Stručnjaci za politička pitanja dali su Vladi Kosova za pravo da odluči da ne šalje političke predstavnike u Brisel 27. februara na razgovore o implikacijama uredbe CBK kojom je zabranjen dinar na Kosovu.
U tekstu objavljenom na portalu Koha.net se dodaje da su i predstavnici opozicije rekli da bi, ako bi vlasti pozitivno odgovorile na poziv, to značilo da se sa Srbijom pregovara o unutrašnjim pitanjima.
Kosovo ne bi trebalo da se pojavi na sastanku 27. februara u Briselu, ako Brisel namjerava da pitanje srpskog dinara postane tema razgovora na političkom nivou, rekli su upućeni u političku situaciju, prenosi ovaj portal.
Evropska unija (EU) je pozvala na ovaj sastanak kosovsku i srpsku stranu, sa ciljem, kako su saopštili zvaničnici u Briselu, da se pronađe rješenje za Uredbu Centralne banke (CBK) za gotovinsko poslovanje. Prema EU, uredba, o kojoj nisu obavljene konsultacije, uticala je na drugu stranu.
Međutim, profesor ustavnog prava Mazllum Baraliju kaže da bi, u slučaju da nivo diskusije bude tehnički, na sastanku trebalo da učestvuju predstavnici CBK-a.
"Ako se tamo razgovara na političkom nivou i u okviru dijaloga, neprimjereno je da idemo i naše institucije ne treba da idu. Ako se razgovara na tehničkom i stručnom nivou, banka sa bankom, odnosno institucija Kosova, nezavisne i suverene države, sa drugom institucijom Srbije o pitanju koje se tiče građana dvije zemlje, onda je savršeno u redu da idemo 27. (februara) i da razgovaramo“, izjavio je Baraliu za Kohu.
Profesor političkih nauka Basri Muja je dao istu ocijenu. Prema njegovim riječima, Kosovo ne bi trebalo da dozvoli da se njegova unutrašnja pitanja rješavaju u pregovorima sa Srbijom.
"Mislim da Kosovo ne treba da se pojavljuje na ovom sastanku sa višim predstavnicima koji su zaduženi za dijalog. Ovdje govorimo, prije svega, o zamjeniku premijera Bislimiju, jer Kosovo ne treba da dozvoli da svako unutrašnje pitanje postane tema za Brisel“, naglasio je on.
U Vladi Kosova su naveli da će o tome ko će predstavljati Kosovo biti riječi na sastanku i obavještenja na vrijeme.
"Stav se nije promijenio u odnosu na ono što smo ranije iznjeli. A u vezi sa sastankom, kako je rekao zamjenik premijera (Besnik Bislimi) u srijedu u svojoj izjavi, bićete obavješteni na vrijeme“, naveo je Klisman Kadiu, savjetnik zamenika premijera Bislimija.
Koha je pokušala da dobije informacije od Centralne banke i guvernera Ahmeta Ismailija u vezi sa mogućim učešćem na sastanku, ali nije dobila odgovore na postavljena pitanja.
Poslanici opozicionih partija kategorički su izjavili da kosovske vlasti ne treba da se odazovu pozivu Brisela da učestvuju na sastanku 27. februara.
Driton Selmanaj, poslanik Demokratskog saveza Kosova, izjavio je da (predstavnici Kosova) ne treba da učestvuju na sastanku ovog formata. On je dodao da Vlada Kosova ne bi trebalo da dozvoli da se o unutrašnjim pitanjima Kosova razgovara u Briselu.
"Apsolutno nema potrebe da idete i razgovarate o ovom pitanju. Pitanje upotrebe valuta je u potpunosti unutrašnje pitanje Republike Kosovo, a ovo pitanje je takođe određeno ustavnim mandatom naših ustavnih institucija. Problem je što ova ili ona Vlada, način na koji donose odluke, gdje nas šalju nekad u Brisel, a nekad u Savjet bezbjednosti, problem je u njima. O tome se ovako ne razgovara, to nije pristup koji treba slijediti u procesu dijaloga sa Srbijom“, rekao je Selmanaj za Ekonomiu Online.
Poslanica Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj je ocijenila da razgovori sa Srbijom o dinaru štete suverenitetu i integritetu Kosova.
"Ovo šteti Kosovu i kosovskom subjektivitetu u međunarodnoj areni. I sad vidite, umjesto da vode dijalog o konačanom sporazumu koji poštuje suverenitet, integritet i poštuje Ustav Republike Kosovo, oni su dijalog o pitanju dinara okrenuli isto kao i scenario ove Vlade za registarske tablice“, naglasila je ona.
Poznavaoci političkih pitanja, navodi dalje Koha, ocijenjuju da je Vlada svojim nekoordiniranim djelovanjem, ali i pristrasnim pristupom Evropske unije, uticala da se u Briselu za raspravu otvore pitanja koja pripadaju samo Kosovu.
"Došlo je do iskliznuća dijaloških pitanja između Kosova i Srbije sa tehničkih na međunarodno-politička i diplomatska, u čemu je Srbija u kontinuitetu imala koristi… To je pogrešan pristup, kratkovida politika EU i nepravedna. Očigledno nepravedna prema Kosovu“, rekao je Baraliju.
Muja je takođe bio kritičan prema Briselu.
"Stav Evropske unije, svedoci smo, nije baš nepristrasan, posebno u poslednje vrijeme, i mislim da je i ovaj njihov zahtjev, po mom mišljenju nerazuman, samo nastavak kampanje koju je Vlada Kosova omogućila pod velikim pritiskom“, dodao je Muja, a prenosi Koha.
Zvanični Brisel smatra da je sastanak neophodan radi pronalaženja rješenja za primjenu Uredbe CBK kojom se zabranjuje korišćenje dinara za plaćanja, iako je Kosovo pripremilo plan od 10 tačaka za primenu Uredbe, navodis e dalje u tekstu, ali se ne obrazlaže koje su to tačke.
U opštinama sa srpskom većinom na Kosovu srpski dinar je u opticaju još od poslijeratnog perioda, podsjeća se u tekstu i dodaje da srpska država isplaćuje Srbima – kroz paralelni sistem – plate, penzije, socijalnu pomoć i druge beneficije, dodaje se.
Zakon o finansijama lokalne samouprave na Kosovu dozvoljava slanje finansijske pomoći iz Srbije.
Ova zemlja je za Kosovo za 2024. izdvojila 139 miliona eura – oko 11 miliona više nego 2023. godine, piše Koha.
Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu, oštro je kritikovala odluku CBK, smatrajući odluku vlasti pokušajem da se Srbi protjeraju sa Kosova, zaključuje se u tekstu.
Kosovo ne bi trebalo da se pojavi na sastanku 27. februara u Briselu, ako Brisel namjerava da pitanje srpskog dinara postane tema razgovora na političkom nivou, rekli su upućeni u političku situaciju, prenosi ovaj portal.
Evropska unija (EU) je pozvala na ovaj sastanak kosovsku i srpsku stranu, sa ciljem, kako su saopštili zvaničnici u Briselu, da se pronađe rješenje za Uredbu Centralne banke (CBK) za gotovinsko poslovanje. Prema EU, uredba, o kojoj nisu obavljene konsultacije, uticala je na drugu stranu.
Međutim, profesor ustavnog prava Mazllum Baraliju kaže da bi, u slučaju da nivo diskusije bude tehnički, na sastanku trebalo da učestvuju predstavnici CBK-a.
"Ako se tamo razgovara na političkom nivou i u okviru dijaloga, neprimjereno je da idemo i naše institucije ne treba da idu. Ako se razgovara na tehničkom i stručnom nivou, banka sa bankom, odnosno institucija Kosova, nezavisne i suverene države, sa drugom institucijom Srbije o pitanju koje se tiče građana dvije zemlje, onda je savršeno u redu da idemo 27. (februara) i da razgovaramo“, izjavio je Baraliu za Kohu.
Profesor političkih nauka Basri Muja je dao istu ocijenu. Prema njegovim riječima, Kosovo ne bi trebalo da dozvoli da se njegova unutrašnja pitanja rješavaju u pregovorima sa Srbijom.
"Mislim da Kosovo ne treba da se pojavljuje na ovom sastanku sa višim predstavnicima koji su zaduženi za dijalog. Ovdje govorimo, prije svega, o zamjeniku premijera Bislimiju, jer Kosovo ne treba da dozvoli da svako unutrašnje pitanje postane tema za Brisel“, naglasio je on.
U Vladi Kosova su naveli da će o tome ko će predstavljati Kosovo biti riječi na sastanku i obavještenja na vrijeme.
"Stav se nije promijenio u odnosu na ono što smo ranije iznjeli. A u vezi sa sastankom, kako je rekao zamjenik premijera (Besnik Bislimi) u srijedu u svojoj izjavi, bićete obavješteni na vrijeme“, naveo je Klisman Kadiu, savjetnik zamenika premijera Bislimija.
Koha je pokušala da dobije informacije od Centralne banke i guvernera Ahmeta Ismailija u vezi sa mogućim učešćem na sastanku, ali nije dobila odgovore na postavljena pitanja.
Poslanici opozicionih partija kategorički su izjavili da kosovske vlasti ne treba da se odazovu pozivu Brisela da učestvuju na sastanku 27. februara.
Driton Selmanaj, poslanik Demokratskog saveza Kosova, izjavio je da (predstavnici Kosova) ne treba da učestvuju na sastanku ovog formata. On je dodao da Vlada Kosova ne bi trebalo da dozvoli da se o unutrašnjim pitanjima Kosova razgovara u Briselu.
"Apsolutno nema potrebe da idete i razgovarate o ovom pitanju. Pitanje upotrebe valuta je u potpunosti unutrašnje pitanje Republike Kosovo, a ovo pitanje je takođe određeno ustavnim mandatom naših ustavnih institucija. Problem je što ova ili ona Vlada, način na koji donose odluke, gdje nas šalju nekad u Brisel, a nekad u Savjet bezbjednosti, problem je u njima. O tome se ovako ne razgovara, to nije pristup koji treba slijediti u procesu dijaloga sa Srbijom“, rekao je Selmanaj za Ekonomiu Online.
Poslanica Alijanse za budućnost Kosova Time Kadrijaj je ocijenila da razgovori sa Srbijom o dinaru štete suverenitetu i integritetu Kosova.
"Ovo šteti Kosovu i kosovskom subjektivitetu u međunarodnoj areni. I sad vidite, umjesto da vode dijalog o konačanom sporazumu koji poštuje suverenitet, integritet i poštuje Ustav Republike Kosovo, oni su dijalog o pitanju dinara okrenuli isto kao i scenario ove Vlade za registarske tablice“, naglasila je ona.
Poznavaoci političkih pitanja, navodi dalje Koha, ocijenjuju da je Vlada svojim nekoordiniranim djelovanjem, ali i pristrasnim pristupom Evropske unije, uticala da se u Briselu za raspravu otvore pitanja koja pripadaju samo Kosovu.
"Došlo je do iskliznuća dijaloških pitanja između Kosova i Srbije sa tehničkih na međunarodno-politička i diplomatska, u čemu je Srbija u kontinuitetu imala koristi… To je pogrešan pristup, kratkovida politika EU i nepravedna. Očigledno nepravedna prema Kosovu“, rekao je Baraliju.
Muja je takođe bio kritičan prema Briselu.
"Stav Evropske unije, svedoci smo, nije baš nepristrasan, posebno u poslednje vrijeme, i mislim da je i ovaj njihov zahtjev, po mom mišljenju nerazuman, samo nastavak kampanje koju je Vlada Kosova omogućila pod velikim pritiskom“, dodao je Muja, a prenosi Koha.
Zvanični Brisel smatra da je sastanak neophodan radi pronalaženja rješenja za primjenu Uredbe CBK kojom se zabranjuje korišćenje dinara za plaćanja, iako je Kosovo pripremilo plan od 10 tačaka za primenu Uredbe, navodis e dalje u tekstu, ali se ne obrazlaže koje su to tačke.
U opštinama sa srpskom većinom na Kosovu srpski dinar je u opticaju još od poslijeratnog perioda, podsjeća se u tekstu i dodaje da srpska država isplaćuje Srbima – kroz paralelni sistem – plate, penzije, socijalnu pomoć i druge beneficije, dodaje se.
Zakon o finansijama lokalne samouprave na Kosovu dozvoljava slanje finansijske pomoći iz Srbije.
Ova zemlja je za Kosovo za 2024. izdvojila 139 miliona eura – oko 11 miliona više nego 2023. godine, piše Koha.
Srpska lista, najveća stranka Srba na Kosovu, oštro je kritikovala odluku CBK, smatrajući odluku vlasti pokušajem da se Srbi protjeraju sa Kosova, zaključuje se u tekstu.
