Na Kosovu trenutno nema slučajeva malih boginja, iako je broj slučajeva u drugim evropskim zemljama u porastu, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).
Iz Nacionalnog instituta za javno zdravstvo Kosova kažu da se "ne očekuje izbijanje bolesti", jer je stopa vakcinacije djece protiv ove zarazne bolesti "visoka".
"Kosovo mora nastaviti s uspješnom implementacijom Proširenog programa imunizacije, vakcinisanjem djece prema redovnom kalendaru vakcinacije kao što je to bilo do sada", naveo je Institut za Radio Slobodna Evropa.
Male boginje (ospice, morbili ili krzamak) su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana.
Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperature te osip po tijelu.
Najčešće komplikacije su upale uha, pluća, moždanih ovojnica i mozga, što može dovesti do trajnih oštećenja i smrti.
Prema navodima WHO-a, u pitanju je jedna od najzaraznijih bolesti.
Zaraza malim boginjama može se spriječiti vakcinacijom.
U Univerzitetskom kliničkom centru Kosova potvrdili su da nemaju zabilježenih slučajeva morbila.
Direktor Klinike za infektivne bolesti pri Kliničkom centru Arben Vishaj (Višaj) rekao je za RSE da u ovoj ustanovi nije bilo takvih slučajeva već tri godine.
Međutim, on podsjeća da je prošle godine registrovan uvezeni slučaj, koji je odmah bio izolovan.
"Najbolja mjera za prevenciju morbila je vakcinacija", kaže Vishaj.
WHO takođe sugeriše da je "vakcinacija jedini način zaštite djece od ove potencijalno opasne bolesti".
Vakcina protiv malih boginja, poznata kao MMR ili MRP, daje se u dvije doze - prvu u dobi od oko godinu dana, a drugu kada je dijete oko tri godine i četiri mjeseca.
Iz kosovskog Instituta navode da je stopa vakcinacije protiv morbila na Kosovu veća od 90 posto.
"Tokom pandemije COVID-a 19 [2020. – 2021.] došlo je do pada stope vakcinacije kao i u drugim zemljama, ali se oporavlja", rekao je Institut, bez navođenja drugih detalja.
U Prištini je, prema podacima Glavnog centra za vakcinaciju, stopa vakcinacije 2022. godine iznosila 76 posto, dok je 2023. godine iznosila 87 posto.
Direktorica ovog centra Florina Grezda ističe da je interesovanje roditelja za vakcinaciju djece zadovoljavajuće.
"Sporadični su slučajevi onih koji oklijevaju, ali uz dobru zdravstvenu edukaciju i objašnjenje o djelovanju vakcine, uspjeli smo ih uvjeriti... Mislim da dobro radimo kada je riječ o vakcinaciji protiv virusa malih boginja", kaže Grezda.
U javnosti kruže teorije da MMR vakcina može izazvati autizam, ali različiti međunarodni instituti, na osnovu vlastitih studija, potvrđuju da takve teorije nemaju temelja.
Elektra Abazi smatra da su takve teorije uticale na nju da odgodi vakcinaciju svog djeteta od 2,5 godine.
"Malo sam sumnjala… Dječak je počeo veoma dobro da priča prije godinu dana i odlično je reagovao, ali sam kao majka imala tu zabrinutost... Tako da ćemo to uraditi [vakcinisati se]", kaže ona za Radio Slobodna Evropa.
Prema podacima ove UN-ove agencije, oko 42.200 ljudi je zaraženo 2023., u poređenju sa 941 u cijeloj 2022. godini.
Prema podacima koje je Radio Slobodna Evropa uspio skupiti, Albanija ima 11 slučajeva morbila (podatak do 24. januara), Bosna i Hercegovina više od 50 (u Tuzlanskom kantonu je proglašena epidemija, podaci do 24. januara), Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija nijedan slučaj (podatak do 24. januara).
WHO ocjenjuje da je ovakva situacija nastala uslijed manjeg broja vakcinisanja djece tokom pandemije COVID-a 19.
Od svih zemalja Evrope zatraženo je da brzo otkriju i reaguju na slučajeve morbila i vakcinišu što veći broj ljudi.
U Evropi stope vakcinacije prvom dozom MMR vakcine su pale sa 96 posto u 2019. na 93 posto u 2022. U međuvremenu, broj vakcinisanih drugom dozom je pao sa 92 na 91 posto.
Kako ističe WHO, pandemija COVID-a 19 je "značajno uticala na djelotvornost imunizacionog sistema u ovom periodu".
"Kosovo mora nastaviti s uspješnom implementacijom Proširenog programa imunizacije, vakcinisanjem djece prema redovnom kalendaru vakcinacije kao što je to bilo do sada", naveo je Institut za Radio Slobodna Evropa.
Što su male boginje?
Male boginje (ospice, morbili ili krzamak) su zarazna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i inkubacija traje od sedam do 14 dana.
Kliničku sliku uglavnom prate povišena tjelesna temperature te osip po tijelu.
Najčešće komplikacije su upale uha, pluća, moždanih ovojnica i mozga, što može dovesti do trajnih oštećenja i smrti.
Prema navodima WHO-a, u pitanju je jedna od najzaraznijih bolesti.
Zaraza malim boginjama može se spriječiti vakcinacijom.
U Univerzitetskom kliničkom centru Kosova potvrdili su da nemaju zabilježenih slučajeva morbila.
Direktor Klinike za infektivne bolesti pri Kliničkom centru Arben Vishaj (Višaj) rekao je za RSE da u ovoj ustanovi nije bilo takvih slučajeva već tri godine.
Međutim, on podsjeća da je prošle godine registrovan uvezeni slučaj, koji je odmah bio izolovan.
"Najbolja mjera za prevenciju morbila je vakcinacija", kaže Vishaj.
WHO takođe sugeriše da je "vakcinacija jedini način zaštite djece od ove potencijalno opasne bolesti".
Vakcina protiv malih boginja, poznata kao MMR ili MRP, daje se u dvije doze - prvu u dobi od oko godinu dana, a drugu kada je dijete oko tri godine i četiri mjeseca.
Iz kosovskog Instituta navode da je stopa vakcinacije protiv morbila na Kosovu veća od 90 posto.
"Tokom pandemije COVID-a 19 [2020. – 2021.] došlo je do pada stope vakcinacije kao i u drugim zemljama, ali se oporavlja", rekao je Institut, bez navođenja drugih detalja.
U Prištini je, prema podacima Glavnog centra za vakcinaciju, stopa vakcinacije 2022. godine iznosila 76 posto, dok je 2023. godine iznosila 87 posto.
Direktorica ovog centra Florina Grezda ističe da je interesovanje roditelja za vakcinaciju djece zadovoljavajuće.
"Sporadični su slučajevi onih koji oklijevaju, ali uz dobru zdravstvenu edukaciju i objašnjenje o djelovanju vakcine, uspjeli smo ih uvjeriti... Mislim da dobro radimo kada je riječ o vakcinaciji protiv virusa malih boginja", kaže Grezda.
U javnosti kruže teorije da MMR vakcina može izazvati autizam, ali različiti međunarodni instituti, na osnovu vlastitih studija, potvrđuju da takve teorije nemaju temelja.
Elektra Abazi smatra da su takve teorije uticale na nju da odgodi vakcinaciju svog djeteta od 2,5 godine.
"Malo sam sumnjala… Dječak je počeo veoma dobro da priča prije godinu dana i odlično je reagovao, ali sam kao majka imala tu zabrinutost... Tako da ćemo to uraditi [vakcinisati se]", kaže ona za Radio Slobodna Evropa.
Kakva je situacija u Evropi?
WHO navodi da su slučajevi malih boginja u Evropi u 2023. godini zabilježili alarmantan porast od skoro 45 puta.Prema podacima ove UN-ove agencije, oko 42.200 ljudi je zaraženo 2023., u poređenju sa 941 u cijeloj 2022. godini.
Prema podacima koje je Radio Slobodna Evropa uspio skupiti, Albanija ima 11 slučajeva morbila (podatak do 24. januara), Bosna i Hercegovina više od 50 (u Tuzlanskom kantonu je proglašena epidemija, podaci do 24. januara), Crna Gora, Srbija i Sjeverna Makedonija nijedan slučaj (podatak do 24. januara).
WHO ocjenjuje da je ovakva situacija nastala uslijed manjeg broja vakcinisanja djece tokom pandemije COVID-a 19.
Od svih zemalja Evrope zatraženo je da brzo otkriju i reaguju na slučajeve morbila i vakcinišu što veći broj ljudi.
U Evropi stope vakcinacije prvom dozom MMR vakcine su pale sa 96 posto u 2019. na 93 posto u 2022. U međuvremenu, broj vakcinisanih drugom dozom je pao sa 92 na 91 posto.
Kako ističe WHO, pandemija COVID-a 19 je "značajno uticala na djelotvornost imunizacionog sistema u ovom periodu".
