Mrtvačnica u glavnoj bolnici u zemlji više nema mjesta za mrtve, piše AP. Tijela žrtava kovid-19, umotana u crne plastične vreće, nižu se u hodniku bolnice u glavnom gradu Rumunije, Bukureštu.
Protekla dva mjeseca stotine ljudi svakog dana umre u Rumuniji. Zemlja je među najteže pogođenim novim talasom korone, a broj vakcinisanih u centralnoj i istočnoj Evropi neuporedivo je niži nego u zapadnoj Evropi.
Rumunija, zemlja od 19 miliona stanovnika, trenutno ima jednu od najviših stopa smrtnosti u Evropi. Prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija poslala je svoj tim da pomogne vlastima zemlje u borbi protiv pandemije.
Frustrirani i premoreni, rumunski ljekari bore se da održe glavu iznad vode.
"Svaki dan u Rumuniji nestane jedno selo!", rekao je dr Katalin Kirstoiju, šef Univerzitetske bolnice u Bukureštu. "Šta će biti za nedjelju dana ili mjesec? Veće selo? Ili grad? Kada će sve to stati?".
Stručnjaci za veliki broj smrtnih slučajeva krive nisku stopu vakcinisanih u zemlji gdje je svega oko 40 posto stanovništva u potpunosti vakcinisano - daleko ispod prosjeka EU od 75 posto.
Vjeruje se da su niske stope procepljenosti ovdje i ostalim dijelovima istočne Evrope posledica opšteg nepovjerenja u vlasti i institucije, slabijeg obrazovanja i duboko ukorenjenih antivakserskih pokreta u kojima učestvuju i neki visokopozicionirani ljekari.
"Iscrpljeni smo finansijski, fizički i psihički", kaže Kirstoiju, "Sve je to, na kraju krajeva, posljedica jedne stvari: nesposobnosti stanovništva da shvati da mora da se vakciniše".
Četvrtog talasa ne bi ni bilo, smatra on, da je 70 posto populacije vakcinisano.
U ponedjeljak je bolničko osoblje u zaštitnoj opremi jurilo kroz odjeljenje kako bi se pobrinulo za pacijente, od kojih su mnogi ležali u svojim krevetima s maskama za kiseonik čvrsto pritisnutima na licu. Jedna žena sedela je na krevetu, položivši na ruke glavu obavijenu tradicionalnom ružičastom maramom.
Rumunija je 2. novembra zabilježila najveći dnevni broj smrtnih slučajeva od početka pandemije kada je prijavljen 591 smrtni slučaj od kovida - više od 90 posto preminulih nije bilo vakcinisano.
Trenutno, na intenzivnoj njezi je 1.870 pacijenata, a od koronavirusa je od početka pandemije umrlo gotovo 51.000 ljudi.
Situacija je prije dvije nedjelje prisilila vlasti da uvedu strožija ograničenja. Potvrde o vakcinaciji postali su obavezne za svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u teretanu, bioskop ili tržni centar. Vlasti su takođe širom zemlje uvele policijski čas poslije 22 sata.
Neuspješna kampanja vakcinacije postala je vidljiva kada su škole u ponedjeljak ponovno otvorene poslije produženog jesenjeg raspusta, a više od 30 posto nastave odvija se onlajn zbog niske stope vakcinisanih u pojedinim školama.
Kirstoiju za nisku stopu vakcinacije krivi opšte nepoverenje i nedostatak smislenog obrazovanja i jasnih kampanja koje objašnjavaju prednosti cjepljenja. Kristoiju je trenutnu situaciju opisao kao "talas nevakcinisanih".
Iako je pooštravanje mjera dovelo do blagog pada dnevnog broja zaraženih i smrtnih slučajeva - zvaničnici su u utorak objavili da je od kovida 19 u prethodna 24 sata umrlo 487 pacijenata - ljekari upozoravaju da su te brojke i dalje velike i malo je vjerovatno da će se uskoro smanjiti
Dr. Maria Sajin, šefica mrtvačnice univerzitetske klinike, rekla je da bolnica u "normalnim danima" u prosjeku ima 10 smrtnih slučajeva dnevno. U ponedjeljak su ih imali 26, od čega je 14 pacijenata preminulo od posljedica korone. Prošle sedmice, imali su 35 smrtnih slučajeva u jednom danu, rekla je ona.
Nemoćno pred sve većim brojem smrtnih slučajeva, osoblje mrtvačnice očajno je jer su među žrtvama i ljudi od 20 do 25 godina. Bolni krici rodbine pozvane da identifikuje tela svojih najmilijih odzvanjali su hodnicima dok su zaposleni pogrebne službe pripremali kovčege.
"Njihove porodice ne mogu da shvate kako su se toliko razboljeli, a veliki je problem i što ne razumeju da treba da se vakcinišu, jer za ovu bolest drugog lijeka nema", rekla je Sajin. "Ovo su vrlo teška vremena, niko ne razumije da vakcine spašavaju život".
Kurir.rs
Rumunija, zemlja od 19 miliona stanovnika, trenutno ima jednu od najviših stopa smrtnosti u Evropi. Prošlog mjeseca Svjetska zdravstvena organizacija poslala je svoj tim da pomogne vlastima zemlje u borbi protiv pandemije.
Frustrirani i premoreni, rumunski ljekari bore se da održe glavu iznad vode.
"Svaki dan u Rumuniji nestane jedno selo!", rekao je dr Katalin Kirstoiju, šef Univerzitetske bolnice u Bukureštu. "Šta će biti za nedjelju dana ili mjesec? Veće selo? Ili grad? Kada će sve to stati?".
Stručnjaci za veliki broj smrtnih slučajeva krive nisku stopu vakcinisanih u zemlji gdje je svega oko 40 posto stanovništva u potpunosti vakcinisano - daleko ispod prosjeka EU od 75 posto.
Vjeruje se da su niske stope procepljenosti ovdje i ostalim dijelovima istočne Evrope posledica opšteg nepovjerenja u vlasti i institucije, slabijeg obrazovanja i duboko ukorenjenih antivakserskih pokreta u kojima učestvuju i neki visokopozicionirani ljekari.
"Iscrpljeni smo finansijski, fizički i psihički", kaže Kirstoiju, "Sve je to, na kraju krajeva, posljedica jedne stvari: nesposobnosti stanovništva da shvati da mora da se vakciniše".
Četvrtog talasa ne bi ni bilo, smatra on, da je 70 posto populacije vakcinisano.
U bolnici je čak i čekaonica za hitne slučajeve pretvorena u prostor za kovid, ograđen plastičnom folijom. U dane kada je broj prijema veliki, novopridošli pacijenti prisiljeni su da leže na nosilima u hodnicima dok se za njih ne nađe slobodan krevet.In Romania, where hundreds of COVID-19 patients have died each day for two months, body bags line a hospital hallway because the morgue is out of space. https://t.co/RhvBxRn6Ra
— AP Europe (@AP_Europe) November 9, 2021
U ponedjeljak je bolničko osoblje u zaštitnoj opremi jurilo kroz odjeljenje kako bi se pobrinulo za pacijente, od kojih su mnogi ležali u svojim krevetima s maskama za kiseonik čvrsto pritisnutima na licu. Jedna žena sedela je na krevetu, položivši na ruke glavu obavijenu tradicionalnom ružičastom maramom.
Rumunija je 2. novembra zabilježila najveći dnevni broj smrtnih slučajeva od početka pandemije kada je prijavljen 591 smrtni slučaj od kovida - više od 90 posto preminulih nije bilo vakcinisano.
Trenutno, na intenzivnoj njezi je 1.870 pacijenata, a od koronavirusa je od početka pandemije umrlo gotovo 51.000 ljudi.
Situacija je prije dvije nedjelje prisilila vlasti da uvedu strožija ograničenja. Potvrde o vakcinaciji postali su obavezne za svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u teretanu, bioskop ili tržni centar. Vlasti su takođe širom zemlje uvele policijski čas poslije 22 sata.
Neuspješna kampanja vakcinacije postala je vidljiva kada su škole u ponedjeljak ponovno otvorene poslije produženog jesenjeg raspusta, a više od 30 posto nastave odvija se onlajn zbog niske stope vakcinisanih u pojedinim školama.
Kirstoiju za nisku stopu vakcinacije krivi opšte nepoverenje i nedostatak smislenog obrazovanja i jasnih kampanja koje objašnjavaju prednosti cjepljenja. Kristoiju je trenutnu situaciju opisao kao "talas nevakcinisanih".
Iako je pooštravanje mjera dovelo do blagog pada dnevnog broja zaraženih i smrtnih slučajeva - zvaničnici su u utorak objavili da je od kovida 19 u prethodna 24 sata umrlo 487 pacijenata - ljekari upozoravaju da su te brojke i dalje velike i malo je vjerovatno da će se uskoro smanjiti
Dr. Maria Sajin, šefica mrtvačnice univerzitetske klinike, rekla je da bolnica u "normalnim danima" u prosjeku ima 10 smrtnih slučajeva dnevno. U ponedjeljak su ih imali 26, od čega je 14 pacijenata preminulo od posljedica korone. Prošle sedmice, imali su 35 smrtnih slučajeva u jednom danu, rekla je ona.
Nemoćno pred sve većim brojem smrtnih slučajeva, osoblje mrtvačnice očajno je jer su među žrtvama i ljudi od 20 do 25 godina. Bolni krici rodbine pozvane da identifikuje tela svojih najmilijih odzvanjali su hodnicima dok su zaposleni pogrebne službe pripremali kovčege.
"Njihove porodice ne mogu da shvate kako su se toliko razboljeli, a veliki je problem i što ne razumeju da treba da se vakcinišu, jer za ovu bolest drugog lijeka nema", rekla je Sajin. "Ovo su vrlo teška vremena, niko ne razumije da vakcine spašavaju život".
Kurir.rs
