Policija Kosova je saopštila da se prema posljednjim podacima u Siriji i Iraku u zonama sukoba nalazi 96 građana Kosova, 43 muškarca, devet žena i 44 djece, od kojih su 32 rođena u zoni sukoba, prenosi Gazeta express.
Prema podacima Atlantske inicijative iz Sarajeva, međutim, u zoni sukoba je 97 građana Kosova, a sa Zapadnog Balkana ukupno 400 ljudi.
Kosovske institucije su u aprilu 2019. godine, uz pomoć američkih vlasti izvršile repatrijaciju 110 stanovnika Kosova, uključujući četiri strana borca, 32 žene i 74 djeteta. Za sada nema informacija da li kosovske institucije rade na repatrijacije preostalih građana u Siriji.
Govoreći na sastanku Globalne koalicije protiv militantne grupe Islamske države, ministarka spoljnih poslova i dijaspore Donika Gërvalla-Schwarz je na sastanku Globalne koalicije protiv ISIS rekla je da je Kosovo posvećeno reintegraciji povratnika iz Sirije.
"Posebno brinemo o ženama i njihovoj djeci. Moramo učiniti sve da ih vratimo u normalan život, da se nadamo njihovoj srećnoj budućnosti", rekla je Gërvalla-Schwarz.
Dodala je da je proces reintegracije bio uspješan i da su stvoreni programi za deradikalizaciju.
"Uspjeli samo da vratimo djecu u škole i da njima i njihovim majkama ukažemo psihološku podršku. Pored toga, stvorili smo programe za deradikalizaciju, uključujući i ljude koji su u pritvoru", rekla je Gërvalla-Schwarz na sastanku Globalne koalicije protiv ISIS održanom u Rimu.
Ona tom prilikom nije pomenula 96 građana Kosova koji su još uvijek u Siriji i Iraku.
Iz Policije Kosova je saopšteno da je od 2013. godine uhapšeno 20 osoba zbog krivičnih djela povezanih sa terorizmom, koje su boravile u zoni Sukoba u Siriji i Iraku.
Od početka rata u Siriji, marta 2011. godine, oko 400 građana Kosova putovalo je za Siriju i Irak.
Početkom godine iz kabineta bivšeg ministra unutrašnjih poslova Agima Veliua potvrđeno je da je proces repatrijacije ostalih građana u Siriji zastao zbog pandemije kovid-19.
Iz Ministartva unutrašnjih poslova nije odgovoreno na pitanje Radio Slobodne Evrope da li se radi na povratku kosovskih građana koji su u Siriji i Iraku.
Direktor Kosovskog instituta za međunarodne studije Bedri Elezi održava kontakte sa mnogim porodicama koje imaju rođake u Siriji, prema njegovim riječima situacija u u logorima i zatvorima gdje su porodice pripadnika ISIS-a smeštene u Siriji i Iraku je mnogo gora.
Elezi kaže da su kurdske snage koje kontrolišu kampove sa više od 60.000 izbjeglica više puta pozivale razne zemlje da vrate svoje građane.
"Kurdske vlasti su veoma zainteresovane da ih vrate. Više puta su pozivali države da dođu i odvedu žene i djecu i spremni da pomognu u procesu povratka kosovskih građana", rekao je Elezi.
Žena koju je RSE U julu 2019. Radio Slobodna Evropa i koja je željela da ostane anonimna, a koja se koja se vratila na Kosovo tajnom operacijom institucija Kosova i američkih vlasti, govorila je o uslovima života u logorima.
"Mislim da će ovdje život biti težak zbog problema koje nam stvaraju ljudi oko nas. Na primjer, nisam slobodna da izađem u odjeći koju nosim, razumete? A tamo, možete da izađete kako hoćete na ulicu i niko vas ne gleda", rekla je ona.
Mnoge vraćene žene priznale su krivicu tokom suđenja, a sud ih je na kraju proglasio krivim za učešće u ratu u Siriji.
Većina povratnika iz Sirije prošla je kroz dugotrajne procese reintegracije, ali su mnoge od njih osuđene za učešće u ratu u Siriji.
Istraživač u Kosovskom centru za bezbjednosne studije Shpat Balaj kaže da je proces reintegracije povratnika iz Sirije pokazao pozitivne rezultate i da dokazuje da mogu da se vrate i drugi stanovnici Kosova koji su i dalje u Siriji.
"Mislim da su kapaciteti za njihovu ponovnu integraciju zadovoljavajući, potrebno je bolje razjasniti ulogu koju različite institucije imaju u tom procesu, jer je težak, ne možete primjeniti isti pristup na sve koji se vrate, jer imaju različite probleme", rekao je Balaj.
Prema njegovim riječima povratak građana iz Sirije je obaveza kosovskih institucija.
"Kosovske institucije moraju da izvrše individualnu procenu potreba i izazova koje imaju povratnici, ali i procenu rizika koji nose", rekao je Balaj.
Istakao je da na osnovu procena i potreba povratnika treba osmisliti programe za reintegraciju i rehabilitaciju povratnika iz Sirije.
U izvještaju Evropske komisije o Kosovu, objavljenom u oktobru 2020. godine, navodi se da je Kosovo napredovalo u svojim naporima da reintegriše strane borce i njihove porodice koji se vraćaju iz Sirije, ali da i dalje ima opasnosti od ekstremizma.
"Uprkos kontinuiranim naporima, i dalje ostaju izazovi u sprečavanju i borbe protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Terorističke grupe nastavljaju da pronalaze ideološku podršku na Kosovu, a unutrašnji radikali i dalje predstavljaju prijetnju, uključujući objavljivanje terorističkih sadržaja na društvenim mrežama i drugde na Internetu", navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Od izbijanja sukoba u Siriji i Iraku od oko 400 stanovnika Kosova, 242 osobe su se vratile na Kosovo. Od povratnika, 124 su muškarci, 38 žena i 80 djece, a njih 100 je preminulo u zonama sukoba.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Kosovske institucije su u aprilu 2019. godine, uz pomoć američkih vlasti izvršile repatrijaciju 110 stanovnika Kosova, uključujući četiri strana borca, 32 žene i 74 djeteta. Za sada nema informacija da li kosovske institucije rade na repatrijacije preostalih građana u Siriji.
Govoreći na sastanku Globalne koalicije protiv militantne grupe Islamske države, ministarka spoljnih poslova i dijaspore Donika Gërvalla-Schwarz je na sastanku Globalne koalicije protiv ISIS rekla je da je Kosovo posvećeno reintegraciji povratnika iz Sirije.
"Posebno brinemo o ženama i njihovoj djeci. Moramo učiniti sve da ih vratimo u normalan život, da se nadamo njihovoj srećnoj budućnosti", rekla je Gërvalla-Schwarz.
Dodala je da je proces reintegracije bio uspješan i da su stvoreni programi za deradikalizaciju.
"Uspjeli samo da vratimo djecu u škole i da njima i njihovim majkama ukažemo psihološku podršku. Pored toga, stvorili smo programe za deradikalizaciju, uključujući i ljude koji su u pritvoru", rekla je Gërvalla-Schwarz na sastanku Globalne koalicije protiv ISIS održanom u Rimu.
Ona tom prilikom nije pomenula 96 građana Kosova koji su još uvijek u Siriji i Iraku.
Iz Policije Kosova je saopšteno da je od 2013. godine uhapšeno 20 osoba zbog krivičnih djela povezanih sa terorizmom, koje su boravile u zoni Sukoba u Siriji i Iraku.
Od početka rata u Siriji, marta 2011. godine, oko 400 građana Kosova putovalo je za Siriju i Irak.
Pandemija je zaustavila repatrijaciju
Početkom godine iz kabineta bivšeg ministra unutrašnjih poslova Agima Veliua potvrđeno je da je proces repatrijacije ostalih građana u Siriji zastao zbog pandemije kovid-19.
Iz Ministartva unutrašnjih poslova nije odgovoreno na pitanje Radio Slobodne Evrope da li se radi na povratku kosovskih građana koji su u Siriji i Iraku.
Direktor Kosovskog instituta za međunarodne studije Bedri Elezi održava kontakte sa mnogim porodicama koje imaju rođake u Siriji, prema njegovim riječima situacija u u logorima i zatvorima gdje su porodice pripadnika ISIS-a smeštene u Siriji i Iraku je mnogo gora.
Elezi kaže da su kurdske snage koje kontrolišu kampove sa više od 60.000 izbjeglica više puta pozivale razne zemlje da vrate svoje građane.
"Kurdske vlasti su veoma zainteresovane da ih vrate. Više puta su pozivali države da dođu i odvedu žene i djecu i spremni da pomognu u procesu povratka kosovskih građana", rekao je Elezi.
Žena koju je RSE U julu 2019. Radio Slobodna Evropa i koja je željela da ostane anonimna, a koja se koja se vratila na Kosovo tajnom operacijom institucija Kosova i američkih vlasti, govorila je o uslovima života u logorima.
"Mislim da će ovdje život biti težak zbog problema koje nam stvaraju ljudi oko nas. Na primjer, nisam slobodna da izađem u odjeći koju nosim, razumete? A tamo, možete da izađete kako hoćete na ulicu i niko vas ne gleda", rekla je ona.
Mnoge vraćene žene priznale su krivicu tokom suđenja, a sud ih je na kraju proglasio krivim za učešće u ratu u Siriji.
Uspješna reintegracija garancija za povratak Kosovara
Većina povratnika iz Sirije prošla je kroz dugotrajne procese reintegracije, ali su mnoge od njih osuđene za učešće u ratu u Siriji.
Istraživač u Kosovskom centru za bezbjednosne studije Shpat Balaj kaže da je proces reintegracije povratnika iz Sirije pokazao pozitivne rezultate i da dokazuje da mogu da se vrate i drugi stanovnici Kosova koji su i dalje u Siriji.
"Mislim da su kapaciteti za njihovu ponovnu integraciju zadovoljavajući, potrebno je bolje razjasniti ulogu koju različite institucije imaju u tom procesu, jer je težak, ne možete primjeniti isti pristup na sve koji se vrate, jer imaju različite probleme", rekao je Balaj.
Prema njegovim riječima povratak građana iz Sirije je obaveza kosovskih institucija.
"Kosovske institucije moraju da izvrše individualnu procenu potreba i izazova koje imaju povratnici, ali i procenu rizika koji nose", rekao je Balaj.
Istakao je da na osnovu procena i potreba povratnika treba osmisliti programe za reintegraciju i rehabilitaciju povratnika iz Sirije.
Kosovo je i dalje ugroženo nasilnim ekstremizmom
U izvještaju Evropske komisije o Kosovu, objavljenom u oktobru 2020. godine, navodi se da je Kosovo napredovalo u svojim naporima da reintegriše strane borce i njihove porodice koji se vraćaju iz Sirije, ali da i dalje ima opasnosti od ekstremizma.
"Uprkos kontinuiranim naporima, i dalje ostaju izazovi u sprečavanju i borbe protiv nasilnog ekstremizma i radikalizacije. Terorističke grupe nastavljaju da pronalaze ideološku podršku na Kosovu, a unutrašnji radikali i dalje predstavljaju prijetnju, uključujući objavljivanje terorističkih sadržaja na društvenim mrežama i drugde na Internetu", navodi se u izvještaju Evropske komisije.
Od izbijanja sukoba u Siriji i Iraku od oko 400 stanovnika Kosova, 242 osobe su se vratile na Kosovo. Od povratnika, 124 su muškarci, 38 žena i 80 djece, a njih 100 je preminulo u zonama sukoba.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
