Osobe koje boluju od hroničnih bolesti, ili oni oboljeli koji su u terminalnim fazama bolesti, ubuduće će usluge medicinskih pregleda dobijati u svojim domovima, zahvaljujući palijativnoj pomoći koju pruža Direktorijat za zdravlje u opštini Prizren
Timovi mobilne palijativne pomoći, koji se sastoje od liječnika i dviju medicinskih sestara, sada počinju sa redovnim kućnim posjetama pacijenata radi pružanja liječničkih pregleda i pružanja terapije ili liječničkog savjeta.
U okviru ovog projekta već je napravljena lista pacijenata kojima je potrebna palijativna pomoć, dok ostali pacijenti kojima je potrebna ova usluga mogu kontaktirati na 045 300 723 i 045 300 726, registrirati se kako bi bili korisnici ove usluge.
Šta je palijativna pomoć?
Palijativna pomoć pacijenata predstavlja svestranu (sveobuhvatnu) brigu o pacijentima oboljelim od teških, hroničnih bolesti, najčešće u terminalnim fazama bolesti, kao i o njihovim porodicama. Za ovakav vid pomoći pacijenata neophodno je i posebno organizovati multidisciplinarne timove koji negu pružaju.
Palijativna pomoć pacijenata predstavlja tretman, tačnije niz posebno prilagođenih tretmana koji uklanjaju (u maksimalnoj mogućoj mjeri) neugodnosti, simptome i stres koji teška bolest sama po sebi donosi pacijentu (bol, umor, mučnine, gubitak apetita, malaksalost, depresiju, nesanicu, anksioznost, povraćanje, probleme sa stolicom, itd.). Isto tako ublažava i negativne efekte koje invazivne terapije i radikalne hirurške intervencije mogu da prouzrokuju kod pacijenata.
Uvijek je u palijativnu pomoć uključena i porodica, obzirom da nisu rijetki slučajevi kada porodica posustaje, luta, rastrzana između ljubavi prema najbližem, oboljelom članu porodice i mogućnosti i kvaliteta nege koju želi da obezbjedi svom najmilijem. Ovaj vid zdravstvenih usluga se uključuje u bilo kojoj fazi bolesti i nije isključivo namjenjen pacijentima oboljelim od karcinoma, a osnovni cilj je da pacijentu bude olakšano, da mu bude ugodno i da mu se poboljša kvalitet života koji u času pružanja nege živi. Palijativna pomoć nije i ne smije biti mračni tunel, iz koga se ne nazire tračak svjetlosti. Naprotiv, palijativna pomoć predstavlja taj tračak koji obezbjeđuje pacijentu da dostojanstveno provede vrijeme sa članovima porodice, sa svojim najvoljenijima pred kraj svoga života.
Palijativna pomoć pacijentu pruža priliku da živi što ugodnije, olakšavajući tako simptome koji pacijenta uznemiruju, kao i posljedice liječenja koje se mogu javiti. Predstavlja most između pacijenta i zdravstvenih ustanova, koje pružaju odgovarajuće dijagnostičke i terapijske tretmane pacijentu. Minimum koji palijativna pomoć treba da pacijentu obezbjedi: kupiranje bolova i dugih simptoma, emocionalnu podršku za pacijenta i porodicu, zdravstveno zbrinjavanje pacijenata.
U svijetu gdje je služba za palijativno zbrinjavane razvijena pozitivan efekat koji postoji na opšte psihofizičko stanje pacijenata, kao i članova porodice je veliki. Tim palijativne pomoći koordinira sa svim neophodnim za pacijenta zdravstvenim ustanovama i pružaocima usluga.
Timski rad je od izuzetnog značaja za adekvatnu i uspješnu palijativnu negu, pa se iz tih razloga uz ljekara i medicinske sestre, timu priključuju i socijalni radnici, farmaceuti, nutricionisti, psihoterapeuti...
Neophodno je naglasiti da palijativna pomoć nikako ne može zamjeniti primarni tretman pacijenta, ali ga zato podržava, istovremeno se realizujući, a sve sa ciljem spriječavanja i olakšavanja patnje kroz koju pacijenti i članovi porodice prolaze. I još jedna bitna činjenica – ako je pacijentu potrebna palijativna pomoć, to nikako ne znači da pacijent umire. Svrha palijativne pomoći je da pacijentu obezbjedi da kroz određene faze bolesti prođe na što bezbolniji način.
U okviru ovog projekta već je napravljena lista pacijenata kojima je potrebna palijativna pomoć, dok ostali pacijenti kojima je potrebna ova usluga mogu kontaktirati na 045 300 723 i 045 300 726, registrirati se kako bi bili korisnici ove usluge.
Šta je palijativna pomoć?
Palijativna pomoć pacijenata predstavlja svestranu (sveobuhvatnu) brigu o pacijentima oboljelim od teških, hroničnih bolesti, najčešće u terminalnim fazama bolesti, kao i o njihovim porodicama. Za ovakav vid pomoći pacijenata neophodno je i posebno organizovati multidisciplinarne timove koji negu pružaju.
Palijativna pomoć pacijenata predstavlja tretman, tačnije niz posebno prilagođenih tretmana koji uklanjaju (u maksimalnoj mogućoj mjeri) neugodnosti, simptome i stres koji teška bolest sama po sebi donosi pacijentu (bol, umor, mučnine, gubitak apetita, malaksalost, depresiju, nesanicu, anksioznost, povraćanje, probleme sa stolicom, itd.). Isto tako ublažava i negativne efekte koje invazivne terapije i radikalne hirurške intervencije mogu da prouzrokuju kod pacijenata.
Uvijek je u palijativnu pomoć uključena i porodica, obzirom da nisu rijetki slučajevi kada porodica posustaje, luta, rastrzana između ljubavi prema najbližem, oboljelom članu porodice i mogućnosti i kvaliteta nege koju želi da obezbjedi svom najmilijem. Ovaj vid zdravstvenih usluga se uključuje u bilo kojoj fazi bolesti i nije isključivo namjenjen pacijentima oboljelim od karcinoma, a osnovni cilj je da pacijentu bude olakšano, da mu bude ugodno i da mu se poboljša kvalitet života koji u času pružanja nege živi. Palijativna pomoć nije i ne smije biti mračni tunel, iz koga se ne nazire tračak svjetlosti. Naprotiv, palijativna pomoć predstavlja taj tračak koji obezbjeđuje pacijentu da dostojanstveno provede vrijeme sa članovima porodice, sa svojim najvoljenijima pred kraj svoga života.
Palijativna pomoć pacijentu pruža priliku da živi što ugodnije, olakšavajući tako simptome koji pacijenta uznemiruju, kao i posljedice liječenja koje se mogu javiti. Predstavlja most između pacijenta i zdravstvenih ustanova, koje pružaju odgovarajuće dijagnostičke i terapijske tretmane pacijentu. Minimum koji palijativna pomoć treba da pacijentu obezbjedi: kupiranje bolova i dugih simptoma, emocionalnu podršku za pacijenta i porodicu, zdravstveno zbrinjavanje pacijenata.
U svijetu gdje je služba za palijativno zbrinjavane razvijena pozitivan efekat koji postoji na opšte psihofizičko stanje pacijenata, kao i članova porodice je veliki. Tim palijativne pomoći koordinira sa svim neophodnim za pacijenta zdravstvenim ustanovama i pružaocima usluga.
Timski rad je od izuzetnog značaja za adekvatnu i uspješnu palijativnu negu, pa se iz tih razloga uz ljekara i medicinske sestre, timu priključuju i socijalni radnici, farmaceuti, nutricionisti, psihoterapeuti...
Neophodno je naglasiti da palijativna pomoć nikako ne može zamjeniti primarni tretman pacijenta, ali ga zato podržava, istovremeno se realizujući, a sve sa ciljem spriječavanja i olakšavanja patnje kroz koju pacijenti i članovi porodice prolaze. I još jedna bitna činjenica – ako je pacijentu potrebna palijativna pomoć, to nikako ne znači da pacijent umire. Svrha palijativne pomoći je da pacijentu obezbjedi da kroz određene faze bolesti prođe na što bezbolniji način.
