Kosovari su u većini nezadovoljni radom ključnih kosovskih izvršnih, zakonodavnih i pravosudnih institucija. Izgubili su povjerenje i u medije, a kod mladih nezaposlenost je najveći problem.
Ovo su neki od rezultata istraživanja koje je prošlog mjeseca na Kosovu uradio UNDP, a predstavio danas u izvještaju “Puls javnosti”.
Jedno od mogućih objašnjenja za visoko nezadovoljstvo institucijama za novembar 2014. je politički zastoj koji je trajao više od osam mjeseci. Ipak, najnoviji podaci pokazuju da je nezadovoljstvo institucijama i dalje visoko, bez obzira na funkcionisanje institucija od decembra prošle godine.
Samo 21% stanovnika Kosova je zadovoljno ključnim kosovskim institucijama u poređenju sa 46% u aprilu 2014. godine.
Stanovnici Kosova su takođe izgubili povjerenje u slobodu izražavanja medija i nezavisnost pravosudnog sistema. Samo 35,5% ispitanika tvrdi da vjeruju da mediji na Kosovu uživaju slobodu izražavanja u poređenju sa 40% u novembru 2014. godine, dok 16% u odnosu na 13% u novembru 2014. godine tvrdi da vjeruje u nezavisnost pravosudnog sistema.
Javno nezadovoljstvo ekonomskom situacijom na Kosovu je još veće nego nezadovoljstvo političkim pravcem: oko 31% svih ispitanika je ili nezadovoljno ili veoma nezadovoljno trenutnom ekonomskom situacijom na Kosovu, dok pedeset dva odsto onih koji su odgovorili je odabralo nezaposlenost kao najveći problem, zatim 27% je odabralo siromaštvo.
Korupcija je rangirana na trećem mjestu na ovoj listi; 5% stanovnika Kosova smatra da je to najveći problem na Kosovu.
Emigracija je tradicionalno mehanizam preživljavanja za stanovnike Kosova, dakle, skoro polovina domaćinstava (47%) navode da imaju člana porodice u inostranstvu.
Tokom posljednjih šest mjeseci Kosovo je doživjelo neočekivani talas iseljavanja. Više od polovine ispitanika (50,5%) od zadnjeg izvještaja tvrdi da je najmanje jedan od njihovih rođaka ili prijatelja napustio Kosovo u posljednjih šest mjeseci, dok je 49,5% navelo da je najmanje jedan od njihovih bliskih članova porodice (bračni drug, roditelj, dijete, brat, tetka/ujak, unuče, tazbina) migrirao u tom vremenskom periodu
Kada se brojke onih koji su migrirali razlože prema polu, podaci pokazuju da su 75% njih muškarci, dok je 25% njih žene.
Ogromna većina ispitanika smatra da su glavni razlozi za migraciju sa Kosova tokom proteklih šest mjeseci loši društveno ekonomski uslovi.
Četrdeset pet procenata vjeruje da je nezaposlenost glavni razlog, 29% je odabralo siromaštvo, 10,5% ekonomske teškoće, dok je 10% odgovorilo da su stanovnici Kosova u migraciji u potrazi za boljom budućnošću za svoje porodice sa niskim primanjima.
Da bi se stekao uvid o profilu onih koji su migrirali, ispitanici su pitani o nivou obrazovanja, zaposlenja i životnim uslovima porodice, rodbine i prijatelja koji su migrirali u poslednjih šest mjeseci. Podaci pokazuju da je većina njih (77%) završila srednju školu, a zatim slijede oni koji su završili samo osnovnu školu (13%). Samo oko 10% onih koji su migrirali - prema njihovim prijateljima, rođacima i članovima porodice - ima visoko ili više obrazovanje.
Na pitanje o zemlji krajnjeg odredišta onih koji su migrirali, 80% ispitanika koji su tvrdili da imaju porodicu, rođake i prijatelje koji su migrirali, navelo je da su krenuli u Njemačku, a zatim 7,5% onih koji odlaze u Francusku i oko 3% koji preferiraju Austriju ili Švicarsku kao zemlje svog krajnjeg odredišta.
