Vladama država članica EU ne sviđa se mnogo ideja za rješenje pitanja Kosova korekcijom granice sa Srbijom, ali ne žele ni da je odbace, piše Politiko.eu.
U tekstu pod naslovom "Evropa se bori sa novom glavoboljom", povodom neformalnog ministarskog sastanka država članice i kandidata za članstvo u EU u Beču, portal ističe da je to prva prilika da vlade EU razgovaraju o prijedlogu o korekciji granica između Srbije i Kosova, ideji koja je nastala dok su mnogi evropski zvaničnici bili na odmoru.
Prema pisanju Politika, Uniji novu glavobolju zadaje naslijeđe ratova na Balkanu, zamrznuti sukob između Beograda i Prištine, nakon što su predsjednik Kosova Hashim Thaçi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštili da žele da razgovaraju o korekciji granica.
Suočeni sa željom oba predsjednika da sruše tabu i spremnošću Trumpove administracije da posveti pažnju takvom potezu, zvaničnici EU i diplomate odlučili da ne mogu da odbace taj plan, bar za sada, piše "Politiko".
Pomenuta ideja se, kažu, nikome ne sviđa preterano, ali izgleda da niko nije ni voljan da je odbaci.
"U idealnom svijetu, to se vjerovatno ne bi desilo, ali ovo nije idealan svijet, ovo je Balkan, tako da bi je trebalo razmotriti", citira portal riječi neimenovanog diplomate EU.
Istovremeno, podsjeća da je Njemačka do sada najglasnije izražavala sumnju u prijedlog, ali da je njemačka kancelarka Angela Merkel ranije ove nedjelje rekla da zvanični Berlin podržava sve razgovore koji vode ka cilju, uz napomenu da je teritorijalni integritet od veliko značaja.
Portal konstatuje da do sada ni Vučić ni Thaçi nisu detaljnije obrazložili šta podrazumjeva korekcija granica i o čemu oni zapravo razgovaraju i podsjeća da priča o razmjeni teritorija nije od juče, već da je ona prisutna već godinama.
Scenario o kojem se najviše govori podrazumjeva da dio Kosova, pretežno naseljen Srbima (sjever), pripadne Srbiji, a da se, zauzvrat, dio juga Srbije, koju Albanci nazivaju "Preševska dolina", sa pretežno albanskim stanovnistvom, pripoji Kosovu, piše Politiko i navodi neimenovane diplomate EU od kojih jedan izražava zabrinutost zbog podjele teritorija po etničkoj pripadnosti, a drugi da je njegova zemlja "veoma skeptična", zbog potencijalnih posljedica po BiH, odnosno RS.
Prema pisanju Politika, Uniji novu glavobolju zadaje naslijeđe ratova na Balkanu, zamrznuti sukob između Beograda i Prištine, nakon što su predsjednik Kosova Hashim Thaçi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić saopštili da žele da razgovaraju o korekciji granica.
Suočeni sa željom oba predsjednika da sruše tabu i spremnošću Trumpove administracije da posveti pažnju takvom potezu, zvaničnici EU i diplomate odlučili da ne mogu da odbace taj plan, bar za sada, piše "Politiko".
Pomenuta ideja se, kažu, nikome ne sviđa preterano, ali izgleda da niko nije ni voljan da je odbaci.
"U idealnom svijetu, to se vjerovatno ne bi desilo, ali ovo nije idealan svijet, ovo je Balkan, tako da bi je trebalo razmotriti", citira portal riječi neimenovanog diplomate EU.
Istovremeno, podsjeća da je Njemačka do sada najglasnije izražavala sumnju u prijedlog, ali da je njemačka kancelarka Angela Merkel ranije ove nedjelje rekla da zvanični Berlin podržava sve razgovore koji vode ka cilju, uz napomenu da je teritorijalni integritet od veliko značaja.
Portal konstatuje da do sada ni Vučić ni Thaçi nisu detaljnije obrazložili šta podrazumjeva korekcija granica i o čemu oni zapravo razgovaraju i podsjeća da priča o razmjeni teritorija nije od juče, već da je ona prisutna već godinama.
Scenario o kojem se najviše govori podrazumjeva da dio Kosova, pretežno naseljen Srbima (sjever), pripadne Srbiji, a da se, zauzvrat, dio juga Srbije, koju Albanci nazivaju "Preševska dolina", sa pretežno albanskim stanovnistvom, pripoji Kosovu, piše Politiko i navodi neimenovane diplomate EU od kojih jedan izražava zabrinutost zbog podjele teritorija po etničkoj pripadnosti, a drugi da je njegova zemlja "veoma skeptična", zbog potencijalnih posljedica po BiH, odnosno RS.
