Premijer Albin Kurti izjavio je za britanski Telegraph da bi Velika Britanija trebalo da pošalje dodatne trupe na Kosovu, kako bi, tvrdi, sprečila rat za Zapadnom Balkanu.
Smatra da je trenutno prisustvo Nato trupa na Kosovu "simbolično", jer tvrdi da su vojne baze u Srbiji pozicionirane za napad.
"Postojalo je samo ’simbolično’ prisustvo Natoa na Kosovu i ne bi bilo dovoljno da spreči invaziju Srbije", rekao je Kurti za Telegraph.
Na pitanje da li Velika Britanija treba da poveća svoje vojno prisustvo u regionu, Kurti je odgovorio potvrdno:
"Velika Britanija je dio Natoa i oni deluju na taj način. Vjerujem da bi na Kosovu trebalo da bude više NATO trupa".
Iako Nato ima 4.000 vojnika na terenu na Kosovu, Kurti je rekao da bi Kosovo moglo da bude "još bolje zaštićeno", te da bi "Nato mogao i trebalo da bude više angažovan na Kosovu, i vojno i politički zbog pretnje iz Beograda".
Naveo je i da je od Brisela tražio više trupa na Kosovu nekoliko puta, pa i prije rata u Ukrajini 2022, kao i prošle godine, kada su, ponavlja optužbe, "srpski naoružani napadači napali policiju na sjeveru, ubivši četvoro".
Nakon slučaja "Banjska" na Kosovo je stiglo još oko 200 britanskih vojnika, uz 400 britanskih vojnika koji su tamo već stacionirani. Danas je 45 britanskih vojnika uključeno u kontigent Natoa na Kosovu, podsjeća Telegraph.
Kurti je naveo da, iako je prisustvo trupa bilo "značajno" na sjeveru, gdje živi većinski srpsko stanovništvo, sveukupno "nije povećano mnogo", već je "generalno simbolično".
Pokazao je i snimke iz vazduha koji, prema njegovim riječima, prikazuju 41 vojnu kasarnu u Srbiji, za koje tvrdi da su "strateški pozicionirane i za odbranu Beograda i za napad na Kosovo".
Takođe, pokazao je i sliku koja, kaže, prikazuje 48 srpskih isturenih operativnih baza "stacioniranih duž granice od 381 kilometara sa Kosovom", izrazivši uvjerenje da je 28 vojnih i 20 žandarmerijskih baza, u kojima je između 50 i 150 ljudi.
Kurti je ukazao i da "planinski teren Kosova koji otežava odbranu", ali i na 16 ilegalnih puteva koje su Srbi koristili za šverc municije i vojne opreme u područja sa većinskim srpskim stanovništvom, koja su u međuvremenu zatvorena.
"Oni (Srbija) čekaju priliku da nas napadnu", rekao je Kurti.
Ponovo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazvao "malom Putinom", zbog prijateljstva sa ruskim predsjednikom, ali i naveo da "nije čudo što je u decembru prošle godine Vučić pokazao javno divljenje Ilhamu Alijevu, predsjedniku Azerbejdžana, kada je od jermenskih snaga preuzeo sporni region Nagorno-Karabaha, s obzirom na sopstvenu ambiciju da zauzme Kosovo".
"Zbog prijetnje koju nam Srbija predstavlja i zbog njihove mnogobrojne veze sa Kremljom, da imamo više kapaciteta i sposobnosti za našu vojsku i policiju i više Nato trupa povećalo bi bezbjednost Kosova i regiona", ubeđen je Kurti.
Ponavlja i da Srbija treba da prizna Kosovo.
"Vjerujem da sve dok Srbija ne prizna Kosovo i dok ima 48 isturenih operativnih baza, dok je blizak saveznik Kremlja, trebalo bi da bude više kapaciteta na našoj strani i više Nato trupa", kazao je premijer.
Telegraph podsjeća i da je Kurti 1990-ih bio u zatvoru, ali i da je tih godina Vučić u Srbiji bio ministar informiranja.
"On je i dalje na vlasti i ja sam postao premijer, ali nemam mržnju prema Srbima. Ali, želim da Srbija promjeni svoj stav i pristup Kosovu kako bismo normalizovali odnose. Vjerujem u pravdu bez osvete. Ne vjerujem u osvetu. Ako postoji osveta, ne može biti pravde", rekao je Kurti.
Odgovarajući na ove zahtjeve, portparol Ministarstva odbrane je rekao da "Velika Britanija nastavlja da pruža aktivnu podršku suverenitetu i nezavisnosti Kosova i da igra vitalnu ulogu u održavanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu".
"Vojnici Velike Britanije su trenutno raspoređeni kao deo NATO-ove mirovne misije na Kosovu od 4.000 vojnika. Misija doprinosi održavanju bezbjednosti i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu", dodao je on.
Izvor: Kosovo online/Telegraph
"Postojalo je samo ’simbolično’ prisustvo Natoa na Kosovu i ne bi bilo dovoljno da spreči invaziju Srbije", rekao je Kurti za Telegraph.
Na pitanje da li Velika Britanija treba da poveća svoje vojno prisustvo u regionu, Kurti je odgovorio potvrdno:
"Velika Britanija je dio Natoa i oni deluju na taj način. Vjerujem da bi na Kosovu trebalo da bude više NATO trupa".
Iako Nato ima 4.000 vojnika na terenu na Kosovu, Kurti je rekao da bi Kosovo moglo da bude "još bolje zaštićeno", te da bi "Nato mogao i trebalo da bude više angažovan na Kosovu, i vojno i politički zbog pretnje iz Beograda".
Naveo je i da je od Brisela tražio više trupa na Kosovu nekoliko puta, pa i prije rata u Ukrajini 2022, kao i prošle godine, kada su, ponavlja optužbe, "srpski naoružani napadači napali policiju na sjeveru, ubivši četvoro".
Nakon slučaja "Banjska" na Kosovo je stiglo još oko 200 britanskih vojnika, uz 400 britanskih vojnika koji su tamo već stacionirani. Danas je 45 britanskih vojnika uključeno u kontigent Natoa na Kosovu, podsjeća Telegraph.
Kurti je naveo da, iako je prisustvo trupa bilo "značajno" na sjeveru, gdje živi većinski srpsko stanovništvo, sveukupno "nije povećano mnogo", već je "generalno simbolično".
Pokazao je i snimke iz vazduha koji, prema njegovim riječima, prikazuju 41 vojnu kasarnu u Srbiji, za koje tvrdi da su "strateški pozicionirane i za odbranu Beograda i za napad na Kosovo".
Takođe, pokazao je i sliku koja, kaže, prikazuje 48 srpskih isturenih operativnih baza "stacioniranih duž granice od 381 kilometara sa Kosovom", izrazivši uvjerenje da je 28 vojnih i 20 žandarmerijskih baza, u kojima je između 50 i 150 ljudi.
Kurti je ukazao i da "planinski teren Kosova koji otežava odbranu", ali i na 16 ilegalnih puteva koje su Srbi koristili za šverc municije i vojne opreme u područja sa većinskim srpskim stanovništvom, koja su u međuvremenu zatvorena.
"Oni (Srbija) čekaju priliku da nas napadnu", rekao je Kurti.
Ponovo je predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nazvao "malom Putinom", zbog prijateljstva sa ruskim predsjednikom, ali i naveo da "nije čudo što je u decembru prošle godine Vučić pokazao javno divljenje Ilhamu Alijevu, predsjedniku Azerbejdžana, kada je od jermenskih snaga preuzeo sporni region Nagorno-Karabaha, s obzirom na sopstvenu ambiciju da zauzme Kosovo".
"Zbog prijetnje koju nam Srbija predstavlja i zbog njihove mnogobrojne veze sa Kremljom, da imamo više kapaciteta i sposobnosti za našu vojsku i policiju i više Nato trupa povećalo bi bezbjednost Kosova i regiona", ubeđen je Kurti.
Ponavlja i da Srbija treba da prizna Kosovo.
"Vjerujem da sve dok Srbija ne prizna Kosovo i dok ima 48 isturenih operativnih baza, dok je blizak saveznik Kremlja, trebalo bi da bude više kapaciteta na našoj strani i više Nato trupa", kazao je premijer.
Telegraph podsjeća i da je Kurti 1990-ih bio u zatvoru, ali i da je tih godina Vučić u Srbiji bio ministar informiranja.
"On je i dalje na vlasti i ja sam postao premijer, ali nemam mržnju prema Srbima. Ali, želim da Srbija promjeni svoj stav i pristup Kosovu kako bismo normalizovali odnose. Vjerujem u pravdu bez osvete. Ne vjerujem u osvetu. Ako postoji osveta, ne može biti pravde", rekao je Kurti.
Odgovarajući na ove zahtjeve, portparol Ministarstva odbrane je rekao da "Velika Britanija nastavlja da pruža aktivnu podršku suverenitetu i nezavisnosti Kosova i da igra vitalnu ulogu u održavanju stabilnosti na Zapadnom Balkanu".
"Vojnici Velike Britanije su trenutno raspoređeni kao deo NATO-ove mirovne misije na Kosovu od 4.000 vojnika. Misija doprinosi održavanju bezbjednosti i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve zajednice na Kosovu", dodao je on.
Izvor: Kosovo online/Telegraph
