Balkan, koji je kroz historiju interesantan geostrateški prostor, ponovo je postao poprište borbe za utjecaj svjetskih sila, gdje se sada za utjecaj bore Zapad i Rusija, a korak pokušava zadržati i Turska.
Ovo se navodi u najnovijoj analizi ugledne američke geopolitičke agencije "Stratfor" pod nazivom "Problem stranih sila na Balkanu". "Stratfor" je nevladina institucija, ali radi analize i izvještaje za mnoge strane vlade, uključujući i SAD.
Diplomatski napori
U analizi o Balkanu navodi se da se borba za uticaj trenutno vodi kroz diplomatske kanale i ekonomske projekte, kako bi se dobila naklonost vlada balkanskih zemalja.
"Geopolitički i lokalni rivaliteti u ovom regionu kroz historiju su bili eksplozivna kombinacija koja je pokretala i svjetske, ali niz lokalnih ratova. Danas je na djelu drukčije takmičenje", istaknuto je.
"Stratfor" tako navodi da je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov nedavno bio u posjeti Beogradu, dok je Džon Keri (John Kerry) bio u Bugarskoj, a predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) jučer je boravio u BiH.
Za nagli porast interesa za ovaj dio Evrope, prema ovom magazinu, kriva je ukrajinska kriza, koja je napravila velik razdor između SAD i Rusije, pa su zapadne sile krenule u "osvajanje" Balkana, a svoj interes traži i Turska.
"Ukrajinska kriza dovela je do toga da SAD jačaju odbranu uz istočni stub NATO-a. Zbog toga je NATO rasporedio svoje multinacionalne snage za odgovor, koje se mogu mobilizirati brzo i uspostaviti lanac ispostave na istočnom Balkanu, što bi moglo poslužiti za vrijeme sukoba", navodi se u analizi.
No, ipak se "rat", prema "Stratforu", trenutno vodi na političkom i ekonomskom planu. Tako je Evropska unija blokirala gradnju "Južnog toka", milijarde vrijednog ruskog projekta, koji je jedan dio Evrope trebao snabdijevati plinom. U isto vrijeme, EU je spremna uložiti više od 11 milijardi eura u Bugarsku kao NATO granicu s Rusijom i oko 1,2 milijarde u Srbiju kao potencijalnu članicu EU.
"No, ni Rusi ne sjede skrštenih ruku. Osim što su izgradili odlične diplomatske odnose sa zemljama Balkana, Rusija je od Srbije otkupila Rafineriju ulja u Nišu, a ulaže i u Republiku Srpsku u BiH", ističe se u analizi.
Vojna moć
Američka agencija dalje navodi da svoj utjecaj želi ojačati i Turska, koja, također, ima svoj interes, a koji pokušava "izgurati" preko BiH, s kojom je uglavnom vežu historijski i kulturološki fakti.
"Te su veze važnije jer su Bošnjaci počeli migrirati u Tursku još u 17. stoljeću, a sada nekoliko miliona turskih državljana tvrdi da imaju bošnjačke korijene. Taj etnički afinitet vlasti su iskoristile i ova je zemlja već koristila političke i finansijske alate da ostvari svoje interese zbog pažnje koju pokazuje. Turska ima svoj interes na Balkanu, ali zaostaje u resursima, ekonomskoj i vojnoj moći za Zapadom i Rusijom", navodi "Stratfor".
Olakšavajuću okolnost - politička nestabilnost
Olakšavajuću okolnost za sve sile koje se bore za utjecaj na Balkanu da ostvare svoj utjecaj "Stratfor" vidi u političkoj nestabilnosti. Navodi se primjer Srbije i Kosova te posljednjih nereda u Makedoniji te ističe da mnoge zemlje pokušavaju zadržati neutralnost.
"U BiH, politička paraliza spriječila je uvođenje prijeko potrebnih ekonomskih i političkih reformi. Protesti zbog korupcije u 2014. godini naglasili su nesposobnosti bosanskog političkog sistema za rješavanje problema u zemlji", ističe "Stratfor".
Diplomatski napori
U analizi o Balkanu navodi se da se borba za uticaj trenutno vodi kroz diplomatske kanale i ekonomske projekte, kako bi se dobila naklonost vlada balkanskih zemalja.
"Geopolitički i lokalni rivaliteti u ovom regionu kroz historiju su bili eksplozivna kombinacija koja je pokretala i svjetske, ali niz lokalnih ratova. Danas je na djelu drukčije takmičenje", istaknuto je.
"Stratfor" tako navodi da je ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov nedavno bio u posjeti Beogradu, dok je Džon Keri (John Kerry) bio u Bugarskoj, a predsjednik Turske Redžep Tajip Erdoan (Recep Tayyip Erdogan) jučer je boravio u BiH.
Za nagli porast interesa za ovaj dio Evrope, prema ovom magazinu, kriva je ukrajinska kriza, koja je napravila velik razdor između SAD i Rusije, pa su zapadne sile krenule u "osvajanje" Balkana, a svoj interes traži i Turska.
"Ukrajinska kriza dovela je do toga da SAD jačaju odbranu uz istočni stub NATO-a. Zbog toga je NATO rasporedio svoje multinacionalne snage za odgovor, koje se mogu mobilizirati brzo i uspostaviti lanac ispostave na istočnom Balkanu, što bi moglo poslužiti za vrijeme sukoba", navodi se u analizi.
No, ipak se "rat", prema "Stratforu", trenutno vodi na političkom i ekonomskom planu. Tako je Evropska unija blokirala gradnju "Južnog toka", milijarde vrijednog ruskog projekta, koji je jedan dio Evrope trebao snabdijevati plinom. U isto vrijeme, EU je spremna uložiti više od 11 milijardi eura u Bugarsku kao NATO granicu s Rusijom i oko 1,2 milijarde u Srbiju kao potencijalnu članicu EU.
"No, ni Rusi ne sjede skrštenih ruku. Osim što su izgradili odlične diplomatske odnose sa zemljama Balkana, Rusija je od Srbije otkupila Rafineriju ulja u Nišu, a ulaže i u Republiku Srpsku u BiH", ističe se u analizi.
Vojna moć
Američka agencija dalje navodi da svoj utjecaj želi ojačati i Turska, koja, također, ima svoj interes, a koji pokušava "izgurati" preko BiH, s kojom je uglavnom vežu historijski i kulturološki fakti.
"Te su veze važnije jer su Bošnjaci počeli migrirati u Tursku još u 17. stoljeću, a sada nekoliko miliona turskih državljana tvrdi da imaju bošnjačke korijene. Taj etnički afinitet vlasti su iskoristile i ova je zemlja već koristila političke i finansijske alate da ostvari svoje interese zbog pažnje koju pokazuje. Turska ima svoj interes na Balkanu, ali zaostaje u resursima, ekonomskoj i vojnoj moći za Zapadom i Rusijom", navodi "Stratfor".
Olakšavajuću okolnost - politička nestabilnost
Olakšavajuću okolnost za sve sile koje se bore za utjecaj na Balkanu da ostvare svoj utjecaj "Stratfor" vidi u političkoj nestabilnosti. Navodi se primjer Srbije i Kosova te posljednjih nereda u Makedoniji te ističe da mnoge zemlje pokušavaju zadržati neutralnost.
"U BiH, politička paraliza spriječila je uvođenje prijeko potrebnih ekonomskih i političkih reformi. Protesti zbog korupcije u 2014. godini naglasili su nesposobnosti bosanskog političkog sistema za rješavanje problema u zemlji", ističe "Stratfor".
