EU želi da primi u članstvo šest zemalja Zapadnog Balkana, ali pitanje je kada. S obzirom na to da se ta procedura otegnula, Brisel sada finansijskom pomoći namjerava da spreči okretanje tih država ka Kini i Rusiji.
„Taj osjećaj bi pomalo mogao da bude kao kod djece koja dan uoči Božića čekaju na poklone“, rekao je jedan visoki službenik Evropske unije tokom priprema za sastanak na vrhu EU i šest država Zapadnog Balkana. Šefovima država i vlada Albanije, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Kosova mogući pokloni i to zapakovani biće pokazani ove srede 13. decembra u Briselu, ali o tome ko će šta da dobije odlučuje se tek dan kasnije, u četvrtak, na sastanku na vrhu 27 članica EU, tada bez balkanskih zemalja.
Neće biti navedeni konkretni datumi prijema Albanije, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u članstvo. Evropska komisija pregovara s te četiri države o usklađivanju granica i državnih struktura s propisima EU.
Šefovi država i vlada traže odgovore i na pitanje kako da se EU pripremi za prijem novih članica. Jedinstveni su u mišljenju da sa sadašnjim pravilima i strukturama odlučivanja to neće uspjeti, ali već godinama se spore oko toga šta i kako bi trebalo reformisati.
Predsjednik Savjeta EU Charles Michel je u govoru na Bledu u Sloveniji kao rok za proširenje naveo 2030. godinu, ali taj rok nije zvanično uvršćen u zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu EU. Njemački kancelar Olaf Scholz uopšteno se zalaže za brži tempo proširenja, ali nije bio konkretniji. Berlin želi manje jednoglasnih odluka, a više zaključaka usvojenih većinom glasova. Na to mnoge male članice EU gledaju sa sumnjom, jer se boje da će izgubiti uticaj.
Veća brzina proširenja?
U Briselu vlada jedinstvo samo oko toga da je rasprava o prijemu šest balkanskih država u EU dobila novi zamah nakon napada Rusije na Ukrajinu. Time je u diskusijama o proširenju u centar pažnje dospeo bezbednosno-politički i geostrateški aspekt ulaska tih zemalja u Uniju.
Nakon početka rata u Ukrajini otvoreni su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata. No, neizvesno je kada će biti mogući pristupni pregovori s tom disfunkcionalnom državnom tvorevinom u koju bosanski Srbi unose nemir. Bosna i Hercegovina je i 28 godina nakon ratova na području bivše Jugoslavije još uvijek pod međunarodnom upravom.
Najprije se moraju riješiti stari sukobi
Što se tiče Kosova, pojedine članice EU još uvijek ga nisu priznale kao samostalnu državu, što otežava formalne korake prema pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Unija je od balkanskih država prije sastanka na vrhu ove srijede rutinski zatražila rješavanje bilateralnih sporova u regiji kako bi se omogućio napredak.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani i premijerka Srbije Ana Brnabić učestvovaće na samitu, ali niko ne očekuje stvarno približavanje u sukobu između Kosova i Srbije koji je ove godine eskalirao. NATO je zbog toga morao da pojača svoje prisustvo na Kosovu. Učesnici sastanka na vrhu EU i Zapadnog Balkana bi, prema nacrtu završne zajedničke izjave, od obe strane trebalo da zatraže sprovođenje sporazuma o normalizaciji, koji je već davno dogovoren.
Visoki predstavnik Unije za spoljne poslove Josep Borrell želi da nastavi napore u pregovorima između Kosova i Srbije. Bez pomirenja članstvo u Evropskoj uniji nije izgledno ni za Kosovo, a ni za Srbiju.
Prema izvještajima EU o napretku iz novembra, šest balkanskih država učinilo je više ili manje brze korake za poboljšanje pravne države, bolje djelovanje vlade i za suzbijanje korupcije. Ali, stvarnog napretka kod uklanjanja utvrđenih nedostataka nije bilo. Pregovaračka poglavlja mogla su da budu otvorena, ali nisu mogla da budu zatvorena.
Ekonomski podsticaji
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u novembru je najavila program za podsticanje ekonomskog rasta vrijedan šest milijardi eura, koji će balkanskim državama i prije formalnog članstva doneti prednosti unutrašnjeg tržišta EU, te slobodnog protoka roba i ljudi. „Ekonomski program bi u idućih deset godina mogao da udvostruči ekonomska dostignuća Zapadnog Balkana“, najavila je predsjednica Evropske komisije.
Od oktobra ove godine znatno su smanjene naknade za roming u mobilnom saobraćaju informacija u EU i balkanskim državama. Od iduće godine će svi građani tih zemalja po prvi moći da putuju bez vize u članice EU.
Kina i Rusija kao konkurenti
Finansijskom podrškom kod snabdjevanja energijom i širenja korišćenja obnovljivih izvora energije, EU želi da balkanske države čvršće veže uz sebe i da u regionu smanji uticaj geostrateških konkurenata Kine i Rusije.
Prema jednoj analizi njemačke Fondacije nauka i politika (SWP), Evropska unija je u svih šest država Zapadnog Balkana i dalje najveći trgovinskih partner, znatno veći nego Kina ili Rusija. Kod direktnih investicija u oči upadaju Srbija i Crna Gora. U Srbiji je Kina posljednjih godina drastično povećala direktne investicije i sada je na drugom mjestu, odmah iza članica EU. U Crnoj Gori je na drugom mjestu (nakon EU) bila Rusija, ali Podgorica nakon izbijanja rata u Ukrajini pokušava da smanji zavisnost od Moskve, utvrdili su stručnjaci SWP.
Na samitu u Briselu lideri EU sada žele da uvjere i Srbiju da podrži zajedničku izjavu u kojoj bi trebalo da budu istaknuti spoljnopolitički ciljevi Unije i smanjenje uticaja Rusije. Osim toga, sve države Zapadnog Balkana trebalo bi da se pridruže sankcijama protiv Rusije.
Ali, malo je vjerovatno da bi tom kursu mogao da se priključi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji vlada s autokratskim tendencijama. Zvaničnici institucija EU u Briselu ističu da Srbiju na samitu niko ni na šta neće da prisiljava. Pristupni pregovori s Beogradom se nastavljaju, pa ča i ako on u potpunosti ne podržava spoljnu politiku Evropske unije.
Neće biti navedeni konkretni datumi prijema Albanije, Srbije, Crne Gore ili Sjeverne Makedonije u članstvo. Evropska komisija pregovara s te četiri države o usklađivanju granica i državnih struktura s propisima EU.
Šefovi država i vlada traže odgovore i na pitanje kako da se EU pripremi za prijem novih članica. Jedinstveni su u mišljenju da sa sadašnjim pravilima i strukturama odlučivanja to neće uspjeti, ali već godinama se spore oko toga šta i kako bi trebalo reformisati.
Predsjednik Savjeta EU Charles Michel je u govoru na Bledu u Sloveniji kao rok za proširenje naveo 2030. godinu, ali taj rok nije zvanično uvršćen u zajedničku izjavu sa sastanka na vrhu EU. Njemački kancelar Olaf Scholz uopšteno se zalaže za brži tempo proširenja, ali nije bio konkretniji. Berlin želi manje jednoglasnih odluka, a više zaključaka usvojenih većinom glasova. Na to mnoge male članice EU gledaju sa sumnjom, jer se boje da će izgubiti uticaj.
Veća brzina proširenja?
U Briselu vlada jedinstvo samo oko toga da je rasprava o prijemu šest balkanskih država u EU dobila novi zamah nakon napada Rusije na Ukrajinu. Time je u diskusijama o proširenju u centar pažnje dospeo bezbednosno-politički i geostrateški aspekt ulaska tih zemalja u Uniju.
Nakon početka rata u Ukrajini otvoreni su pristupni pregovori s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, a Bosna i Hercegovina je dobila status kandidata. No, neizvesno je kada će biti mogući pristupni pregovori s tom disfunkcionalnom državnom tvorevinom u koju bosanski Srbi unose nemir. Bosna i Hercegovina je i 28 godina nakon ratova na području bivše Jugoslavije još uvijek pod međunarodnom upravom.
Najprije se moraju riješiti stari sukobi
Što se tiče Kosova, pojedine članice EU još uvijek ga nisu priznale kao samostalnu državu, što otežava formalne korake prema pristupnim pregovorima s Evropskom unijom. Unija je od balkanskih država prije sastanka na vrhu ove srijede rutinski zatražila rješavanje bilateralnih sporova u regiji kako bi se omogućio napredak.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani i premijerka Srbije Ana Brnabić učestvovaće na samitu, ali niko ne očekuje stvarno približavanje u sukobu između Kosova i Srbije koji je ove godine eskalirao. NATO je zbog toga morao da pojača svoje prisustvo na Kosovu. Učesnici sastanka na vrhu EU i Zapadnog Balkana bi, prema nacrtu završne zajedničke izjave, od obe strane trebalo da zatraže sprovođenje sporazuma o normalizaciji, koji je već davno dogovoren.
Visoki predstavnik Unije za spoljne poslove Josep Borrell želi da nastavi napore u pregovorima između Kosova i Srbije. Bez pomirenja članstvo u Evropskoj uniji nije izgledno ni za Kosovo, a ni za Srbiju.
Prema izvještajima EU o napretku iz novembra, šest balkanskih država učinilo je više ili manje brze korake za poboljšanje pravne države, bolje djelovanje vlade i za suzbijanje korupcije. Ali, stvarnog napretka kod uklanjanja utvrđenih nedostataka nije bilo. Pregovaračka poglavlja mogla su da budu otvorena, ali nisu mogla da budu zatvorena.
Ekonomski podsticaji
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u novembru je najavila program za podsticanje ekonomskog rasta vrijedan šest milijardi eura, koji će balkanskim državama i prije formalnog članstva doneti prednosti unutrašnjeg tržišta EU, te slobodnog protoka roba i ljudi. „Ekonomski program bi u idućih deset godina mogao da udvostruči ekonomska dostignuća Zapadnog Balkana“, najavila je predsjednica Evropske komisije.
Od oktobra ove godine znatno su smanjene naknade za roming u mobilnom saobraćaju informacija u EU i balkanskim državama. Od iduće godine će svi građani tih zemalja po prvi moći da putuju bez vize u članice EU.
Kina i Rusija kao konkurenti
Finansijskom podrškom kod snabdjevanja energijom i širenja korišćenja obnovljivih izvora energije, EU želi da balkanske države čvršće veže uz sebe i da u regionu smanji uticaj geostrateških konkurenata Kine i Rusije.
Prema jednoj analizi njemačke Fondacije nauka i politika (SWP), Evropska unija je u svih šest država Zapadnog Balkana i dalje najveći trgovinskih partner, znatno veći nego Kina ili Rusija. Kod direktnih investicija u oči upadaju Srbija i Crna Gora. U Srbiji je Kina posljednjih godina drastično povećala direktne investicije i sada je na drugom mjestu, odmah iza članica EU. U Crnoj Gori je na drugom mjestu (nakon EU) bila Rusija, ali Podgorica nakon izbijanja rata u Ukrajini pokušava da smanji zavisnost od Moskve, utvrdili su stručnjaci SWP.
Na samitu u Briselu lideri EU sada žele da uvjere i Srbiju da podrži zajedničku izjavu u kojoj bi trebalo da budu istaknuti spoljnopolitički ciljevi Unije i smanjenje uticaja Rusije. Osim toga, sve države Zapadnog Balkana trebalo bi da se pridruže sankcijama protiv Rusije.
Ali, malo je vjerovatno da bi tom kursu mogao da se priključi i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji vlada s autokratskim tendencijama. Zvaničnici institucija EU u Briselu ističu da Srbiju na samitu niko ni na šta neće da prisiljava. Pristupni pregovori s Beogradom se nastavljaju, pa ča i ako on u potpunosti ne podržava spoljnu politiku Evropske unije.
