Na međunarodnom planu izgledi u novoj godini nisu optimistički, jer pored rata u Ukrajini i izraelske borbe protiv Hamasa, tokom 2024. mogao bi da izbije treći rat sa globalnim posljedicama, ako na predsjedničkim izborima na Tajvanu, u januaru, bude potvrđen kurs nezavisnosti, upozorava austrijska novinska agencija APA u analizi.
To su prvi sudbinski izbori godine, u kojoj će se održati i izbori za Evropski parlament u junu i predsjednički izbori u SAD u novembru.
Na predsjedničkim izborima na Tajvanu, zakazanim za 13. januar, dosadašnji potpredsjednik Viliam Lai važi za favorita i on će nastaviti kurs nezavisnosti koji vodi aktuelna šefica države Cai Ingven, koja ne može ponovo da se kandiduje.
Sa druge strane, predsjednik Kine Xi Jinping je na sastanku sa američkim predsjednikom Josephom Bidenom jasno stavio do znanja da Kina ne odustaje od Tajvana.
"Mir je nešto što je dobro, ali u nekom trenutku ćemo morati preći na sveobuhvatno rješenje", kazao je Xi Jinping, prema navodima američkih medija, nakon što se Biden založio za održavanje statusa kvo u tajvanskom konfliktu.
Vašington priznaje Tajvan kao dio Kine, ali istovremeno ima brojne ugovore o savezništvu sa tim ostrvom.
Kineska vojna operacija protiv Tajvana tako bi dovela do direktne konfrontacije dvije najvažnije svjetske sile.
Takva eskalacija je do sada izbjegnuta u Ukrajini.
APA ukazuje da se u Rusiji 17. marta održavaju predsjednički izbori na kojima se nazire da će Vladimir Putin dobiti novi šestogodišnji mandat.
U Ukrajini na proljeće ističe mandat predsjednika Volodimira Zelenskog, ali ukrajinski ustav zabranjuje izbore u vrijeme rata, pa bi njegov mandat mogao biti produžen.
Usljed ovih činjenica čini se da neće doći do promjene stanja u Ukrajini.
Najvažniji izbori godine zakazani su za 5. novembar, kada će građani SAD birati novog predsjednika, na kojima bi moglo doći do novog duela Donalda Trumpa i Josepha Bidena.
Poraz Bidena mogao bi imati velike posljedice po dalji tok rata u Ukrajini, jer su republikanci veoma kritični prema podršci SAD vladi u Kijevu.
APA navodi da istraživanja pokazuju da bi Trump mogao da pobjedi na republikanskim izborima u Ajovi 14. januara i Njuhempširu 22. januara.
Takođe i u direktnom duelu, on je prema istraživanjima ispred Bidena.
Pobjedom, Trup bi bio drugi predsjednik u istoriji SAD koji bi uspio da ostvari povratak u predsjedničku fotelju, što je do sada uspeo demokata Grover Cleveland, koji je 1892. godine porazio tadašnjeg predsjednika Benjamina Harrisona, koji ga je četiri godine ranije pobjedio na predsjedničkim izborima.
Trump je 2020. bio prvi predsjednik SAD u protekle tri decenije koji nije prošao reizbor za drugi mandat.
U Evropskoj uniji, od 6. do 9. juna građani će birati novi sastav Evropskog parlamenta.
Biraju se 720 poslanika iz 27 zemalja, ali se ne očekuju veće političke promjene na evrospkom nivou, pošto će EPP, socijaldemokrate i liberali zadržati većinu, iako se desničarskim populistima predviđa veliki uspjeh, ali su oni podjeljeni na brojne frakcije.
Evropska narodna partija (EPP), navodi APA, ponovo će biti najsnažnija politička snaga u Evropskom parlamentu, što bi najvjerovatnije vodilo ka ostanku Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Evropske komisije.
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ovog mjeseca za šefa Evropske komisije predložio ranijeg italijanskog premijera Marija Dragija.
Svakako će u Briselu doći do promjene, pošto Charles Michel, nakon dva mandata, ne želi da ostane na funkciji predsjednika Savjeta EU.
Inače, iduće godine EU predsjedavaće Belgija i potom Mađarska.
Mađarsko predsjedavanje moglo bi izazvati političke tenzije, jer se Evropski parlament izjasnio za oduzimanje agende mađarskog premijera Viktora Orbana.
Takođe, sa velikom pažnjom se isčekuje da li će iduće godine uspjeti dogovor oko pakta EU za migraciju i azil.
Od nove Evropske komisije se očekuje i konkretna izjava, da li se tokom njenog manadata može očekivati prvi definitivni korak proširenja na Zapadni Balkan.
U Evropi se izbori održavaju iduće godine i u Velikoj Britaniji, Sjevernoj Makedoniji, Portugaliji, Belgiji, Hrvatskoj, kao i Rumuniji.
U Velikoj Britaniji se očekuje promjena vlasti, te bi laburisti mogli, nakon 14 godina u opoziciji, da se vrate na vlast, a mjesto premijera preuzeti njihov lider Keir Starmer, koji se zalaže za tešnje odnose sa EU.
Predsjednički izbori biće održani u Finskoj, Slovačkoj i Rumuniji, a u sve tri zemlje aktuelni predsjednici ne ulaze u izbornu trku.
U Finskoj bivši šef diplomatije Peka Havisto pokušava po treći put da postane prvi predsjednik u istoriji te zemlje iz redova zelenih, ali ima jaku konkurenciju u bivšem premijeru Aleksanderu Stubu i nekadašnjem evropskom komesaru Oliju Renu, ali i desničarkom populisti Jusiju Hala-ahou.
U Slovačkoj bivši minstri spoljnih poslova Ivan Korčkok i Jan Kubiš pokušavaju da dobiju povjerenje građana i tako zamjene predsjednicu Zuzanu Čaputovu.
Spekuliše se i da bi u izbornu trku mogao da uđe i premijer Robert Fico.
APA ističe da bi situacija na Zapadnom Balkanu mogla ostati "eksplozivna".
Nakon što su se ove godine jasno pojačale tenzije između Kosova i Srbije u septembru, kada su Kosovo i Srbija bile na rubu otvorenog sukova, optimisti se nadaju povratku sporazumima o normalizaciji postignutim pod posredovanjem EU.
Pesimisti, međutim, strahuju da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla eskalirati, budući da je predsjednik RS Milorad Dodik optužen zbog otvorenog napada na visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.
Nova, 2024. godina donosi i par jubileja - u maju će biti 20-ta godišnjica velikog širenja EU na istok, u junu - 30 godina od referenduma o pristupanju Austrije EU, u aprilu 75. godišnjica osnivanja Nato, a u maju sedam i po decenija od uspostavljanja Savjeta Evrope i formiranja Savezne Republike Njemačke.
Izvor: Kosovo Online
Na predsjedničkim izborima na Tajvanu, zakazanim za 13. januar, dosadašnji potpredsjednik Viliam Lai važi za favorita i on će nastaviti kurs nezavisnosti koji vodi aktuelna šefica države Cai Ingven, koja ne može ponovo da se kandiduje.
Sa druge strane, predsjednik Kine Xi Jinping je na sastanku sa američkim predsjednikom Josephom Bidenom jasno stavio do znanja da Kina ne odustaje od Tajvana.
"Mir je nešto što je dobro, ali u nekom trenutku ćemo morati preći na sveobuhvatno rješenje", kazao je Xi Jinping, prema navodima američkih medija, nakon što se Biden založio za održavanje statusa kvo u tajvanskom konfliktu.
Vašington priznaje Tajvan kao dio Kine, ali istovremeno ima brojne ugovore o savezništvu sa tim ostrvom.
Kineska vojna operacija protiv Tajvana tako bi dovela do direktne konfrontacije dvije najvažnije svjetske sile.
Takva eskalacija je do sada izbjegnuta u Ukrajini.
APA ukazuje da se u Rusiji 17. marta održavaju predsjednički izbori na kojima se nazire da će Vladimir Putin dobiti novi šestogodišnji mandat.
U Ukrajini na proljeće ističe mandat predsjednika Volodimira Zelenskog, ali ukrajinski ustav zabranjuje izbore u vrijeme rata, pa bi njegov mandat mogao biti produžen.
Usljed ovih činjenica čini se da neće doći do promjene stanja u Ukrajini.
Najvažniji izbori godine zakazani su za 5. novembar, kada će građani SAD birati novog predsjednika, na kojima bi moglo doći do novog duela Donalda Trumpa i Josepha Bidena.
Poraz Bidena mogao bi imati velike posljedice po dalji tok rata u Ukrajini, jer su republikanci veoma kritični prema podršci SAD vladi u Kijevu.
APA navodi da istraživanja pokazuju da bi Trump mogao da pobjedi na republikanskim izborima u Ajovi 14. januara i Njuhempširu 22. januara.
Takođe i u direktnom duelu, on je prema istraživanjima ispred Bidena.
Pobjedom, Trup bi bio drugi predsjednik u istoriji SAD koji bi uspio da ostvari povratak u predsjedničku fotelju, što je do sada uspeo demokata Grover Cleveland, koji je 1892. godine porazio tadašnjeg predsjednika Benjamina Harrisona, koji ga je četiri godine ranije pobjedio na predsjedničkim izborima.
Trump je 2020. bio prvi predsjednik SAD u protekle tri decenije koji nije prošao reizbor za drugi mandat.
U Evropskoj uniji, od 6. do 9. juna građani će birati novi sastav Evropskog parlamenta.
Biraju se 720 poslanika iz 27 zemalja, ali se ne očekuju veće političke promjene na evrospkom nivou, pošto će EPP, socijaldemokrate i liberali zadržati većinu, iako se desničarskim populistima predviđa veliki uspjeh, ali su oni podjeljeni na brojne frakcije.
Evropska narodna partija (EPP), navodi APA, ponovo će biti najsnažnija politička snaga u Evropskom parlamentu, što bi najvjerovatnije vodilo ka ostanku Ursule von der Leyen na mjestu predsjednice Evropske komisije.
Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron je ovog mjeseca za šefa Evropske komisije predložio ranijeg italijanskog premijera Marija Dragija.
Svakako će u Briselu doći do promjene, pošto Charles Michel, nakon dva mandata, ne želi da ostane na funkciji predsjednika Savjeta EU.
Inače, iduće godine EU predsjedavaće Belgija i potom Mađarska.
Mađarsko predsjedavanje moglo bi izazvati političke tenzije, jer se Evropski parlament izjasnio za oduzimanje agende mađarskog premijera Viktora Orbana.
Takođe, sa velikom pažnjom se isčekuje da li će iduće godine uspjeti dogovor oko pakta EU za migraciju i azil.
Od nove Evropske komisije se očekuje i konkretna izjava, da li se tokom njenog manadata može očekivati prvi definitivni korak proširenja na Zapadni Balkan.
U Evropi se izbori održavaju iduće godine i u Velikoj Britaniji, Sjevernoj Makedoniji, Portugaliji, Belgiji, Hrvatskoj, kao i Rumuniji.
U Velikoj Britaniji se očekuje promjena vlasti, te bi laburisti mogli, nakon 14 godina u opoziciji, da se vrate na vlast, a mjesto premijera preuzeti njihov lider Keir Starmer, koji se zalaže za tešnje odnose sa EU.
Predsjednički izbori biće održani u Finskoj, Slovačkoj i Rumuniji, a u sve tri zemlje aktuelni predsjednici ne ulaze u izbornu trku.
U Finskoj bivši šef diplomatije Peka Havisto pokušava po treći put da postane prvi predsjednik u istoriji te zemlje iz redova zelenih, ali ima jaku konkurenciju u bivšem premijeru Aleksanderu Stubu i nekadašnjem evropskom komesaru Oliju Renu, ali i desničarkom populisti Jusiju Hala-ahou.
U Slovačkoj bivši minstri spoljnih poslova Ivan Korčkok i Jan Kubiš pokušavaju da dobiju povjerenje građana i tako zamjene predsjednicu Zuzanu Čaputovu.
Spekuliše se i da bi u izbornu trku mogao da uđe i premijer Robert Fico.
APA ističe da bi situacija na Zapadnom Balkanu mogla ostati "eksplozivna".
Nakon što su se ove godine jasno pojačale tenzije između Kosova i Srbije u septembru, kada su Kosovo i Srbija bile na rubu otvorenog sukova, optimisti se nadaju povratku sporazumima o normalizaciji postignutim pod posredovanjem EU.
Pesimisti, međutim, strahuju da bi situacija u Bosni i Hercegovini mogla eskalirati, budući da je predsjednik RS Milorad Dodik optužen zbog otvorenog napada na visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.
Nova, 2024. godina donosi i par jubileja - u maju će biti 20-ta godišnjica velikog širenja EU na istok, u junu - 30 godina od referenduma o pristupanju Austrije EU, u aprilu 75. godišnjica osnivanja Nato, a u maju sedam i po decenija od uspostavljanja Savjeta Evrope i formiranja Savezne Republike Njemačke.
Izvor: Kosovo Online
