Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu ukazuje da zbog političke situacije niko neće da investira na Kosovu, ističući da kupovina nekretnina od ljudi iz dijaspore, koja predstavlja 70 odsto stranih ulaganja, ne može da se računa kao investicija.
Kako kaže vlasnik agencije za nekretnine Qemajl Pozhegu, nekretnine ka Kosovu najviše kupuju građani koji su otišli da žive u inostranstvo, piše Ekonomia Online.
"Većina kupaca trenutno u našoj kompaniji je iz dijaspore, više od 70 odsto, jer je u Evropi porasla cijena nekretnina. Cijene nekretnina na Kosovu kreću se od 999 eura po metru kvadratnom do 1400 eura, u zavisnosti od lokacije, u kojoj fazi je izgradnje i kako se vrši naplata", kaže Pozhegu.
Itiče da je na Kosovu rastući trend izgradnje nekretnina.
Sa druge strane, Gërxhaliu smatra da se kupovina nekretnina od dijaspore ne računa kao strano ulaganja.
"Definitivno se mora da se zaustavi ova ideja da se kupovina nekretnina i imovine od dijaspore računaju kao strane investicije. Kosovu su potrebne direktne investicije koje stvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i poboljšavaju imidž zemlje", poručio je on.
Upozorava da Kosovo nije primamljivo za investitore, a da posebnu opasnost prestavljaju velike migracije i odlazak stučnog kadra.
"Nažalost, danas na Kosovu niko ne želi da investira, a što je još više uznemirujuće na Kosovu, ima mnogo ljudi koji napuštaju Kosovo, ali niko nikada ne analizira činjenicu da odlazi kapital poslovne zajednice i građana van Kosova", kazao je Gërxhaliu.
Navodi da je tokom prošle godine na Kosovu smanjen uvoz, dok je povećana stopa siromaštva.
"Imamo smanjenje ili stagnaciju izvoza 2023. godine, imamo smanjenje kapitalnih investicija, imamo povećanje siromaštva, a ako su ovo pozitivni pokazatelji za razvoj, onda je to definitivno fenomen koji nauka treba da istražuje", zaključio je Gërxhaliu.
"Većina kupaca trenutno u našoj kompaniji je iz dijaspore, više od 70 odsto, jer je u Evropi porasla cijena nekretnina. Cijene nekretnina na Kosovu kreću se od 999 eura po metru kvadratnom do 1400 eura, u zavisnosti od lokacije, u kojoj fazi je izgradnje i kako se vrši naplata", kaže Pozhegu.
Itiče da je na Kosovu rastući trend izgradnje nekretnina.
Sa druge strane, Gërxhaliu smatra da se kupovina nekretnina od dijaspore ne računa kao strano ulaganja.
"Definitivno se mora da se zaustavi ova ideja da se kupovina nekretnina i imovine od dijaspore računaju kao strane investicije. Kosovu su potrebne direktne investicije koje stvaraju nova radna mjesta, povećavaju izvoz i poboljšavaju imidž zemlje", poručio je on.
Upozorava da Kosovo nije primamljivo za investitore, a da posebnu opasnost prestavljaju velike migracije i odlazak stučnog kadra.
"Nažalost, danas na Kosovu niko ne želi da investira, a što je još više uznemirujuće na Kosovu, ima mnogo ljudi koji napuštaju Kosovo, ali niko nikada ne analizira činjenicu da odlazi kapital poslovne zajednice i građana van Kosova", kazao je Gërxhaliu.
Navodi da je tokom prošle godine na Kosovu smanjen uvoz, dok je povećana stopa siromaštva.
"Imamo smanjenje ili stagnaciju izvoza 2023. godine, imamo smanjenje kapitalnih investicija, imamo povećanje siromaštva, a ako su ovo pozitivni pokazatelji za razvoj, onda je to definitivno fenomen koji nauka treba da istražuje", zaključio je Gërxhaliu.
