Slučaj Kumanovo

Tijela devetorice ubijenih kosovskih Albanaca koji su poginuli u sukobima sa policijom u makedonskom gradu Kumanovu u četvrtak će biti poslata u Prištinu, potvrdili su iz makedonskog Ministarstva spoljnih poslova. Ministarstvo je informisalo kosovsku ambasadu da je završena obdukcija devet tijela, koja će u skladu sa propisima biti transportovana na Kosovo.

S druge strane, prištinska agencija Kosovapress javlja da tijela kosovskih albanaca ni 21. maja neće biti vraćena na Kosovo. Prema toj agenciji, tijela će biti prebačena na Kosovo narednih dana, bez preciziranja tačnog datuma.
Iako je na pres konferenciji po završetku akcije u Kumanovu premijer Nikola Gruevski saopštio da su pronađena tijela 14 članova naoružane grupe, iz Javnog tužilaštva su ovih dana precizirali da se radi o 10 tijela koja su bila pronađena poslije tog događaja. U tužilaštvu kažu da se radi o grešci u prebrojavanju, dodajući da iz ove institucije nikad ne objavljuju informacije dok se ne završi uvid od strane predstavnika tužilaštva. Oni ističu da je započeo postupak o predaji tijela poginulih njihovim porodicama, jer su završeni procesi obdukcije i identifikacije.
U međuvremenu, neki kosovski mediji javljaju da su vlasti u Prištini poslali protestnu notu makedonskim vlastima zbog nedostatka informacija o uključenosti kosovskih građana u incident. I iz Policije Kosova su nam potvrdili da nemaju dovoljno informacija o događaju u Kumanovu. Oni naglašavaju da generalno imaju dobru saradnju sa makedonskim vlastima i policijom, a kao primjer za to navode zajedničke patrole duž granice. Ipak, kažu da u slučaju Kumanova nisu imali potrebne informacije.
Upućeni u ovu problematiku tvrde da saradnja između policija Makedonije i Kosova posljednjih godina nije baš najbolja, naročito poslije slučaja “Monstrum” 2012. godine, kada je u blizini Skoplja ubijeno pet ljudi.
“U toj situaciji vidjeli smo da nešto ne štima u saradnji, u dijelu kada je trebalo da budu ekstradirani iz Kosova u Makedoniju ljudi zbog suđenja. Ministarka Jankuloska nas je ubjeđivala da sa Kosovom imamo divnu saradnju. Ovakve saradnje moraju se nastaviti u interesu građana iz svih zemalja u regionu, jer pravovremeno informisanje o dobijenim saznanjima o ovakvim incidentima zlata vrijede, bukvalno rečeno. Razmjena informacija je postojala, postoji i mora da postoji”, kaže profesor Vladimir Pivovarov, bivši šef vojnog obavještavanja, dodajući da sumnje u cijeloj komunikaciji i načinu kako se vodi postupak, podstiče i pogrešna informacija oko broja ubijenih u akciji u Kumanovu.
On kritikuje mješanje političara u svemu ovome.
"Ne radi se o grešci, radi se o političarima i populizmu, koji u prvim trenucima žele da pokazu nešto veće, da je uspješna akcija, da je veći broj terorista uništen nego naših specijalaca i tu je onaj glavni problem”, objašnjava naš sagovornik RSE.
Pivovarov ističe da takav populizam poslije dovodi do velikih zabluda, kao i još većih spekulacija o onome šta se desilo u Kumanovu i da je to veoma opasno u ovakvoj situaciji.