Na konferenciju COP26 u Glasgowu stiže više od 120 svjetskih čelnika kako bi dogovorili saradnju u borbi protiv klimatskih promjena.
“Ugalj, automobili, novac i drveće“, sažeo je britanski premijer Boris Johnson glavne teme konferencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda kojoj je domaćin u Glasgowu.
COP26 krenuo je u nedjelju u najvećem škotskom gradu, ali najvažniji dio dvije sedmice duge konferencije bit će u ponedjeljak i utorak kad u Glasgow stiže više od 120 svjetskih čelnika kako bi dogovorili saradnju u borbi protiv klimatskih promjena.
“Ljudi su često uobraženi oko naše historije i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo učestvujemo u vlastitom padu i propasti“, kazao je Johnson, premijer države koja ove godine predsjedava COP-om, prenosi Hina.
Konzervativni političar razgovarao je s novinarkom BBC-ja u rimskom Koloseumu, jednom od simbola najmoćnijeg pa propalog Rimskog Carstva.
COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995. godine, izuzev prošle zbog pandemije COVID-a 19.
Ovogodišnji, 26. susret u Glasgowu, smatra se najvažnijim od Pariza 2015. godine.
Svjetske države u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u historiji, nominalno obavezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stepena u minimalnom, a 1,5 stepen u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih gasova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.
Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stepena.
"Zvona za uzbunu su zaglušujuća“, rekao je u augustu generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Guterres nakon izvještaja da je čovječanstvo blizu tačke bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja.
Američki izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu ‘posljednjom dobrom prilikom’ da se nešto učini za Zemlju.
Trenutni NDC-jevi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a pošto su oni pravno neobavezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari.
Na važnost samita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično.
Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju uglja, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška saradnja između svjetskih država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.
"Ovaj COP treba biti kraj industriji uglja“, rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a Alok Sharma, britanski političar iz redova Johnsonovih konzervativaca.
Ugalj danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, ali njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu.
Kina, trenutno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više uglja nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine će to biti 6 posto više nego prošle godine, piše New York Times.
U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje kako „industrija uglja ima veliku budućnost u Australiji“ te da će ona i dalje davati značajan doprinos australskoj ekonomiji nakon 2030. godine. Ugalj je trenutno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina.
U Evropi je primjer Poljske koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba dobija iz uglja. Njen premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju „svojim ritmom“.
Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju ‘milijardu stabala’.
Jedna od ključnih tema COP-a bit će finansije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.
Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija.
I dok je velik dio javnosti skeptičan oko konkretnih rezultata koje bi susret u Glasgowu mogao donijeti, poput Grete Thunberg koja je stigla u Škotsku vozom i „ne očekuje ništa“, ili desetina hiljada demonstranata koji bi trebali izaći na ulice Glasgowa, Sharma priznaje da će biti teško, ali vjeruje u napredak.
"Kad bivši bankari poput mene noću ostaju budni i razmišljaju o klimi, onda ima nade“, rekao je u obraćanju uoči klimatskog samita.
COP26 krenuo je u nedjelju u najvećem škotskom gradu, ali najvažniji dio dvije sedmice duge konferencije bit će u ponedjeljak i utorak kad u Glasgow stiže više od 120 svjetskih čelnika kako bi dogovorili saradnju u borbi protiv klimatskih promjena.
“Ljudi su često uobraženi oko naše historije i civilizacije. Mislimo da nemilosrdno marširamo naprijed, a zapravo učestvujemo u vlastitom padu i propasti“, kazao je Johnson, premijer države koja ove godine predsjedava COP-om, prenosi Hina.
Konzervativni političar razgovarao je s novinarkom BBC-ja u rimskom Koloseumu, jednom od simbola najmoćnijeg pa propalog Rimskog Carstva.
COP, što je kratica za Konvenciju stranaka (Convention of Parties), održava se svake godine od 1995. godine, izuzev prošle zbog pandemije COVID-a 19.
Ovogodišnji, 26. susret u Glasgowu, smatra se najvažnijim od Pariza 2015. godine.
Svjetske države u francuskoj su se prijestolnici, na skupu koji je bio najveće okupljanje državnika u historiji, nominalno obavezale na ograničenje rasta temperature do 2050. na 2 stepena u minimalnom, a 1,5 stepen u poželjnom scenariju, kao i na redukcije emisija štetnih gasova za 45 posto do 2030. u odnosu na 2010. godinu.
Prema podacima UN-a, umjesto da ih smanji, svijet je trenutno na 16 posto više emisija nego prije 11 godina, što ga vodi prema zagrijavanju od 3 stepena.
"Zvona za uzbunu su zaglušujuća“, rekao je u augustu generalni sekretar svjetske organizacije Antonio Guterres nakon izvještaja da je čovječanstvo blizu tačke bez povratka po pitanju globalnog zagrijavanja.
Američki izaslanik za klimu John Kerry proglasio je sastanak u Glasgowu ‘posljednjom dobrom prilikom’ da se nešto učini za Zemlju.
Ugalj, da ili ne?
Iako su se u međuvremenu održala četiri COP-a, susret u Škotskoj smatra se najvažnijim od 2015. jer prema Pariškom sporazumu države potpisnice svakih pet godina moraju ažurirati i nadograditi takozvane ‘nacionalne utvrđene doprinose’ (NDC).Trenutni NDC-jevi nisu dovoljni da bi se ispunili ciljevi iz Pariza, a pošto su oni pravno neobavezujući, pitanje je koliko ih države uopće provode, upozoravaju kritičari.
Na važnost samita u Glasgowu utjecale su i klimatske katastrofe koje su u međuvremenu pogodile svijet poput golemih požara u Australiji, SAD-u i brazilskoj Amazoniji, poplava u Njemačkoj, tornada u Češkoj i slično.
Jedna od glavnih tema susreta bit će inicijativa o napuštanju uglja, energenta koji zorno pokazuje koliko je teška saradnja između svjetskih država s različitim interesima u borbi protiv klimatskih promjena.
"Ovaj COP treba biti kraj industriji uglja“, rekao je predsjednik ovogodišnjeg COP-a Alok Sharma, britanski političar iz redova Johnsonovih konzervativaca.
Ugalj danas predstavlja 45 posto štetnih emisija u sektoru energetike, ali njegovo odbacivanje neće biti lak zadatak jer je dio država ovisan o tom energentu.
Kina, trenutno u energetskoj krizi koja rezultira redukcijama struje, proizvodi i troši više uglja nego ostatak svijeta zajedno, a ove godine će to biti 6 posto više nego prošle godine, piše New York Times.
U isto vrijeme australski ministar za resurse i vodu Keith Pitt najavljuje kako „industrija uglja ima veliku budućnost u Australiji“ te da će ona i dalje davati značajan doprinos australskoj ekonomiji nakon 2030. godine. Ugalj je trenutno drugi najveći izvozni proizvod Australije, a ispred nje su samo Indija, Indonezija i Kina.
U Evropi je primjer Poljske koja gotovo 80 posto svojih energetskih potreba dobija iz uglja. Njen premijer najavljuje da će država postići nultu emisiju „svojim ritmom“.
Sto milijardi dolara
Jedan od ciljeva COP-a u Glasgowu bit će ubrzanje preustroja industrije prema automobilima koji ne proizvode štetne plinove. Prema Pariškom sporazumu, do 2040. svi automobili u svijetu moraju imati nultu emisiju. Promet je odgovoran za 14 posto štetnih emisija, stoji u podacima UN-a.Države će razgovarati i o načinima zaustavljanja deforestacije i o zaštiti šuma, a Johnson je uoči susreta pozvao na sadnju ‘milijardu stabala’.
Jedna od ključnih tema COP-a bit će finansije. Na susretu u Kopenhagenu 2009. razvijene države obećale su da će do 2020. zajedno davati 100 milijardi dolara pomoći zemljama u razvoju koje nisu toliko krive za emisije štetnih plinova poput bogatih država, ali su žrtve klimatskih promjena.
Države G20, okupljene ovaj vikend u Rimu, odgovorne su za 80 posto svjetskih emisija.
I dok je velik dio javnosti skeptičan oko konkretnih rezultata koje bi susret u Glasgowu mogao donijeti, poput Grete Thunberg koja je stigla u Škotsku vozom i „ne očekuje ništa“, ili desetina hiljada demonstranata koji bi trebali izaći na ulice Glasgowa, Sharma priznaje da će biti teško, ali vjeruje u napredak.
"Kad bivši bankari poput mene noću ostaju budni i razmišljaju o klimi, onda ima nade“, rekao je u obraćanju uoči klimatskog samita.
