Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gerxhaliu, povodom 16 godina od proglašenja nezavisnosti Kosova kaže da je to ostvaren san nekoliko generacija, ali da "sivu boju" ovoj godišnjici uliva to što je Kosovo pod sankcijama Evropske unije i što dosta građana napušta Kosovo jer ne vide perspektivu.
"Postoji više razloga da budemo opterećeni time zašto smo tu gdje jesmo ako se pogleda gdje je Kosovo danas ekonomski, politički, gdje je integrisano, gdje je socijalno i kakva je percepcija o Kosovu. Sama činjenica da smo pod mjerama EU je negativan znak koji možda uliva neku sivu boju proslavi nezavisnosti. Ako imidž Kosova nije na tom nivou da bude privlačan za strane investitore onda daleko više razloga ima da budemo zabrinuti nego srećni. Bez obzira na to, sloboda je ta koja se mjeri slobodom, ali za budućnost je potreban sasvim drugačiji pristup", kaže Gerxhaliu.
Dijalog, dodaje, nema alternativu, kao i regionalna saradnja, da ne pričamo o odnosima sa državama EU.
"Pogotovu kada su u pitanju odnosi sa SAD, to mora da bude svetinja, a tu nažalost ima dosta oscilacija. Nadam se da će ljudi postati siti vlasti i početi da misle o državi i narodu a ne samo o politici, položaju i vlasti", kaže on.
Kako konstatuje, u posljednjih 10, 15 godina glavna tema je bio dijalog i rješavanje problema između Srba i Albanaca.
"Sama činjenica da i poslije 23 godine imamo otvorene teme je otvorena rana koja mora da motiviše političare i u Srbiji i na Kosovu i u regonu da da daleko više rade na normalizaciji i rješavanju problema, a ne da preko neuspjeha dijaloga brane promašene projekte. Ako gledate političare i politiku na Balkanu, mislim da se slažemo da Balkan daleko više proizvodi politiku, prošlost nego budućnost. Narodu je potrebna budućnost i bolja perspektiva. Na kraju krajeva, život nema drugo poluvreme. Vrijeme je kada političari moraju da rade više za narod jer oni su dobili vlast od naroda. Narod gleda sasvim drugačijim očima, ali je na neki način, priznali to ili ne, narod postao talac politike na Zapadnom Balkanu", zaključuje Gerxhaliu.
Dijalog, dodaje, nema alternativu, kao i regionalna saradnja, da ne pričamo o odnosima sa državama EU.
"Pogotovu kada su u pitanju odnosi sa SAD, to mora da bude svetinja, a tu nažalost ima dosta oscilacija. Nadam se da će ljudi postati siti vlasti i početi da misle o državi i narodu a ne samo o politici, položaju i vlasti", kaže on.
Kako konstatuje, u posljednjih 10, 15 godina glavna tema je bio dijalog i rješavanje problema između Srba i Albanaca.
"Sama činjenica da i poslije 23 godine imamo otvorene teme je otvorena rana koja mora da motiviše političare i u Srbiji i na Kosovu i u regonu da da daleko više rade na normalizaciji i rješavanju problema, a ne da preko neuspjeha dijaloga brane promašene projekte. Ako gledate političare i politiku na Balkanu, mislim da se slažemo da Balkan daleko više proizvodi politiku, prošlost nego budućnost. Narodu je potrebna budućnost i bolja perspektiva. Na kraju krajeva, život nema drugo poluvreme. Vrijeme je kada političari moraju da rade više za narod jer oni su dobili vlast od naroda. Narod gleda sasvim drugačijim očima, ali je na neki način, priznali to ili ne, narod postao talac politike na Zapadnom Balkanu", zaključuje Gerxhaliu.
