Ekonomska normalizacija

Uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, 4. septembra prošle godine, Kosovo i Srbija su potpisali dokument o ekonomskoj normalizaciji, poznat pod nazivom Vašingtonski sporazum, prenosi Gazeta Express.

Do sada je iz ovog sporazuma sprovedeno samo nekoliko tačaka, dok predstavnici privredne zajednice traže da političari ispune preostale obaveze.

Sporazum od 16 tačaka potpisan je u Bijeloj kući u prisustvu bivšeg predsjednika SAD, Donalda Trumpa.

Odmah nakon potpisivanja ovog dokumenta, bivši premijer Kosova, Avdullah Hoti, rekao je da on predstavlja korak ka potpunoj normalizaciji odnosa između dvije zemlje.

„Ovo je izvanredna vijest za Kosovo. Danas smo u Bijeloj kući potpisali sporazum koji je veliki korak ka potpunoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Naš cilj je postizanje međusobnog priznanja i današnji sporazum ekonomske prirode je veoma važan korak ka postizanju recipročnog priznanja“, rekao je Hoti.

Ne više od tri nedjelje nakon sastanka u Bijeloj kući, Kosovo je potpisalo dokument sa američkom Finansijskom korporacijom za međunarodni razvoj (DFC) koja predviđa omogućavanje pristupa širokom spektru investicija.

„Očekuje se da će novi Sporazum o povećanju ulaganja između Kosova i SAD omogućiti pristup čitavom nizu investicione podrške koju pruža američka Finansijska korporacija za međunarodni razvoj, kao i da će utvrditi akcije u vezi sa podrškom Korporacije za projekte na Kosovu i njihovom tretmanu od Kosovo “, navodi se u dokumentu.

U tom dokumentu takođe piše da se očekuje da će dve države identifikovati projekte koji bi dalje ojačali ekonomiju i razvoj u regionu.

„Kosovo i Sjedinjene Države imaju za cilj vjernu primjenu novog Sporazuma o unapređenju ulaganja između Kosova i SAD. Vjernom implementacijom ovog sporazuma se očekuje da će obe zemlje identifikovati projekte koji dodatno jačaju ekonomsku integraciju i razvoj u regionu."

Premijer Albin Kurti je u vezi sa ovim Sporazumom rekao da ga neće "zanemariti" u cjelosti, ali da su, prema njegovim riječima, neke njegove tačke problematične.

„Nisam rekao da ću ono što je potpisano u Vašingtonu samo odbaciti. Posljednja tačka, a to je priznanje Kosova od strane Izraela je sprovedena i to je najvredniji dio Sporazuma", rekao je Kurti.

„Ne želimo to načelno poricati, ali istovremeno moramo biti oprezni, jer postoje neke tačke koje su problematične za naš Ustav, a koje je potpisao prethodni premijer. Samo da napomenem činjenicu da nećemo lobirati i posvetiti se članstvu u međunarodnim organizacijama. To se kosi sa Ustavom Kosova“, dodao je on.

Bivša Vlada Kosova na čelu sa Hotijem u oktobru prošle godine odobrila je plan od 16 tačaka za implementaciju ovog sporazuma, koji predviđa razvoj nekoliko projekata, uključujući izgradnju "auto-puta mira", 5G mreže i studiju izvodljivosti za jezero Gazivode.

Prva i druga tačka plana je primena sporazuma o auto-putu i železnici Priština-Beograd potpisanih 14. februara.

Treća tačka je izgradnja "auto-puta mira", železničke veze između Prištine i Merdara i one između Prištine i Niša, obezbjeđivanje finansiranja za podršku kredita potrebnih za mala i srednja preduzeća, dodatne bilateralne projekte i međunarodno prisustvo DFC sa punim radnim vremenom u Srbiji.

Sedma tačka ovog plana je da će obe strane raditi sa Ministarstvom energetike Sjedinjenih Država i drugim jedinicama američke vlade na studiji izvodljivosti u cilju zajedničke upotrebe jezera Gazivode kao potencijalnog izvora vode i energije.

Tačka osam plana navodi da će Kosovo i Srbija diverzifikovati snabdevanje električnom energijom. Deveta tačka je zabrana upotrebe 5G uređaja koje isporučuju sumnjivi provajderi u svojim komunikacionim mrežama.

U oktobru prošle godine, Kosovo je započelo implementaciju tačke koja se odnosi na 5G mrežu i upotrebu tehnološke opreme od strane sigurnih prodavaca.

„Kosovo će u svojim komunikacionim mrežama prestati da koristi 5G uređaje koje su obezbjedili nepovjerljivi dobavljači. Tamo gdje može postojati takva oprema, relevantne institucije u zemlji biće posvećene njihovom uklanjanju", navodi se u saopštenju Vlade Kosova.

Nakon implementacije, američki ambasador na Kosovu Philip Kosnett čestitao je Kosovu, koje je, kako je rekao, omogućilo da njegove komunikacione mreže pete generacije budu na čistom putu od nepouzdanih provajdera i u skladu sa Sporazumom.

„Pohvaljujemo Kosovo što je obezbjedilo da njegove 5G mreže budu čiste, a ne od nepouzdanih prodavaca, u skladu sa Vašingtonskim sporazumima. Nastavićemo zajedno da radimo na sigurnoj integraciji regionalne komunikacije i širenju kosovske digitalne ekonomije", rekao je Kosnett u postu na Twitteru.

Na Kosovu 5G tehnologija još nije dostupna korisnicima pametnih telefona, niti su okončane procedure za izdavanje dozvola za korišćenje neophodnih radio frekvencija.

Tokom juna 2021. godine, ambasada Sjedinjenih Američkih Država objavljuje da je Vladi Kosova dostavila izvještaj studije izvodljivosti za jezero Gazivode.

"Ambasada SAD na Kosovu i ambasada SAD u Beogradu predali su Vladi Kosova i Srbije izvještaj o jezeru Gazivode, čime su ispunili jednu od obaveza prema Vašingtonskom sporazumu od 4. septembra", navodi se u saopštenju ambasada.

Izvještaj predlaže formiranje komisije za rijeku Ibar koja bi olakšala diskusiju između strana o mogućnostima upravljanja vodnim resursima.

„Predlažemo da Kosovo i Srbija razmotre tehničke aranžmane prema američko-kanadskom sporazumu o rijeci Kolumbija u vezi sa vodosnabdjevanjem, energetskim agencijama i kontrolom poplava“, navodi se u dokumentu.

Ministar životne sredine, prostornog planiranja i infrastrukture, Liburn Aliu, je na konferenciji za novinare rekao da je Kosovo preuzelo obaveze za izgradnju puta Besinje - Merdare, dio "auto-puta mira", a očekuje se da će započeti izgradnju u proleće sljedeće godine.

„Što se tiče „auto-puta mira“, Kosovo je preuzelo obaveze da realizuje put Besinje-Merdare. Naravno da se ovaj proces iz finansijskih razloga može odužiti, ali to je proces koji će se završiti. S druge strane, isti projekat znači da ga mora sprovesti druga strana [Srbija], a do sada ničega nije bilo. Ne možemo sa velikom sigurnošću reći, ali mislim da ćemo na proleće imati dobre prilike da pokrenemo taj autoput“, naglasio je Aliu.

Što se tiče primjene ovog sporazuma, predstavnici privrede na Kosovu zatražili su da politika nastavi da ispunjava preostale tačke.

Izvršni direktor Američke privredne komore na Kosovu Arian Zeka u odgovoru za „Telegrafi“ rekao je da Sporazum potvrđuje posvećenost država potpisnica poboljšanju ekonomske saradnje.

„Sporazum o ekonomskoj normalizaciji koji su Kosovo i Srbija potpisali uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država potvrđuje posvećenost država poboljšanju ekonomske saradnje, regionalne ekonomske integracije, ali i unapređenju transportne infrastrukture.

Istovremeno, to uključuje i posvećenost finansijskih institucija Sjedinjenih Američkih Država da finansiraju neke od projekata", rekao je Zeka.

On je dodao da je bilo poziva od strana da ispune obaveze preuzete ovim sporazumom.

„Tačno je da postoje zastoji u implementaciji nekih tačaka sporazuma, iako postoje neke obaveze koje su već ispunjene, ali snažno vjerujem da će u narednom periodu doći do ozbiljnijeg opredjeljenja vlada obje zemlje. Sve obaveze koje su države preuzele potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma, posebno otkako su upućeni pozivi predstavnika američke administracije strankama da ispune svoje obaveze“, dodaje on.

Predsjednik Privredne komore Kosova, Berat Rukiqi, smatra da je sprovođenje projekata predviđenih Sporazumom od koristi za državu i region.

„Do sada je došlo do zastoja u tim obavezama Vašingtonskog sporazuma. Nadamo se da ćemo daleko od onoga što je političko ili daleko od određenih pitanja od političkog značaja imati one projekte koji bi bili korisni za zemlju i region", rekao je Rukiqi u intervjuu za Telegrafi.

Bivši premijer Hoti i ambasador Kosnett potpisali su 31. decembra 2020. godine Sporazum o promociji investicija (IIA) koji omogućava DFC-u da na Kosovu predstavi svoju paletu finansijskih proizvoda, uključujući finansiranje duga, ulaganja u kapital i osiguranje, grantove za politički rizik i tehničku pomoć.

Izvor: Kosovo Online/Gazeta express