Odredbe Ustava Kosova dovele su do toga da se jedan dio važnih pitanja u zemlji ne mogu rješiti, kao što su one o formiranju Vojske Kosova ili Oružanih snaga.
Za izmjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina, uključujući i dvotrećinsku većinu poslanika iz manjinskih zajednica.
U nekoliko navrata od njegovog usvajanja 2008., zemlja se našla u krizi koje Ustav Kosova nije predvidio.
Iako je 2011. bilo predviđeno da dođe do nekih izmjena u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika, to se nije desilo.
Ipak, kako je to finski predsjednik Marti Ahtisaari predvidio Sveobuhvatnim planom za rješenje statusa Kosova na osnovu čijeg je proglašena nezavisnost, za svaku izmjenu Ustava neophodna je i saglasnost većine poslanika iz manjinskih zajednica.
Vigan Qorolli, profesor Međunarodnog prava na Univerzitetu Prištine, kaže da su promjene neophodne, ali da su one moguće samo uz dogovor sa manjinskim zajednicama.
"Po tom pitanju postoji taj problem da je potrebna dvostruka dvotrećina odnosno, potrebna je uključenost srpskih poslanika kako oni ne bi blokirali procese, kao što je u ovom slučaju Vojska Kosova. A kako se ne bi blokirale ustavne izmjene koje se tiču vojske, onda, po meni, treba da se održi referendum", kaže Qorolli.
Po Ustavu, referendum raspisuje Skupština Kosova na osnovu zakona kojeg Kosovo i dalje nema.
Qorolli upozorava da poslanici iz manjinskih zajednica blokiraju procese kao što su oni koji se tiču evroatlanskih integracija, formiranja Vojske i drugo, što po njemu treba da rješe kosovski lideri.
Nedostatak dogovora sa poslanicima Srpske liste po pitanju vojske prošle godine je odložilo ovo pitanje u Skupštini na neodređeno.
Srpska lista je takođe odlučila da ne prisustvuje ni sjednici Skupštine prošle nedjelje o Sporazumu o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Profesor Ustavnog prava, Visar Morina, kaže da upravo zbog tih blokada, promjene Ustava su neophodne.
"Ustav mora da prođe kroz izmjene kako bi se olakšalo ustavno funkcionisanje državnih organa, naročito parlamenta", ističe on, dodajući da je to moguće postignuti otvorenim dijalogom.
S druge strane, srpski analitičar sa Kosova Ranđel Nojkić navodi da taj instrument zaštite nije niko izmislio, već da je Ahtisaari time htio da napravi instituciju zaštite zajednica.
"Mislim da je u nekom bližem objašnjenju bila formulacija da to važi samo za odluke koje su vrlo bitne za određene zajednice. Prema tome, ako je Vojska Kosova u interesu ili nije u interesu zajednica, onda taj instrument zaštite treba da se poštuje i to nije nikakva blokada. To znači da većina u parlamentu bi trebala da prije bilo kakve odluke sjedne sa predstavnicima zajednica i jednostavno formulišu i definišu takva rješenja koja će odgovarati i većinskoj i manjinskog zajednici", ocjenjuje Nojkić.
Jedno od pitanja koje je trenutno na čekanju je pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom.
Premijer Kosova Isa Mustafa izjavio je u srijedu da će se ovaj sporazum vratiti u Skupštinu uskoro, a da će se prije toga obaviti razgovori sa svim akterima, uključujući i Srpsku listu. On je, međutim, naglasio da neće pristati ni na kakve uslove, bez obzira da li ih ima i koji su.
"U interesu je zemlje da se internacionalizuju državne granice sa susjednim zemljama", naveo je premijer Kosova.
U nekoliko navrata od njegovog usvajanja 2008., zemlja se našla u krizi koje Ustav Kosova nije predvidio.
Iako je 2011. bilo predviđeno da dođe do nekih izmjena u dijelu koji se odnosi na izbor predsjednika, to se nije desilo.
Ipak, kako je to finski predsjednik Marti Ahtisaari predvidio Sveobuhvatnim planom za rješenje statusa Kosova na osnovu čijeg je proglašena nezavisnost, za svaku izmjenu Ustava neophodna je i saglasnost većine poslanika iz manjinskih zajednica.
Vigan Qorolli, profesor Međunarodnog prava na Univerzitetu Prištine, kaže da su promjene neophodne, ali da su one moguće samo uz dogovor sa manjinskim zajednicama.
"Po tom pitanju postoji taj problem da je potrebna dvostruka dvotrećina odnosno, potrebna je uključenost srpskih poslanika kako oni ne bi blokirali procese, kao što je u ovom slučaju Vojska Kosova. A kako se ne bi blokirale ustavne izmjene koje se tiču vojske, onda, po meni, treba da se održi referendum", kaže Qorolli.
Po Ustavu, referendum raspisuje Skupština Kosova na osnovu zakona kojeg Kosovo i dalje nema.
Qorolli upozorava da poslanici iz manjinskih zajednica blokiraju procese kao što su oni koji se tiču evroatlanskih integracija, formiranja Vojske i drugo, što po njemu treba da rješe kosovski lideri.
Nedostatak dogovora sa poslanicima Srpske liste po pitanju vojske prošle godine je odložilo ovo pitanje u Skupštini na neodređeno.
Srpska lista je takođe odlučila da ne prisustvuje ni sjednici Skupštine prošle nedjelje o Sporazumu o demarkaciji sa Crnom Gorom.
Profesor Ustavnog prava, Visar Morina, kaže da upravo zbog tih blokada, promjene Ustava su neophodne.
"Ustav mora da prođe kroz izmjene kako bi se olakšalo ustavno funkcionisanje državnih organa, naročito parlamenta", ističe on, dodajući da je to moguće postignuti otvorenim dijalogom.
S druge strane, srpski analitičar sa Kosova Ranđel Nojkić navodi da taj instrument zaštite nije niko izmislio, već da je Ahtisaari time htio da napravi instituciju zaštite zajednica.
"Mislim da je u nekom bližem objašnjenju bila formulacija da to važi samo za odluke koje su vrlo bitne za određene zajednice. Prema tome, ako je Vojska Kosova u interesu ili nije u interesu zajednica, onda taj instrument zaštite treba da se poštuje i to nije nikakva blokada. To znači da većina u parlamentu bi trebala da prije bilo kakve odluke sjedne sa predstavnicima zajednica i jednostavno formulišu i definišu takva rješenja koja će odgovarati i većinskoj i manjinskog zajednici", ocjenjuje Nojkić.
Jedno od pitanja koje je trenutno na čekanju je pitanje demarkacije granice sa Crnom Gorom.
Premijer Kosova Isa Mustafa izjavio je u srijedu da će se ovaj sporazum vratiti u Skupštinu uskoro, a da će se prije toga obaviti razgovori sa svim akterima, uključujući i Srpsku listu. On je, međutim, naglasio da neće pristati ni na kakve uslove, bez obzira da li ih ima i koji su.
"U interesu je zemlje da se internacionalizuju državne granice sa susjednim zemljama", naveo je premijer Kosova.
