Vlada Kosova načelno se dogovorila sa međunarodnom zajednicom da do 10. maja pošalje Ustavnom sudu na razmatranje Nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, nakon podrške koju će dobiti 16. aprila, kada će Generalna skupština Savjeta Evrope pozitivno glasati za članstvo Kosova u toj međunarodnoj organizaciji, preneo je Albanian post, pozivajući se na međunarodne izvore.
Vlada Kosova se načelno dogovorila sa međunarodnom zajednicom da nakon podrške koju će dobiti 16. aprila, kada će Generalna skupština Savjeta Evrope pozitivno glasati za članstvo Kosova u ovoj organizaciji, do 10. maja Kosovo pošalje na razmatranje Ustavnom sudu Nacrt statuta Zajednice opština sa srpskom većinom, piše portal Albanian post.
Planirano je da nacrt statuta, koji nije pisalo Kosovo, već Evropska unija, Vlada Kosova uputi Ustavnom sudu na prijedlog Elberta Krasniqija, ministra administracije lokalne samouprave.
Kako Albanian Post saznaje iz međunarodnih izvora, ovaj korak biće uslov za Kosovo da od 16-17. maja Komitet ministara, tačnije vlade država članica Savjeta Evrope, prihvate Kosovo kao državu članicu organizacije, ili, kako to predviđa procedura, da se pozove u članstvo.
Isti izvori kažu da je Vlada Kosova pristala na ovaj potez u zamenu za članstvo u Savjetu Evrope.
Dakle, neće se čekati na odluke Ustavnog suda, već samo upućivanje (nacrta statuta, prim.red.) Vlade Kosova sudu biće neophodan korak koji zahtjeva međunarodna zajednica.
To je predstavljeno i u tačkama izvještaja izvjestioca Dore Bakoyannis, gdje se navodi da Kosovo treba da „preduzme suštinske i opipljive korake za sprovođenje svih članova sporazuma u Briselu i Ohridu, uključujući i osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom“.
Ovaj „suštinski“ i „opipljivi“ korak biće upravo slanje nacrta na razmatranje Ustavnom sudu.
Da će Kosovo preduzeti „značajne“ i „opipljive“ korake jasno je naglašeno i u pismu od 22. marta, kada su premijer Albin Kurti, predsjednica Kosova Vjosa Osmani i predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca rekli izvjestiteljki Dori Bakoyannis da će sprovesti sve zahtjeve koje je navela u izvještaju.
„Željeli bismo da iskoristimo ovu priliku da vas obavjestimo da ćemo se vjerno pridržavati liste obaveza/uslova datih u Dodatku 1 vašeg pisma od 21. marta 2024. za prebacivanje Kosova u državu članicu Savjeta Evrope“.
Na kraju pisma nalaze se tri potpisa troje institucionalnih lidera.
Da li će nacrt statuta Zajednice Vlada uputiti do 10. maja, kako je načelno dogovoreno, ostalo je da se razumije tek po okončanju ove akcije kao procedure.
Ali, ukoliko ne pošalje, teško da će to Kosovu ponuditi šansu za članstvo u Savjetu Evrope, jer možda neće biti izglasano u Komitetu ministara, upravo zbog nepoštovanja unapred preuzetih obaveza.
Ono što je poznato iz izvještaja grčke političarke u Savjetu Evrope, Kosovo će biti prva zemlja koja će pristupiti Savjetu Evrope zbog pitanja bezbjednosti srpske manjine, za razliku od drugih zemalja koje su Savjetu Evrope pristupile radi zaštite svojih ljudskih prava.
Tako je rečeno u ovom izvještaju, jer se tvrdi da je Srbima, da bi ostvarili svoja prava, ova organizacija svakako potrebna.
Ako Vlada uputi nacrt statuta Ustavnom sudu, onda se nastavljaju procedure za članstvo u Savjetu Evrope, a u međuvremenu se čeka odluka Ustavnog suda o nacrtu Asocijacije.
Šta će se dalje dešavati zavisi od odluke koju će doneti Ustavni sud, ali – podsjećanja radi – kako stoji u odluci iz 2015. godine „Asocijacija se mora osnovati“, no ostaje da se sazna u kom obliku će ona biti.
Nacrt koji je predložila EU, kritikovali su gotovo svi pravnici koji su ga javno komentarisali, a neki od njih su ga nazvali i „materijalnim ustavom” koji je paralelan sa kosovskim.
S druge strane, sami zvaničnici Kosova komentarišu predlog EU kao neustavan, ili kao dokument koji na prvi pogled nije u duhu i slovu Ustava Kosova, koji je veoma velikodušan u odnosu na manjine na Kosovu.
S druge strane, međunarodni predstavnici su branili nacrt koji je predložila Evropska unija, zatraživši da se ne komentariše javno, dok ne bude konačne odluke Ustavnog suda.
Ako bude poslat, kako je predviđeno, ovo će biti prvi put da procedura ide u ovu fazu gdje Kosovo čeka nacrt statuta koji čeka na implementaciju.
Dokument koji sadrži Opšta načela je 2015. godine poslat u vidu pitanja predsjednice Atifete Jahjage, dok Sporazum iz 2013. nikada nije poslat Ustavnom sudu, već je izglasan u parlamentu i preveden kao zakon Kosova.
Planirano je da nacrt statuta, koji nije pisalo Kosovo, već Evropska unija, Vlada Kosova uputi Ustavnom sudu na prijedlog Elberta Krasniqija, ministra administracije lokalne samouprave.
Kako Albanian Post saznaje iz međunarodnih izvora, ovaj korak biće uslov za Kosovo da od 16-17. maja Komitet ministara, tačnije vlade država članica Savjeta Evrope, prihvate Kosovo kao državu članicu organizacije, ili, kako to predviđa procedura, da se pozove u članstvo.
Isti izvori kažu da je Vlada Kosova pristala na ovaj potez u zamenu za članstvo u Savjetu Evrope.
Dakle, neće se čekati na odluke Ustavnog suda, već samo upućivanje (nacrta statuta, prim.red.) Vlade Kosova sudu biće neophodan korak koji zahtjeva međunarodna zajednica.
To je predstavljeno i u tačkama izvještaja izvjestioca Dore Bakoyannis, gdje se navodi da Kosovo treba da „preduzme suštinske i opipljive korake za sprovođenje svih članova sporazuma u Briselu i Ohridu, uključujući i osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom“.
Ovaj „suštinski“ i „opipljivi“ korak biće upravo slanje nacrta na razmatranje Ustavnom sudu.
Da će Kosovo preduzeti „značajne“ i „opipljive“ korake jasno je naglašeno i u pismu od 22. marta, kada su premijer Albin Kurti, predsjednica Kosova Vjosa Osmani i predsjednik Skupštine Kosova Glauk Konjufca rekli izvjestiteljki Dori Bakoyannis da će sprovesti sve zahtjeve koje je navela u izvještaju.
„Željeli bismo da iskoristimo ovu priliku da vas obavjestimo da ćemo se vjerno pridržavati liste obaveza/uslova datih u Dodatku 1 vašeg pisma od 21. marta 2024. za prebacivanje Kosova u državu članicu Savjeta Evrope“.
Na kraju pisma nalaze se tri potpisa troje institucionalnih lidera.
Da li će nacrt statuta Zajednice Vlada uputiti do 10. maja, kako je načelno dogovoreno, ostalo je da se razumije tek po okončanju ove akcije kao procedure.
Ali, ukoliko ne pošalje, teško da će to Kosovu ponuditi šansu za članstvo u Savjetu Evrope, jer možda neće biti izglasano u Komitetu ministara, upravo zbog nepoštovanja unapred preuzetih obaveza.
Ono što je poznato iz izvještaja grčke političarke u Savjetu Evrope, Kosovo će biti prva zemlja koja će pristupiti Savjetu Evrope zbog pitanja bezbjednosti srpske manjine, za razliku od drugih zemalja koje su Savjetu Evrope pristupile radi zaštite svojih ljudskih prava.
Tako je rečeno u ovom izvještaju, jer se tvrdi da je Srbima, da bi ostvarili svoja prava, ova organizacija svakako potrebna.
Ako Vlada uputi nacrt statuta Ustavnom sudu, onda se nastavljaju procedure za članstvo u Savjetu Evrope, a u međuvremenu se čeka odluka Ustavnog suda o nacrtu Asocijacije.
Šta će se dalje dešavati zavisi od odluke koju će doneti Ustavni sud, ali – podsjećanja radi – kako stoji u odluci iz 2015. godine „Asocijacija se mora osnovati“, no ostaje da se sazna u kom obliku će ona biti.
Nacrt koji je predložila EU, kritikovali su gotovo svi pravnici koji su ga javno komentarisali, a neki od njih su ga nazvali i „materijalnim ustavom” koji je paralelan sa kosovskim.
S druge strane, sami zvaničnici Kosova komentarišu predlog EU kao neustavan, ili kao dokument koji na prvi pogled nije u duhu i slovu Ustava Kosova, koji je veoma velikodušan u odnosu na manjine na Kosovu.
S druge strane, međunarodni predstavnici su branili nacrt koji je predložila Evropska unija, zatraživši da se ne komentariše javno, dok ne bude konačne odluke Ustavnog suda.
Ako bude poslat, kako je predviđeno, ovo će biti prvi put da procedura ide u ovu fazu gdje Kosovo čeka nacrt statuta koji čeka na implementaciju.
Dokument koji sadrži Opšta načela je 2015. godine poslat u vidu pitanja predsjednice Atifete Jahjage, dok Sporazum iz 2013. nikada nije poslat Ustavnom sudu, već je izglasan u parlamentu i preveden kao zakon Kosova.
