Najnoviji barometar o bezbjednosti kosovskog Centra za bezbjednosne studije pokazuje da građani Kosova više vjeruju vjerskim nego državnim institucijama.
Ovo izdanje barometra odražava percepciju povjerenja građana u vjerske institucije, te njihovu percepciju na prijetnje i rizike koji proizilaze od ekstremističkih grupa.
U anketi je učestvovalo 1.073 ispitanika iz svih regiona Kosova i različitih zajednica, a sprovedena je od 21. do 29. oktobra 2015.
Oko 57 posto anketiranih građana izjasnilo se da vjeruje vjerskim institucijama, oko 22 posto ispitanika vjeruje sudovima, a u Vladu Kosova povjerenje ima 14 posto građana.
Oko 57 posto anketiranih smatra da Vlada Kosova nije imala uspjeha u borbi protiv nasilnog ekstremizma i radikalizma. Samo pet posto ocjenjuje rad Vlade po ovom pitanju pozitivnim, dok ostali smatraju da je Vlada donekle imala uspjeha.
Vesa Kelmendi iz Centra za bezbjednosne studije kazala je prilikom predstavljanja nalaza da je na ovakvu percepciju kod građana uticao nedostatak vladavine zakona, korupcija, nemarnost državnih institucija u ruralnim mjestima, kao i slab sistem obrazovanja.
"Građani iz ruralnih zona imaju mnogo više povjerenja u vjerske institucije, a to je zato što se smatraju zaboravljenim od državnih institucija, te su njihovi stavovi mnogo bliži njihovim vjerskim vođama“, kazala je ona, dodajući da su stanovnici regiona Uroševca, Gnjilana i Mitrovice oni koji uglavnom više vjeruju vjerskim institucijama.
Kelmendi je takođe dodala da žene više vjeruju vjerskim institucijama iako ih one često zanemaruju. Kako kaže Kelmendi, one nisu predstavljene unutar vjerskih institucija i uglavnom njima nemaju pristup.
Kako je dodala, i pored toga što je 300 građana Kosova učestvovalo u stranim sukobima u Siriji i Iraku, tako nešto anketirani ne podržavaju.
Negativan stav o ratovanju
Oko 95 posto anketiranih smatra da odlazak u Siriju ili Irak štetnim, oko 76 posto smatra da su organizacije koje su međunarodno priznate kao terorističke, "Islamska država Iraka i Levanta" (IDIL) i Al-Nusra veliki rizik, dok 55 posto građana vjeruje da se kosovski borci koji su se vratili iz Sirije i Iraka moraju izložiti striktnim programima reintegracije i rehabilitacije, oko 22 posto smatra da se trebaju uhapsiti, i 75 posto vjeruje da su oni rizik po državnu bezbednost.
S druge strane, Lah Nitaj, službenik Ministarstva za obrazovanje, nauku i tehnologiju, osvrćući se na istraživanje ovog centra, kazao je da ne stoji činjenica da slab obrazovni sistem utiče na percepciju građana, s obzirom da je kosovski obrazovni sistem dobro organizovan.
"Opšti izazov ostaje kvalitet obrazovanja“, kazao je on, dodajući da Kosovo ima najveći broj studenata u poređenju sa ostalim zemljama u okruženju.
Besa Ismajli, profesorica na Fakultetu islamskih nauka, činjenicu da građani više vjeruju vjerskim institucijama obrazložila je time da je Islamska zajednica na terenu, među narodom. Poručila je da ovi rezultati trebaju biti osnova budućih politika u zemlji, te dodala da bi učenje o religijama u školama pomoglo Kosovu.
"Vjerske institucije na Kosovu stigle su tamo gdje ostali nisu, a trebali su. To možda zbog nedostatka resursa, ali smatram da je posljednji trenutak da se vjerske institucije podrže, kako bi ličile jednoj instituciji koja jeste u zakonskom okviru Kosova“, navela je ona.
Generalizacija problema
Florijan Qehaja, izvršni direktor kosovskog Centra za bezbjednosne studije, smatra da su percepcije građana veoma važne i treba da se koriste u funkciji borbe protiv nasilnog ekstremizma zato što postoje napori o generalizaciji ovog problema.
"Činjenica da je velika većina građana protiv nasilnog ekstremizma i odlaska naših građana u Siriju ili Irak pokazuje da je djelovanje nekoliko pojedinaca, koji podržavaju ideologiju koja šteti državnim i društvenim interesima, marginalizovano i ne odražava stav većinskog stanovništva Kosova“, smatra Qehaja.
On je dodao da i pored toga da su institucije uspjele da spriječe porast nasilnog ekstremizma u zadnje dvije godine, potrebno je još rada kako bi se postigao cilj i iskorjenio ekstremizam. Qehaja naglašava i da je bitno da se oni koji su se vratili prođu kroz proces reintegracije.
"Represivne mjere ne rješavaju problem. To je samo jedan aspekat. Šta će da se desi ukoliko oni koji svi završe u zatvor, počnu da šire tu ideologiju po zatvorima. Da li imamo kapaciteta da se bavimo njima u zatvorima ili kad izađu iz zatvora? Ne, i ne samo mi, nego nemaju ni ostali“, kazao je on.
Nakon usvajanja Zakona o spriječavanju učešća u stranim ratovima i Nacionalne strategije za spriječavanje nasilnog ekstremizma i terorizma, Kosovo je uz pomoć SAD počelo izradu strategije za rehabilitaciju i reintegraciju osoba koje su učestvovale u stranim konfliktima ili koji su u sudskom procesu zbog toga.
