Možda smo zaboravili na nošenje maski i držanje distance, ali korona virus je i dalje tu.
Evropa je ove nedjelje bilježila blizu 500.000 novozaraženih svakog dana, što je tri puta više u odnosu na kraj maja ove godine, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).
Po broju novih slučajeva vode evropske turističke destinacije - Portugal, Luksemburg, Francuska, Grčka, Kipar, Njemačka i Austrija, a osjetan rast bilježi i Zapadni Balkan.
U svim državama regiona, osim u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana juna su brojevi zaraženih bili trocifreni.
Razlog novog talasa epidemije stručnjaci vide u popuštanju zaštitnih mjera i novim varijantama omikron soja korona virusa koje kruže populacijom.
"Virus će cirkulisati na visokim nivoima ovog ljeta", ukazao je direktor SZO za Evropu Hans Kluge.
Razloga za oprez ima, ali za paniku ne, jer ne rastu brojevi hospitalizovanih i preminulih.
Zaraženi u najvećem broju slučajeva imaju lakše oblike bolesti, a zdravstveni zvaničnici apeluju na građane da se vakcinišu kako bi umanjili rizik od obolijevanja.
Porast broja zaraženih u Evropi "preliva" se na Zapadni Balkan, ističe pulmološkinja Slavica Plavšić.
"Od sredine juna, možemo da kažemo da se nalazimo u novom sedmom talasu virusa korona", ukazuje ona.
Dodaje da, prema dosadašnjim pokazateljima tokom epidemije, vrh talasa u regionu "kasni" 15-20 dana u odnosu na zapad Evrope.
"Sada u ljetnjim mjesecima, jako je velika cirkulacija stanovništva. Primjera radi, Grčka ima jako visok broj novozaraženih, a mnogo je turista iz regiona, normalno je da će se sve to prelivati. To je neminovnost, kao sistem spojenih sudova", rekla je pulmološkinja.
Dva su ključna razloga za nove slučajeve zaraze. Prvo, pojavile su se nove podvarijante omikron soja virusa korona.
Oznake podsojeva omikrona koje dominiraju Evropom su BA.4 i BA.5, podaci su SZO.
"Omikron soj je vrlo sklon mutacijama, brzo mutira. Brzo se i prenosi sa jedne osobe na drugu. Njegov reproduktivni broj je 7 - 10. To znači da jedna zaražena osoba može da zarazi između 7 i 10 drugih, za razliku od prethodnih sojeva čiji je reproduktivni broj bio 3 do 4", objašnjava Slavica Plavšić.
Osobina omikrona je, upozorava, i da ostavlja slab imunitet koji kratko traje - nekoliko mjeseci.
"Tako da jedna osoba koja je već preboljela omikron, u januaru februaru ove godine, sada je ponovo ima šanse da oboli", dodaje pulmološkinja.
U riziku da dobiju omikron su i građani koji su imunitet stekli vakcinacijom.
Nekoliko proizvođača vakcina, uključujući Pfizer, Modernu i Novavax, saopštili su testiraju nove verzije vakcina u cilju bolje otpornosti na omikron soj. Očekuje se da će nove vakcine biti dostupne tokom jeseni.
Drugi razlog za porast broja zaraženih je ponašanje ljudi.
Širom Evrope ukinute su epidemiološke mjere, koje su podrazumevale karantin, obavezno nošenje maski, ograničenja putovanja i organizovanja masovnih događaja – poput festivala i koncerata.
A sa ljetom je počela sezona masovnih putovanja i godišnjih odmora.
U države Zapadnog Balkana ulazi se slobodno, bez COVID-sertifikata, odnosno, potvrda o vakcinaciji, preležanoj bolesti i negativnom testu na virus.
I većina evropskih država je ukinula COVID-sertifikate. Uslovi za ulazak u zemlje EU se redovno ažuriraju, u skladu sa epidemiološkom situacijom.
"Dvije godine se gotovo nigde nije putovalo i bilo je malo dešavanja. Ljudi su postali željni svega i u punom zamahu je sve otvoreno. Treba podsjetiti građane da je epidemija korone još traje, i da virusi nisu nigdje otišli, nego cirkulišu među nama", ističe Slavica Plavšić.
U ovom talasu epidemije, simptomi su nalik na jaču prehladu ili slabiji grip.
Klinička slika je lakša, ali zavisi da li je pacijent vakcinisan i da li ima hronične bolesti.
"Oni koji su vakcinisani su u popriličnoj mjeri zaštićeni, mada mnogo manje nego od prethodnih sojeva. Oni koji nisu vakcinisani, a imaju hronične bolesti, oni mogu biti u većoj opasnosti", objašnjava pulmološkinja.
Iako brojevi zaraženih rastu, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je tokom ovog talasa u Evropi broj umrlih na dnevnom nivou oko 500, što je znatno niže u odnosu na zimu. Tada se svakog dana registrovalo između 4.000 i 5.000 smrtnih slučajeva.
"Nadamo se da opsežni programi vakcinacije koji su sprovedeni u većini zemalja znače da ćemo izbeći teške posljedice sa početka pandemije", rekao je direktor SZO za Evropu Hans Kluge.
SZO je preporučila građanima da se izoluju ako imaju respiratorne simptome i da nose maske na mjestima gdje ima puno ljudi. Evropske zemlje su pozvane i da povećaju stopu vakcinacije.
U Crnoj Gori su 30. juna registrovana 233 nova slučaja zaraze korona virusom.
U posljednje dvije sedmice broj zaraženih porastao je za 130 odsto, pokazuju zvanični podaci.
Najveći rast bilježi se u primorskim gradovima - Budvi, Kotoru i Tivtu, gdje je u punom jeku turistička sezona.
Uporedo sa ovim porastom, pada broj hospitalizovanih, pa su na bolničkom lečenju od COVID-19 u Crnoj Gori samo 22 pacijenta.
Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, nadaju se da je epidemija "pod prirodnom kontrolom".
Vlada Crne Gore je 30. juna važeće mjere produžila na još 15 dana. Nošenje maski obavezno je u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu.
Ne postoje ograničenja za ulazak u Crnu Goru.
"Snažna preporuka odnosi se na nošenje maski na aerodromima, železničkim i autobuskim stajalištima, i mjestima gdje su veća grupisanja ljudi", navelo je Ministarstvo zdravlja.
Zbog porasta broja inficiranih, podgorički Dom zdravlja od jula uvodi dvosmenski rad doktora i laboratorije.
Na građane se apeluje da se vakcinišu. Ističe se da se svi građani Crne Gore i dalje mogu vakcinisati bez zakazivanja svakog dana od 8 do 20 sati i da zdravstveni sistem raspolaže dovoljnim brojem vakcina.
Zaključno sa 29. junom, u Crnoj Gori je sa dvije doze vakcinisano 283.697 građana, a dato je i blizu 100.000 trećih buster doza.
Posljednjih mjeseci, broj vakcinisanih na dnevnom nivou je izuzetno nizak, najčešće jednocifren.
Srbija se na kraju juna približila broju od 1.000 zaraženih dnevno - 30. juna je prijavljeno 976 novih slučajeva. U odnosu na prije dvije sedmice, brojevi su skočili više nego duplo. Sve epidemiološke mjere ukinute su još u martu.
Pulmološkinja Slavica Plavšić apeluje na zdravstvene vlasti da se oglase, uz podsjećanje da je Vlada Srbije u tehničkom mandatu.
"Niko od nadležnih ne rukovodi epidemijom", smatra ona, dodajući da je potrebno da se zdravstveni sistem pripremi za veći priliv pacijenata. Pored ostalog, da se produži radno vrijeme ambulanti radnim danima i vikendom, i da se testira što veći broj građana.
Institut za javno zdravlje Srbije "Batut" je 1. jula saopštio da se očekuje "postepeni porast" oboljelih, bez naglih skokova, kao i da će epidemiološka situacija biti "stabilna" i na "kontrolisanom nivou".
Građanima se preporučuje nošenje maski u zatvorenom prostoru, pogotovo u javnom prevozu i ustanovama, kao i na otvorenom ako nije moguće držati distancu.
Maske su obavezne u zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite, a u bolnicama su zabranjene posjete.
Na starije od 60 godina, hronične bolesnike i zdravstvene radnike apeluje se da prime četvrtu dozu vakcine. Drugu buster dozu moguće je primiti ako je od prethodne prošlo više od pet mjeseci.
Posebna preporuka "Batuta" je i da se vakcinišu oni koji to do sada nisu učinili.
"Teško je sada motivisati ljude da krenu sa vakcinacijom kada to nije urađeno na vrijeme, to jest onda kada je počela. Obuhvat (potpuno vakcinisanih) je manji od 50 odsto", naglašava Slavica Plavšić.
Na pitanja o pooštravanju mjera i toku vakcinacije u Srbiji za RSE nije odgovoreno iz Ministarstva zdravlja.
Epidemiolog Branislav Tiodorović, član Kriznog štaba Srbije za borbu protiv korona virusa, ističe da se "ne može govoriti o sedmom talasu u Srbiji".
"Moramo upoređivati broj pozitivno testiranih, sa brojem hospitalizovanih. Porast brojeva u bolnicama nemamo, nije zabrinjavajuće. Opada broj pacijenata na respiratorima, a imamo i dana kada nije bilo preminulih", rekao je on.
Novi talas se, prema njegovom mišljenju, može očekivati na jesen ili zimu.
Ukazuje da je zdravstveni sistem spreman.
"Sasvim dobro funkcioniše, uopšte nije problem da ako bude potrebno, a nadamo se da neće tako morati da bude, da se produži radno vrijeme zdravstvenih ustanova i prošire COVID-kapaciteti", dodao je Tiodorović.
Ističe da su vakcine dostupne u svim domovima zdravlja.
"Dovoljno je vakcina za građane", naglašava epidemiolog.
Krizni štab Vlade Srbije posljednji put se sastao 10. marta.
Prema podacima od 30. juna, u Bosni i Hercegovini je registrovano 96 slučajeva zaraze COVID-19.
Institut za javno zdravstvo u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine održao je sastanak istog dana, a jedna od tema bila je i analiza epidemiološke situacije koja je "u pogoršanju".
"U ovom periodu od godinu dana dato je skoro milion i 200.000 doza, i fokus programa vakcinacije protiv COVID-19 bio je na odrasloj populaciji", izjavio je Šef Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa.
U Federaciji Bosne i Hercegovine epidemiološke mjere su ublažene 24. februara 2022. Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Marina Bera izjavila je da je nošenje maski u otvorenom i zatvorenom prostoru u FBiH od tog dana preporuka, a ne naredba.
Bera je tada istakla da su epidemiološke mjere ublažene jer su svi indikatori - poput broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih, u značajnom padu.
Epidemiološke mjere u entitetu Republika Srpska ublažene su 23. juna 2022. godine. Maske su od tada obavezne samo u zdravstvenim ustanovama i gerontološkim centrima.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske je saopštio da je do 30. juna zdravstvenim ustanovama u tom entitetu isporučeno 385.056 prve, 315.942 druge i 80.926 treće doze vakcina protiv COVID-19.
Na Kosovu su 30. juna bila 592 aktivna slučaja zaraze korona virusom.
Posljednjih dana, broj pozitivnih slučajeva veći je i do 30 odsto.
Trenutno nisu na snazi nikakve epidemiološke mjere, a Ministarstvo zdravlja Kosova je saopštilo da će pratiti nove slučajeve zaraze, sprovoditi testiranje i mobilisati bolničke kapacitete.
Više od 900.000 stanovnika primilo je prvu dozu vakcine protiv COVID-19, obe doze preko 800.000 njih, a više od 100.000 vakcinisano je i trećom buster dozom.
Evropska unija saopštila je 30. juna da prihvata COVID-19 sertifikate o vakcinaciji, testiranju i lečenju koje izdaju kosovske institucije.
Posljednjeg dana juna u Sjevernoj Makedoniji prijavljena su 163 nova slučaja zaraze korona virusom, a dvije osobe su preminule.
Sa 800 aktivnih slučajeva, u Sjevernoj Makedoniji se porast broja zaraženih nivou bilježi od druge polovine juna. Prema riječima direktorice Infektivne klinike u Skoplju Milene Stevanović, očekuje se da će brojevi zaraženih na dnevnom nivou i dalje rasti.
U Komisiji za zarazne bolesti, koja preporučuje epidemiološke mjere, za Makedonski servis Radija Slobodna Evropa rečeno je da ne žele da spekulišu kako će se kretati epidemija, a da će se mjere sprovoditi u skladu sa aktuelnom situacijom.
Komisija za zarazne bolesti preporučuje nošenje zaštitnih maski, držanje distance i češće pranje ruku.
Nošenje maski, prema važećim mjerama, obavezno je samo u zdravstvenim ustanovama, gerontološkim centrima, apotekama i javnom prevozu.
Preporuka je da svi građani prime treću dozu vakcine protiv COVID-19. Vakcinacija se obavlja bez zakazivanja.
Ukupan broj vakcinisanih u Sjevernoj Makedoniji je oko 870.000.
U Hrvatskoj, gdje letuje veliki broj građana regiona, bilježi se porast broja novozaraženih korona virusom, ali za sada se ne planira vraćanje epidemioloških mjera.
Posljednjih dana juna bilježi se više od 1.000 novih slučajeva zaraze dnevno, što je gotovo dvostruko više nego protekle sedmice.
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da se uglavnom radi o blažem obliku bolesti i da trenutno nema potrebe da se uvode nove mjere.
Broj zaraženih korona virusom u porastu je u 110 zemalja i veći je za oko 20 odsto na globalnom nivou u odnosu na prošlu nedjelju, izjavio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus 30. juna.
"Pandemija se menja, ali nije gotova", istakao je.
Upozorio je da su stotine miliona građana i dalje nevakcinisane, što ih dovodi u rizik od teških oblika bolesti i smrti.
Kako prenosi AP, direktor SZO je istakao da prosječna stopa imunizacije u siromašnim zemljama iznosi oko 13 odsto, iako je širom svijeta dato više od 1,2 milijarde vakcina protiv COVID-19.
Samo 58 država uspjelo je da vakciniše 70 odsto populacije, podaci su SZO.
Najveći nedjeljni porast broja zaraženih registrovan je na Bliskom Istoku – 47 odsto, dok je Evropa na drugom mjestu sa stopom rasta od više od 30 odsto.
Podsojevi omikron korona virusa BA.4 i BA.5 koji se ubrzano šire Evropom, i u Sjedinjenim Američkim Državama čine više od polovine aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, izvestio je krajem juna Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
A Kina, u kojoj stroge mjere važe od početka epidemije, počela je sa ublažavanjem ograničenja.
Karantin za putnike koji iz inostranstva stižu u Kinu smanjen je sa 21 na sedam dana u hotelu i tri dana kućnog nadzora, saopštila je Nacionalna zdravstvena komisija 28. juna.
U svjetskoj javnosti ovo je ocjenjeno kao veliki zaokret u kineskoj zdravstvenoj strategiji.
Skraćenje perioda karantina važi i za kontakte zaraženih unutar Kine, gdje su čitavi gradovi bili zaključavani, što je izazvalo negodovanje stanovništva i velike ekonomske posljedice.
Po broju novih slučajeva vode evropske turističke destinacije - Portugal, Luksemburg, Francuska, Grčka, Kipar, Njemačka i Austrija, a osjetan rast bilježi i Zapadni Balkan.
U svim državama regiona, osim u Bosni i Hercegovini, posljednjih dana juna su brojevi zaraženih bili trocifreni.
Razlog novog talasa epidemije stručnjaci vide u popuštanju zaštitnih mjera i novim varijantama omikron soja korona virusa koje kruže populacijom.
"Virus će cirkulisati na visokim nivoima ovog ljeta", ukazao je direktor SZO za Evropu Hans Kluge.
Razloga za oprez ima, ali za paniku ne, jer ne rastu brojevi hospitalizovanih i preminulih.
Zaraženi u najvećem broju slučajeva imaju lakše oblike bolesti, a zdravstveni zvaničnici apeluju na građane da se vakcinišu kako bi umanjili rizik od obolijevanja.
Da li je region u novom talasu epidemije?
Porast broja zaraženih u Evropi "preliva" se na Zapadni Balkan, ističe pulmološkinja Slavica Plavšić.
"Od sredine juna, možemo da kažemo da se nalazimo u novom sedmom talasu virusa korona", ukazuje ona.
Dodaje da, prema dosadašnjim pokazateljima tokom epidemije, vrh talasa u regionu "kasni" 15-20 dana u odnosu na zapad Evrope.
"Sada u ljetnjim mjesecima, jako je velika cirkulacija stanovništva. Primjera radi, Grčka ima jako visok broj novozaraženih, a mnogo je turista iz regiona, normalno je da će se sve to prelivati. To je neminovnost, kao sistem spojenih sudova", rekla je pulmološkinja.
Zašto rastu brojevi zaraženih?
Dva su ključna razloga za nove slučajeve zaraze. Prvo, pojavile su se nove podvarijante omikron soja virusa korona.
Oznake podsojeva omikrona koje dominiraju Evropom su BA.4 i BA.5, podaci su SZO.
"Omikron soj je vrlo sklon mutacijama, brzo mutira. Brzo se i prenosi sa jedne osobe na drugu. Njegov reproduktivni broj je 7 - 10. To znači da jedna zaražena osoba može da zarazi između 7 i 10 drugih, za razliku od prethodnih sojeva čiji je reproduktivni broj bio 3 do 4", objašnjava Slavica Plavšić.
Osobina omikrona je, upozorava, i da ostavlja slab imunitet koji kratko traje - nekoliko mjeseci.
"Tako da jedna osoba koja je već preboljela omikron, u januaru februaru ove godine, sada je ponovo ima šanse da oboli", dodaje pulmološkinja.
U riziku da dobiju omikron su i građani koji su imunitet stekli vakcinacijom.
Nekoliko proizvođača vakcina, uključujući Pfizer, Modernu i Novavax, saopštili su testiraju nove verzije vakcina u cilju bolje otpornosti na omikron soj. Očekuje se da će nove vakcine biti dostupne tokom jeseni.
Drugi razlog za porast broja zaraženih je ponašanje ljudi.
Širom Evrope ukinute su epidemiološke mjere, koje su podrazumevale karantin, obavezno nošenje maski, ograničenja putovanja i organizovanja masovnih događaja – poput festivala i koncerata.
A sa ljetom je počela sezona masovnih putovanja i godišnjih odmora.
U države Zapadnog Balkana ulazi se slobodno, bez COVID-sertifikata, odnosno, potvrda o vakcinaciji, preležanoj bolesti i negativnom testu na virus.
I većina evropskih država je ukinula COVID-sertifikate. Uslovi za ulazak u zemlje EU se redovno ažuriraju, u skladu sa epidemiološkom situacijom.
"Dvije godine se gotovo nigde nije putovalo i bilo je malo dešavanja. Ljudi su postali željni svega i u punom zamahu je sve otvoreno. Treba podsjetiti građane da je epidemija korone još traje, i da virusi nisu nigdje otišli, nego cirkulišu među nama", ističe Slavica Plavšić.
Ko se zaražava, kakvi su simptomi?
U ovom talasu epidemije, simptomi su nalik na jaču prehladu ili slabiji grip.
Klinička slika je lakša, ali zavisi da li je pacijent vakcinisan i da li ima hronične bolesti.
"Oni koji su vakcinisani su u popriličnoj mjeri zaštićeni, mada mnogo manje nego od prethodnih sojeva. Oni koji nisu vakcinisani, a imaju hronične bolesti, oni mogu biti u većoj opasnosti", objašnjava pulmološkinja.
Iako brojevi zaraženih rastu, podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je tokom ovog talasa u Evropi broj umrlih na dnevnom nivou oko 500, što je znatno niže u odnosu na zimu. Tada se svakog dana registrovalo između 4.000 i 5.000 smrtnih slučajeva.
"Nadamo se da opsežni programi vakcinacije koji su sprovedeni u većini zemalja znače da ćemo izbeći teške posljedice sa početka pandemije", rekao je direktor SZO za Evropu Hans Kluge.
SZO je preporučila građanima da se izoluju ako imaju respiratorne simptome i da nose maske na mjestima gdje ima puno ljudi. Evropske zemlje su pozvane i da povećaju stopu vakcinacije.
Kakvo je stanje u državama regiona?
Crna Gora
U Crnoj Gori su 30. juna registrovana 233 nova slučaja zaraze korona virusom.
U posljednje dvije sedmice broj zaraženih porastao je za 130 odsto, pokazuju zvanični podaci.
Najveći rast bilježi se u primorskim gradovima - Budvi, Kotoru i Tivtu, gdje je u punom jeku turistička sezona.
Uporedo sa ovim porastom, pada broj hospitalizovanih, pa su na bolničkom lečenju od COVID-19 u Crnoj Gori samo 22 pacijenta.
Kako je saopšteno iz Instituta za javno zdravlje, nadaju se da je epidemija "pod prirodnom kontrolom".
Vlada Crne Gore je 30. juna važeće mjere produžila na još 15 dana. Nošenje maski obavezno je u zdravstvenim ustanovama, kolektivnom smještaju i javnom prevozu.
Ne postoje ograničenja za ulazak u Crnu Goru.
"Snažna preporuka odnosi se na nošenje maski na aerodromima, železničkim i autobuskim stajalištima, i mjestima gdje su veća grupisanja ljudi", navelo je Ministarstvo zdravlja.
Zbog porasta broja inficiranih, podgorički Dom zdravlja od jula uvodi dvosmenski rad doktora i laboratorije.
Na građane se apeluje da se vakcinišu. Ističe se da se svi građani Crne Gore i dalje mogu vakcinisati bez zakazivanja svakog dana od 8 do 20 sati i da zdravstveni sistem raspolaže dovoljnim brojem vakcina.
Zaključno sa 29. junom, u Crnoj Gori je sa dvije doze vakcinisano 283.697 građana, a dato je i blizu 100.000 trećih buster doza.
Posljednjih mjeseci, broj vakcinisanih na dnevnom nivou je izuzetno nizak, najčešće jednocifren.
Srbija
Srbija se na kraju juna približila broju od 1.000 zaraženih dnevno - 30. juna je prijavljeno 976 novih slučajeva. U odnosu na prije dvije sedmice, brojevi su skočili više nego duplo. Sve epidemiološke mjere ukinute su još u martu.
Pulmološkinja Slavica Plavšić apeluje na zdravstvene vlasti da se oglase, uz podsjećanje da je Vlada Srbije u tehničkom mandatu.
"Niko od nadležnih ne rukovodi epidemijom", smatra ona, dodajući da je potrebno da se zdravstveni sistem pripremi za veći priliv pacijenata. Pored ostalog, da se produži radno vrijeme ambulanti radnim danima i vikendom, i da se testira što veći broj građana.
Institut za javno zdravlje Srbije "Batut" je 1. jula saopštio da se očekuje "postepeni porast" oboljelih, bez naglih skokova, kao i da će epidemiološka situacija biti "stabilna" i na "kontrolisanom nivou".
Građanima se preporučuje nošenje maski u zatvorenom prostoru, pogotovo u javnom prevozu i ustanovama, kao i na otvorenom ako nije moguće držati distancu.
Maske su obavezne u zdravstvenim i ustanovama socijalne zaštite, a u bolnicama su zabranjene posjete.
Na starije od 60 godina, hronične bolesnike i zdravstvene radnike apeluje se da prime četvrtu dozu vakcine. Drugu buster dozu moguće je primiti ako je od prethodne prošlo više od pet mjeseci.
Posebna preporuka "Batuta" je i da se vakcinišu oni koji to do sada nisu učinili.
"Teško je sada motivisati ljude da krenu sa vakcinacijom kada to nije urađeno na vrijeme, to jest onda kada je počela. Obuhvat (potpuno vakcinisanih) je manji od 50 odsto", naglašava Slavica Plavšić.
Na pitanja o pooštravanju mjera i toku vakcinacije u Srbiji za RSE nije odgovoreno iz Ministarstva zdravlja.
Epidemiolog Branislav Tiodorović, član Kriznog štaba Srbije za borbu protiv korona virusa, ističe da se "ne može govoriti o sedmom talasu u Srbiji".
"Moramo upoređivati broj pozitivno testiranih, sa brojem hospitalizovanih. Porast brojeva u bolnicama nemamo, nije zabrinjavajuće. Opada broj pacijenata na respiratorima, a imamo i dana kada nije bilo preminulih", rekao je on.
Novi talas se, prema njegovom mišljenju, može očekivati na jesen ili zimu.
Ukazuje da je zdravstveni sistem spreman.
"Sasvim dobro funkcioniše, uopšte nije problem da ako bude potrebno, a nadamo se da neće tako morati da bude, da se produži radno vrijeme zdravstvenih ustanova i prošire COVID-kapaciteti", dodao je Tiodorović.
Ističe da su vakcine dostupne u svim domovima zdravlja.
"Dovoljno je vakcina za građane", naglašava epidemiolog.
Krizni štab Vlade Srbije posljednji put se sastao 10. marta.
Bosna i Hercegovina
Prema podacima od 30. juna, u Bosni i Hercegovini je registrovano 96 slučajeva zaraze COVID-19.
Institut za javno zdravstvo u bh. entitetu Federacija Bosne i Hercegovine održao je sastanak istog dana, a jedna od tema bila je i analiza epidemiološke situacije koja je "u pogoršanju".
"U ovom periodu od godinu dana dato je skoro milion i 200.000 doza, i fokus programa vakcinacije protiv COVID-19 bio je na odrasloj populaciji", izjavio je Šef Službe za epidemiologiju u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH Sanjin Musa.
U Federaciji Bosne i Hercegovine epidemiološke mjere su ublažene 24. februara 2022. Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Marina Bera izjavila je da je nošenje maski u otvorenom i zatvorenom prostoru u FBiH od tog dana preporuka, a ne naredba.
Bera je tada istakla da su epidemiološke mjere ublažene jer su svi indikatori - poput broja zaraženih, hospitaliziranih i umrlih, u značajnom padu.
Epidemiološke mjere u entitetu Republika Srpska ublažene su 23. juna 2022. godine. Maske su od tada obavezne samo u zdravstvenim ustanovama i gerontološkim centrima.
Institut za javno zdravstvo Republike Srpske je saopštio da je do 30. juna zdravstvenim ustanovama u tom entitetu isporučeno 385.056 prve, 315.942 druge i 80.926 treće doze vakcina protiv COVID-19.
Kosovo
Na Kosovu su 30. juna bila 592 aktivna slučaja zaraze korona virusom.
Posljednjih dana, broj pozitivnih slučajeva veći je i do 30 odsto.
Trenutno nisu na snazi nikakve epidemiološke mjere, a Ministarstvo zdravlja Kosova je saopštilo da će pratiti nove slučajeve zaraze, sprovoditi testiranje i mobilisati bolničke kapacitete.
Više od 900.000 stanovnika primilo je prvu dozu vakcine protiv COVID-19, obe doze preko 800.000 njih, a više od 100.000 vakcinisano je i trećom buster dozom.
Evropska unija saopštila je 30. juna da prihvata COVID-19 sertifikate o vakcinaciji, testiranju i lečenju koje izdaju kosovske institucije.
Sjeverna Makedonija
Posljednjeg dana juna u Sjevernoj Makedoniji prijavljena su 163 nova slučaja zaraze korona virusom, a dvije osobe su preminule.
Sa 800 aktivnih slučajeva, u Sjevernoj Makedoniji se porast broja zaraženih nivou bilježi od druge polovine juna. Prema riječima direktorice Infektivne klinike u Skoplju Milene Stevanović, očekuje se da će brojevi zaraženih na dnevnom nivou i dalje rasti.
U Komisiji za zarazne bolesti, koja preporučuje epidemiološke mjere, za Makedonski servis Radija Slobodna Evropa rečeno je da ne žele da spekulišu kako će se kretati epidemija, a da će se mjere sprovoditi u skladu sa aktuelnom situacijom.
Komisija za zarazne bolesti preporučuje nošenje zaštitnih maski, držanje distance i češće pranje ruku.
Nošenje maski, prema važećim mjerama, obavezno je samo u zdravstvenim ustanovama, gerontološkim centrima, apotekama i javnom prevozu.
Preporuka je da svi građani prime treću dozu vakcine protiv COVID-19. Vakcinacija se obavlja bez zakazivanja.
Ukupan broj vakcinisanih u Sjevernoj Makedoniji je oko 870.000.
Hrvatska
U Hrvatskoj, gdje letuje veliki broj građana regiona, bilježi se porast broja novozaraženih korona virusom, ali za sada se ne planira vraćanje epidemioloških mjera.
Posljednjih dana juna bilježi se više od 1.000 novih slučajeva zaraze dnevno, što je gotovo dvostruko više nego protekle sedmice.
Direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izjavio je nedavno da se uglavnom radi o blažem obliku bolesti i da trenutno nema potrebe da se uvode nove mjere.
Kakva je situacija u svijetu?
Broj zaraženih korona virusom u porastu je u 110 zemalja i veći je za oko 20 odsto na globalnom nivou u odnosu na prošlu nedjelju, izjavio je direktor Svjetske zdravstvene organizacije Tedros Adhanom Gebrejesus 30. juna.
"Pandemija se menja, ali nije gotova", istakao je.
Upozorio je da su stotine miliona građana i dalje nevakcinisane, što ih dovodi u rizik od teških oblika bolesti i smrti.
Kako prenosi AP, direktor SZO je istakao da prosječna stopa imunizacije u siromašnim zemljama iznosi oko 13 odsto, iako je širom svijeta dato više od 1,2 milijarde vakcina protiv COVID-19.
Samo 58 država uspjelo je da vakciniše 70 odsto populacije, podaci su SZO.
Najveći nedjeljni porast broja zaraženih registrovan je na Bliskom Istoku – 47 odsto, dok je Evropa na drugom mjestu sa stopom rasta od više od 30 odsto.
Podsojevi omikron korona virusa BA.4 i BA.5 koji se ubrzano šire Evropom, i u Sjedinjenim Američkim Državama čine više od polovine aktivnih slučajeva zaraze korona virusom, izvestio je krajem juna Američki centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).
A Kina, u kojoj stroge mjere važe od početka epidemije, počela je sa ublažavanjem ograničenja.
Karantin za putnike koji iz inostranstva stižu u Kinu smanjen je sa 21 na sedam dana u hotelu i tri dana kućnog nadzora, saopštila je Nacionalna zdravstvena komisija 28. juna.
U svjetskoj javnosti ovo je ocjenjeno kao veliki zaokret u kineskoj zdravstvenoj strategiji.
Skraćenje perioda karantina važi i za kontakte zaraženih unutar Kine, gdje su čitavi gradovi bili zaključavani, što je izazvalo negodovanje stanovništva i velike ekonomske posljedice.
