Lideri Evropske unije i Zapadnog Balkana susreli su se danas na Samitu u Sloveniji, a tema proširenja još jednom se našla u brojnim svjetskim medijima, prenosi Euronews.rs.
Dok neki mediji na zapadu prenose optimistične izjave evropskih lidera o pridruživanju u blok, drugi, pak, govore o "krizi kredibiliteta" sa kojom se Brisel trenutno suočava u regionu Zapadnog Balkana.
EU u ovom trenutku predvode odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a na drugoj strani nalaze se lideri Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Pitanje proširenja EU na Zapadni Balkan danas se našlo u fokusu nekoliko svjetskih medija, a odgovor na to u kom stepenu je Unija spremna da se obaveže prema Zapadnom Balkanu mogla bi da donese baš zaključna deklaracija ovog Samita koja je i pre samog događaja bila u fokusu dinamične rasprave članica, inače podjeljenih po pitanju proširenja Unije.
Reuters o porukama da su "Zapadni Balkan i EU porodica"
U tekstu koji je objavio Reuters navodi se da su lideri EU pokušali da ubjedi zemlje Zapadnog Balkana da su "oni porodica" i da mogu i dalje da se nadaju članstvu.
Reuters je, da podsjetimo, prošle nedjelje objavio, pozivajući se na interni dokument i nekoliko diplomata, da u EU nema saglasnosti kada je rječ o završnoj deklaraciji sa samita, a sada navodi da će se nakon sedmica razmatranja oni saglasiti sa deklaracijom u kojoj se ponavlja 18-godišnje obećanje o budućem članstvu ukoliko pomenute zemlje ispune kriterijume.
Međutim, s obzirom na to da je "proces proširenja" blokiran raznim sporovima u Briselu i u regionu, mnogi na Balkanu smatraju da je deklaracija EU "prazna izjava". Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pokušala je to da otkloni, piše Reuters.
"Poruka je da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji. Želimo ih u Evropskoj uniji. Mi smo jedna evropska porodica. Dijelimo istu historiju. Dijelimo iste vrijednosti i duboko sam ubjeđena da dijelimo istu sudbinu takođe", rekla je Von der Leyen novinarima nakon što je stigla na samit u Sloveniji.
Podsjeća se da se ona tek vratila sa turneje po regionu.
Međutim, pokušaj Slovenije, koja trenutno predsjedava EU da kao cilj za članstvo ovih zemalja postavi 2030. godinu je bio neuspješan.
Reuters prenosi i izjavu premijera Kosova Albina Kurtija koji je u Sloveniji rekao da pet zemalja članica EU i dalje nije priznalo Kosovo. On će se, kako se napominje, kasnije sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i Macronom i Merkelovom.
BBC o "ne tako velikim nadama"
Britanski servis BBC napominje da zemlje Zapadnog Balkana godinama pokušavaju da se pridruže Evropskoj uniji, međutim, sa dolaskom lidera na samit u Sloveniji, "nade možda nisu toliko velike za konkretan progres".
Navodi se da će tokom susreta biti svega uobičajenog, poput "porodičnih fotografija" i ručka, ali to nije samit na kom se odlučuje o proširenju, već "ponovna potvrda veza dvije strane".
BBC podsjeća da Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija imaju status kandidata, da je Bosna i Hercegovina potencijalni kandidat, a da Kosovo i dalje ne priznaje pet zemalja članica.
"Zemlje su testirale sposobnost da se usklade sa velikim brojem pravila i standarada, podjeljenih u 35 poglavlja, što nikada nije jednostavan proces. Međutim, ova četiri kandidata formirala su red koji sada datira još iz ranih devedesetih", piše BBC i dodaje da je jedan od posljednjih sporova onaj jezički između Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Predavač na Univerzitetu Oxford Eli Gateva kaže da proces pristupanja "može da bude talac unutrašnje politike".
Nakon prethodnih brzih ekspanzija, proširenje je u nekim slučajevima, kaže ona za BBC, postalo "još jedna riječ za imigraciju".
Francuska i Holandija su, u smislu proširenja, često najopreznije, navodi se, a uz to se EU već bori sa sopstvenim velikim problemima u zemljama članicama kao što su Poljska i Mađarska u vezi sa vladavinom prava.
I BBC piše o slovenačkoj inicijativi i cilju do 2030. godine, međutim podsjeća i da iako su EU zvaničnici naglasili da "vrata nisu zatvorena", ona "zasigurno nisu ni širom otvorena".
Izvor: Euronews.rs
EU u ovom trenutku predvode odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a na drugoj strani nalaze se lideri Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova.
Pitanje proširenja EU na Zapadni Balkan danas se našlo u fokusu nekoliko svjetskih medija, a odgovor na to u kom stepenu je Unija spremna da se obaveže prema Zapadnom Balkanu mogla bi da donese baš zaključna deklaracija ovog Samita koja je i pre samog događaja bila u fokusu dinamične rasprave članica, inače podjeljenih po pitanju proširenja Unije.
Reuters o porukama da su "Zapadni Balkan i EU porodica"
U tekstu koji je objavio Reuters navodi se da su lideri EU pokušali da ubjedi zemlje Zapadnog Balkana da su "oni porodica" i da mogu i dalje da se nadaju članstvu.
Reuters je, da podsjetimo, prošle nedjelje objavio, pozivajući se na interni dokument i nekoliko diplomata, da u EU nema saglasnosti kada je rječ o završnoj deklaraciji sa samita, a sada navodi da će se nakon sedmica razmatranja oni saglasiti sa deklaracijom u kojoj se ponavlja 18-godišnje obećanje o budućem članstvu ukoliko pomenute zemlje ispune kriterijume.
Međutim, s obzirom na to da je "proces proširenja" blokiran raznim sporovima u Briselu i u regionu, mnogi na Balkanu smatraju da je deklaracija EU "prazna izjava". Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen pokušala je to da otkloni, piše Reuters.
"Poruka je da Zapadni Balkan pripada Evropskoj uniji. Želimo ih u Evropskoj uniji. Mi smo jedna evropska porodica. Dijelimo istu historiju. Dijelimo iste vrijednosti i duboko sam ubjeđena da dijelimo istu sudbinu takođe", rekla je Von der Leyen novinarima nakon što je stigla na samit u Sloveniji.
Podsjeća se da se ona tek vratila sa turneje po regionu.
Međutim, pokušaj Slovenije, koja trenutno predsjedava EU da kao cilj za članstvo ovih zemalja postavi 2030. godinu je bio neuspješan.
Reuters prenosi i izjavu premijera Kosova Albina Kurtija koji je u Sloveniji rekao da pet zemalja članica EU i dalje nije priznalo Kosovo. On će se, kako se napominje, kasnije sastati sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, kao i Macronom i Merkelovom.
BBC o "ne tako velikim nadama"
Britanski servis BBC napominje da zemlje Zapadnog Balkana godinama pokušavaju da se pridruže Evropskoj uniji, međutim, sa dolaskom lidera na samit u Sloveniji, "nade možda nisu toliko velike za konkretan progres".
Navodi se da će tokom susreta biti svega uobičajenog, poput "porodičnih fotografija" i ručka, ali to nije samit na kom se odlučuje o proširenju, već "ponovna potvrda veza dvije strane".
BBC podsjeća da Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija imaju status kandidata, da je Bosna i Hercegovina potencijalni kandidat, a da Kosovo i dalje ne priznaje pet zemalja članica.
"Zemlje su testirale sposobnost da se usklade sa velikim brojem pravila i standarada, podjeljenih u 35 poglavlja, što nikada nije jednostavan proces. Međutim, ova četiri kandidata formirala su red koji sada datira još iz ranih devedesetih", piše BBC i dodaje da je jedan od posljednjih sporova onaj jezički između Sjeverne Makedonije i Bugarske.
Predavač na Univerzitetu Oxford Eli Gateva kaže da proces pristupanja "može da bude talac unutrašnje politike".
Nakon prethodnih brzih ekspanzija, proširenje je u nekim slučajevima, kaže ona za BBC, postalo "još jedna riječ za imigraciju".
Francuska i Holandija su, u smislu proširenja, često najopreznije, navodi se, a uz to se EU već bori sa sopstvenim velikim problemima u zemljama članicama kao što su Poljska i Mađarska u vezi sa vladavinom prava.
I BBC piše o slovenačkoj inicijativi i cilju do 2030. godine, međutim podsjeća i da iako su EU zvaničnici naglasili da "vrata nisu zatvorena", ona "zasigurno nisu ni širom otvorena".
Izvor: Euronews.rs
