Dok se napetosti na Bliskom istoku intenziviraju, sve su snažniji glasovi Iračana za okončanje misije koalicije predvođene Sjedinjenim Američkim Državama u ovoj zemlji.
Da Iračani misle ozbiljno pokazuje i odluka Vlade u Bagdadu. Formira se odbor za pripremu završetka misije međunarodne koalicije predvođene SAD-om u Iraku, saopćio je u petak ured premijera Mohammeda Shia al-Sudanija.
"Vlada određuje datum za početak bilateralnog odbora za postizanje dogovora o trajnom okončanju prisutnosti međunarodnih koalicijskih snaga u Iraku", navodi se u saopćenju iz ureda premijera,
Historija misije koalicije predvođene SAD-om u Iraku seže u rane 2000-e kada su Sjedinjene Američke Države, uz podršku koalicije saveznika, izvršile invaziju na zemlju kako bi svrgnule režim Sadama Husseina.
Invazija, koja je započela u martu 2003., dovela je do produljenog razdoblja nestabilnosti i sukoba u Iraku, dok su se razne frakcije takmičile za moć i utjecaj nakon pada Sadama Husseina s vlasti.
U godinama koje su uslijedile, koalicija predvođena SAD-om radila je zajedno s iračkim snagama sigurnosti u borbi protiv pobunjeničkih skupina i stabilizaciji zemlje. Misija je bila usmjerena na obuku i opremanje iračkih snaga, provođenje protuterorističkih operacija i pružanje podrške za obnovu iračke infrastrukture i institucija.
Uprkos značajnom napretku u smanjenju nasilja i poboljšanju sigurnosti, prisutnost stranih snaga u Iraku ostala je sporno pitanje za mnoge Iračane.
Iako se o "protjerivanu Amerikanaca" govorilo i ranije, sve je intezivirano nakon što je u američkom napadu ubijen vođa iračkih Jedinica za narodnu mobilizaciju (PMU), poznatije kao Hashd al-Shaabi. Ova organizacija, koju aktivno podržava Iran je odigrala ključnu ulogu u uništenju tzv. Islamske države u Iraku, nakon što regularne snage nisu mogle odgovoriti.
Iračka vlada dosljedno je osuđivala akcije SAD-a kojima se krši njezin suverenitet, ističući zabrinutost oko sigurnosti svojih građana i ranije.
Slučaj koji je svakako najviše uzdrmao poziciju SAD-a je bio atentat na komandanta Iranske revolucionarne garde, Qasima Soleimanija 2020. godine. Od tada američke snage razmjenjuju vatru s proiranskim milicijama u ovoj zemlji.
Sjedinjene Američke Države imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u Iraku u misiji za koju kažu da ima za cilj savjetovati i pomoći lokalnim snagama koje pokušavaju spriječiti ponovno oživljavanje tzv. Islamske države, koja je 2014. zauzela velike dijelove obiju zemalja prije nego što je poražena.
Vremenski okvir za zatvaranje misije ostaje nejasan, ali su irački dužnosnici naznačili da rade na brzom i urednom povlačenju koalicijskih snaga. Zatvaranje misije vjerojatno će imati značajne implikacije na sigurnosnu situaciju u Iraku i široj regiji.
Ostaje za vidjeti da li će do ovoga doći i kako će povlačenje koalicijskih snaga utjecati na borbu protiv preostalih pobunjeničkih grupa, međunarodnih terorističkih aktera, ali i stabilnost iračke vlade.
"Vlada određuje datum za početak bilateralnog odbora za postizanje dogovora o trajnom okončanju prisutnosti međunarodnih koalicijskih snaga u Iraku", navodi se u saopćenju iz ureda premijera,
Decenije nestabilnosti
Historija misije koalicije predvođene SAD-om u Iraku seže u rane 2000-e kada su Sjedinjene Američke Države, uz podršku koalicije saveznika, izvršile invaziju na zemlju kako bi svrgnule režim Sadama Husseina.
Invazija, koja je započela u martu 2003., dovela je do produljenog razdoblja nestabilnosti i sukoba u Iraku, dok su se razne frakcije takmičile za moć i utjecaj nakon pada Sadama Husseina s vlasti.
U godinama koje su uslijedile, koalicija predvođena SAD-om radila je zajedno s iračkim snagama sigurnosti u borbi protiv pobunjeničkih skupina i stabilizaciji zemlje. Misija je bila usmjerena na obuku i opremanje iračkih snaga, provođenje protuterorističkih operacija i pružanje podrške za obnovu iračke infrastrukture i institucija.
Sporno pitanje
Uprkos značajnom napretku u smanjenju nasilja i poboljšanju sigurnosti, prisutnost stranih snaga u Iraku ostala je sporno pitanje za mnoge Iračane.
Iako se o "protjerivanu Amerikanaca" govorilo i ranije, sve je intezivirano nakon što je u američkom napadu ubijen vođa iračkih Jedinica za narodnu mobilizaciju (PMU), poznatije kao Hashd al-Shaabi. Ova organizacija, koju aktivno podržava Iran je odigrala ključnu ulogu u uništenju tzv. Islamske države u Iraku, nakon što regularne snage nisu mogle odgovoriti.
Iračka vlada dosljedno je osuđivala akcije SAD-a kojima se krši njezin suverenitet, ističući zabrinutost oko sigurnosti svojih građana i ranije.
Slučaj koji je svakako najviše uzdrmao poziciju SAD-a je bio atentat na komandanta Iranske revolucionarne garde, Qasima Soleimanija 2020. godine. Od tada američke snage razmjenjuju vatru s proiranskim milicijama u ovoj zemlji.
Sjedinjene Američke Države imaju 900 vojnika u Siriji i 2.500 u Iraku u misiji za koju kažu da ima za cilj savjetovati i pomoći lokalnim snagama koje pokušavaju spriječiti ponovno oživljavanje tzv. Islamske države, koja je 2014. zauzela velike dijelove obiju zemalja prije nego što je poražena.
Vremenski okvir za zatvaranje misije ostaje nejasan, ali su irački dužnosnici naznačili da rade na brzom i urednom povlačenju koalicijskih snaga. Zatvaranje misije vjerojatno će imati značajne implikacije na sigurnosnu situaciju u Iraku i široj regiji.
Ostaje za vidjeti da li će do ovoga doći i kako će povlačenje koalicijskih snaga utjecati na borbu protiv preostalih pobunjeničkih grupa, međunarodnih terorističkih aktera, ali i stabilnost iračke vlade.
