Član Predsjedništva Demokratskog saveza Kosova Berat Rukiqi upozorio je u intervjuu za Glas Amerike da jednostrane akcije vlade Albina Kurtija i nedostatak koordinacije sa saveznicima o velikom broju pitanja, kao što je osnivanje Zajednice opština sa srpskom većinom i odluka da se srpski dinar ukloni iz upotrebe na Kosovu, mogu dovesti do toga da Kosovo ostane bez podrške saveznika čak i ako bi se suočilo sa sličnim rizicima, kao što je događaj u Banjskoj u septembru.
Rukiqi kaže da je odluka CBK o zabrani dinara iz 2012. godine i da je dio Ustava Kosova.
"Kosovo ima jedinstvenu valutu, nema viševalutni sistem. Kosovo je odlučilo da prihvati njemačku marku za poslijeratni period, a zatim je njegov prelazak u eurozonu, odnosno u evropski monetarni sistem u eurozoni, obično nametnuo upotrebu eura kao jedinstvene valute i to je više nego jasno. U međuvremenu, postojala je fleksibilnost u pogledu plaćanja za građane Srbije, uglavnom plaćanja koja dolaze od Vlade Srbije. Opšte je poznato da oni dobijaju, posebno zdravstveni i obrazovni sistem u sjevernom dijelu Kosova, ali i u dijelu gdje postoji srpska zajednica, dodatnu platu, koja je bila u dinarima, što je zvanična valuta druge zemlje", naveo je Rukiqi.
Kako kaže, LDK ne komentariše odluke nezavisnih institucija, što Centralna banka jeste.
Navodi da su na sastancima sa američkim zvaničnicima čuli prijateljski zahtjev za fleksibilnost u pogledu implementacije i ukazuje da to dolazi iz zemlje koja je učinila mnogo za suverenitet Kosova.
"Nema suverene odluke i nikakve akcije koje garantuju suverenitet zemlje u bilo kojoj oblasti, uključujući i dio monetarnog sistema koji se odnosi na upotrebu valute. To je bila njihova odluka i mi je inače nismo komentarisali jer je to nešto što je ponovo naglasilo i skrenulo pažnju na nešto što je neophodno sprovesti, danas ili sutra, to bi trebalo da bude monetarna politika u ovom slučaju", kazao je.
Na pitanje šta podrazumeva fleksibilnost, Rukiqi kaže da se odnosi na vremensku fleksibilnost, odnosno prelazni period koji onda omogućava širenje finansijskih institucija Kosova na sjever i dio gdje postoji srpska zajednica.
Kako kaže, u LDK je sve veća zabrinutost zbog jednostranih odluka Kosova.
"Nalazimo se u trenutku kada iza sebe imamo sve naše saveznike, posebno nakon situacije koja je nastala poslije terorističkog napada u Banjskoj. Imali smo opredjeljenje svih naših saveznika za podršku Kosovu, za podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova i za podršku posebno u pogledu bezbjednosti za Kosovo. Dakle, dio gdje smo veoma osjetljivi, zaštita granica. Potrebna nam je koordinacija u bezbjednosnom smislu, ali i u drugim oblastima i zabrinuti smo jer nema koordinacije prije nego što se donesu odluke koje utiču na segment na koji se onda fokusira pažnja, gdje se okreću reflektori, a to je sjever zemlje i koja su prava srpske zajednice", navodi.
Kako kaže, Kosovo treba da iskoristi ovu pažnju, koliko god je ima i saveznike u geopolitičkom kontekstu i da ih usmjere u korist njihovih procesa, u korist bezbjednosti, integracije, spoljne politike i to, kako dodaje, ne samo priznanja koje je imperativ i članstva u međunarodnim organizacijama, već i ukidanja sankcija.
Na pitanje kako bi trebalo da Kosovo reaguje, kada je riječ o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, u koordinaciji sa međunarodnom zajednicom ako se ne slaže sa nečim što je napisala sama međunarodna zajednica, Rukiqi kaže da su i u prošlosti imali pritisak po pitanju ZSO.
"Prije statusa, zatim tokom rasprave o statusu u Beču i drugim procesima kroz koje smo prošli, institucije Kosova i politički predstavnici Kosova dobijali su razna dokumenta i komentarisali ih. Dakle, najosnovnije što bi trebalo da se desi u ovim procesima je komunikacija i primjedbe i neslaganja", dodaje.
Navodeći da su protiv ZSO, Rukiqi kaže da je osnovni problem to što Vlada Kosova nije uspela da sama izradi nacrt statuta.
"Neosluškivanje zahtjeva prijatelja i neslušanje naših stalnih preporuka, da idemo spremni sa svojom opcijom i alternativom kako bi Zajednica mogla da izgleda, što je međunarodna obaveza, da više nema dileme bez obzira da li treba da se kreira ili ne, rezultiralo je gotovim dokumentom u formatu uzmi ili ostavi. Taj dokument, koji je došao poslije Ohridskog sporazuma, sadržao je i elemente Ohridskog sporazuma koji potpuno mijenja prirodu ranijih sporazuma", napominje.
Naglašava da ustavnu garanciju može dati samo Ustavni sud.
"Možda postoje obećanja da u smislu implementacije i političkog pristupa u budućnosti to neće biti Republika Srpska, neće biti treći nivo vlasti, međutim, bilo da je kršenje ustava ili ne, samo Ustavni sud odgovara na to", ističe.
Govoreći o kaznenim mjerama EU prema Kosovu, Rukiqi kaže da postoji 300 miliona eura finansijskog paketa podrške Evropske unije za važne projekte na Kosovu, što je prilično važno kao finansijska vrijednost.
"Za malu privredu i privredu u razvoju, to nanosi ogromnu štetu, posebno u dijelovima gdje nemamo investicione kapacitete. Ovo je prvi dio, drugi dio su indirektne posljedice. Ovo je uticalo na gubitak povjerenja u kosovsko tržište. Takođe smo u našim nedavnim medijskim prezentacijama istakli element smanjenja izvoza i postoje indicije da je dio smanjenja izvoza u 2023. u odnosu na 2022. godinu u ukupnoj vrijednosti oko 101 milion eura", navodi.
Na pitanje kako ocjenjuje prognoze u svijetlu globalnih dešavanja s obzirom da je Svjetska banka predvidela rast bruto domaćeg proizvoda na Kosovu od 3,9 odsto u 2024. i 4 odsto za 2025, Rukiqi navodi da su za prošlu godinu bile još veće prognoze, a da su završili sa jednom od najlošijih godina u ekonomskom smislu.
"Dakle, ako izuzmemo godinu pandemije, prošla godina je bila ispod projseka koji nas je karakterisao poslije nezavisnosti. Od 2008. godine, odnosno van godine pandemije, koja je bila izuzetna godina, iznosi oko 4 odsto. Naravno, ovo izaziva zabrinutost. Za Kosovo 4 odsto nije dovoljno. Namjera nam je da, u trenutku kada budemo vladali, imamo privredni rast iznad 5 odsto kako bismo imali novi ciklus razvoja koji otvara radna mjesta i perspektivu za građane. Prošle godine se povećao broj ljudi za koje se procjenjuje da su siromašni. Ako se uzme u apsolutnim vrijednostima, na spisku siromašnih je upisano više od 26.000 ljudi", napominje.
Naglašava da više od 50 odsto plate na Kosovu ide na osnovne troškove i ističe da je to najviše u Evropi.
Dodaje da u cijelom ciklusu privrednog rasta postoji kriza likvidnosti u preduzećima, odnosno postoje preduzeća koja imaju problema da izvršavaju svoje obaveze u odnosu na druge.
Navodi i da je zabilježeno skoro utrostručenje prekoračenja i primjetan porast potrošačkih kredita.
Izvor: Kosovo Online/VOA
"Kosovo ima jedinstvenu valutu, nema viševalutni sistem. Kosovo je odlučilo da prihvati njemačku marku za poslijeratni period, a zatim je njegov prelazak u eurozonu, odnosno u evropski monetarni sistem u eurozoni, obično nametnuo upotrebu eura kao jedinstvene valute i to je više nego jasno. U međuvremenu, postojala je fleksibilnost u pogledu plaćanja za građane Srbije, uglavnom plaćanja koja dolaze od Vlade Srbije. Opšte je poznato da oni dobijaju, posebno zdravstveni i obrazovni sistem u sjevernom dijelu Kosova, ali i u dijelu gdje postoji srpska zajednica, dodatnu platu, koja je bila u dinarima, što je zvanična valuta druge zemlje", naveo je Rukiqi.
Kako kaže, LDK ne komentariše odluke nezavisnih institucija, što Centralna banka jeste.
Navodi da su na sastancima sa američkim zvaničnicima čuli prijateljski zahtjev za fleksibilnost u pogledu implementacije i ukazuje da to dolazi iz zemlje koja je učinila mnogo za suverenitet Kosova.
"Nema suverene odluke i nikakve akcije koje garantuju suverenitet zemlje u bilo kojoj oblasti, uključujući i dio monetarnog sistema koji se odnosi na upotrebu valute. To je bila njihova odluka i mi je inače nismo komentarisali jer je to nešto što je ponovo naglasilo i skrenulo pažnju na nešto što je neophodno sprovesti, danas ili sutra, to bi trebalo da bude monetarna politika u ovom slučaju", kazao je.
Na pitanje šta podrazumeva fleksibilnost, Rukiqi kaže da se odnosi na vremensku fleksibilnost, odnosno prelazni period koji onda omogućava širenje finansijskih institucija Kosova na sjever i dio gdje postoji srpska zajednica.
Kako kaže, u LDK je sve veća zabrinutost zbog jednostranih odluka Kosova.
"Nalazimo se u trenutku kada iza sebe imamo sve naše saveznike, posebno nakon situacije koja je nastala poslije terorističkog napada u Banjskoj. Imali smo opredjeljenje svih naših saveznika za podršku Kosovu, za podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kosova i za podršku posebno u pogledu bezbjednosti za Kosovo. Dakle, dio gdje smo veoma osjetljivi, zaštita granica. Potrebna nam je koordinacija u bezbjednosnom smislu, ali i u drugim oblastima i zabrinuti smo jer nema koordinacije prije nego što se donesu odluke koje utiču na segment na koji se onda fokusira pažnja, gdje se okreću reflektori, a to je sjever zemlje i koja su prava srpske zajednice", navodi.
Kako kaže, Kosovo treba da iskoristi ovu pažnju, koliko god je ima i saveznike u geopolitičkom kontekstu i da ih usmjere u korist njihovih procesa, u korist bezbjednosti, integracije, spoljne politike i to, kako dodaje, ne samo priznanja koje je imperativ i članstva u međunarodnim organizacijama, već i ukidanja sankcija.
Na pitanje kako bi trebalo da Kosovo reaguje, kada je riječ o formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom, u koordinaciji sa međunarodnom zajednicom ako se ne slaže sa nečim što je napisala sama međunarodna zajednica, Rukiqi kaže da su i u prošlosti imali pritisak po pitanju ZSO.
"Prije statusa, zatim tokom rasprave o statusu u Beču i drugim procesima kroz koje smo prošli, institucije Kosova i politički predstavnici Kosova dobijali su razna dokumenta i komentarisali ih. Dakle, najosnovnije što bi trebalo da se desi u ovim procesima je komunikacija i primjedbe i neslaganja", dodaje.
Navodeći da su protiv ZSO, Rukiqi kaže da je osnovni problem to što Vlada Kosova nije uspela da sama izradi nacrt statuta.
"Neosluškivanje zahtjeva prijatelja i neslušanje naših stalnih preporuka, da idemo spremni sa svojom opcijom i alternativom kako bi Zajednica mogla da izgleda, što je međunarodna obaveza, da više nema dileme bez obzira da li treba da se kreira ili ne, rezultiralo je gotovim dokumentom u formatu uzmi ili ostavi. Taj dokument, koji je došao poslije Ohridskog sporazuma, sadržao je i elemente Ohridskog sporazuma koji potpuno mijenja prirodu ranijih sporazuma", napominje.
Naglašava da ustavnu garanciju može dati samo Ustavni sud.
"Možda postoje obećanja da u smislu implementacije i političkog pristupa u budućnosti to neće biti Republika Srpska, neće biti treći nivo vlasti, međutim, bilo da je kršenje ustava ili ne, samo Ustavni sud odgovara na to", ističe.
Govoreći o kaznenim mjerama EU prema Kosovu, Rukiqi kaže da postoji 300 miliona eura finansijskog paketa podrške Evropske unije za važne projekte na Kosovu, što je prilično važno kao finansijska vrijednost.
"Za malu privredu i privredu u razvoju, to nanosi ogromnu štetu, posebno u dijelovima gdje nemamo investicione kapacitete. Ovo je prvi dio, drugi dio su indirektne posljedice. Ovo je uticalo na gubitak povjerenja u kosovsko tržište. Takođe smo u našim nedavnim medijskim prezentacijama istakli element smanjenja izvoza i postoje indicije da je dio smanjenja izvoza u 2023. u odnosu na 2022. godinu u ukupnoj vrijednosti oko 101 milion eura", navodi.
Na pitanje kako ocjenjuje prognoze u svijetlu globalnih dešavanja s obzirom da je Svjetska banka predvidela rast bruto domaćeg proizvoda na Kosovu od 3,9 odsto u 2024. i 4 odsto za 2025, Rukiqi navodi da su za prošlu godinu bile još veće prognoze, a da su završili sa jednom od najlošijih godina u ekonomskom smislu.
"Dakle, ako izuzmemo godinu pandemije, prošla godina je bila ispod projseka koji nas je karakterisao poslije nezavisnosti. Od 2008. godine, odnosno van godine pandemije, koja je bila izuzetna godina, iznosi oko 4 odsto. Naravno, ovo izaziva zabrinutost. Za Kosovo 4 odsto nije dovoljno. Namjera nam je da, u trenutku kada budemo vladali, imamo privredni rast iznad 5 odsto kako bismo imali novi ciklus razvoja koji otvara radna mjesta i perspektivu za građane. Prošle godine se povećao broj ljudi za koje se procjenjuje da su siromašni. Ako se uzme u apsolutnim vrijednostima, na spisku siromašnih je upisano više od 26.000 ljudi", napominje.
Naglašava da više od 50 odsto plate na Kosovu ide na osnovne troškove i ističe da je to najviše u Evropi.
Dodaje da u cijelom ciklusu privrednog rasta postoji kriza likvidnosti u preduzećima, odnosno postoje preduzeća koja imaju problema da izvršavaju svoje obaveze u odnosu na druge.
Navodi i da je zabilježeno skoro utrostručenje prekoračenja i primjetan porast potrošačkih kredita.
Izvor: Kosovo Online/VOA
