Prekretnica odnosa između EU i Kosova

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji su EU i Kosovo potpisali u oktobru 2015. godine, danas stupa na snagu. Ipak, to je samo početak višegodišnjeg procesa koji će podrazumjevati izmjenu i usvajanje brojnih zakona. Krajnji cilj je ukidanje carina i povezivanje kosovskog i evropskog tržišta, čemu će prethoditi obaveza Kosova da sprovede brojne reforme i primeni dogovoreno u briselskom dijalogu.

Pet mjeseci od potpisivanja, sporazum koji je ocjenjen kao do sada najznačajniji korak u procesu evropskih integracija prvog aprila stupa na snagu. Svi se nadaju da neće biti aprilska šala, ali procjenjuju da će za primjenu SSP-a biti potrebno više od 5 godina. Kosovo će biti u obavezi da u brojnim oblastima uskladi svoje zakonodavstvo sa evropskim, prenosi RTK2.

Zamjenik ministra evropskih integracija Ramadan Ilazi kaže da se sada moraju usredsrediti na sprovođenje SSP-a.

"To podrazumijeva da ove godine izmjenimo ili dopunimo 83 zakona i više od 100 drugih podzakonskih akata, dok u narednih 5 godina moramo da preduzmemo više od 1000 radnji u procesu sprovođenja SSP-a. To nije lak put, mnogo je obaveza pred nama, ali vjerujem da je volja institucija takva da se ovaj sporazum sprovede", kazao je Ilazi.

Ekonomske povlastice dolaze u paketu sa političkim obavezama. Ono što je poglavlje 35. za Srbiju u okviru pristupnih pregovora sa EU, to je tačka 5. SSP-a za Kosovo u kojoj se kao uslov postavlja implementacija svega dogovorenog u briselskim pregovorima Beograda i Prištine.

Dok su reforma javne uprave i smanjenje carinskih prihoda, a zatim i ukidanje carina 2021. godine izazovi za javni sektor, građani mogu da profitiraju od efikasnije i jeftinije administracije, kao i od nižih cijena proizvoda i usluga. Šta još SSP donosi potrošačima?

Selatin Kaçaniku iz NVO "Potrošač" kaže da od sporazuma neće bit ništa, ako potrošači ne budu insistirali na ostvarivanju svojih prava.

"Sa jedne strane, dobro je što će proizvođači, trgovci i pružaoci usluga imati više prilike za izvoz, ali samo ako ispune određene standarde, uslove i kvalitete, a to je onda pozitivno i za nas potrošače", kaže Kaçaniku.

Malinari nisu jedini koji zavise od izvoza na evropsko tržište. Oni koji već izvoze zabrinuti su da li će i u budućnosti njihovi proizvodi ispunjavati standarde koje nameće SSP, drugi se pitaju da li će imati šta da izvezu na novo tržište 28 država članica EU od pola miliona potrošača, dok svi pomalo strahuju da bi visoko konkurentna roba iz EU mogla ugroziti domaću proizvodnju.