Kosovo su ove godine posjetili i potpredsjednica i predsjednik Bugarske Iliana Jotova i Rumen Radev. Jotova je u februaru, sa juga Kosova, iz Dragaša i Prizrena, zatražila da bugarska zajednica, kako je rekla, dobije status nacionalne manjine i bude uvrštena u Ustav Kosova. Bugarski predsjednik Rumen Radev je sa Kosova pre nekoliko nedjelja, isto to zatražio od predsjednice Kosova Vjose Osmani.
Bugarsku i Kosovo povezuje postojanje bugarske zajednice na Kosovu, izjavio je bugarski predsjednik Rumen Radev poslije skorašnjeg razgovora sa predsjednicom Kosova Vjosom Osmani.
"Ona je most saradnje između dvije zemlje i vjerujem da ćemo nastaviti da radimo tako, da započenomo praktične zakonske korake da ova zajednica slobodno izražava svoj identitet, da očuva jezik i kulturološke tradicije", rekao je Radev.
Na to je dobio odgovor da na popisu u aprilu svako može da se izjasni kako želi.
"Kosovo je multietničko i njegov Ustav kaže da je ono država Albanaca i ostalih zajednica. Dakle, nema ograničenja i niko nikoga ne sprečava da se samoidentifikuje kojoj zajednici pripada", rekla je Osmani.
A na jugu Kosova, u Prizrenu, kancelariju Udruženja za razvoj i integraciju bugarske zajednice, otvorio je sam predsjednik Radev.
"Ovaj put nam je pružena prilika, predsjednik jedne evropske države koja je priznala Kosovo, naša prijateljska država Bugarska, hoće da nam pomogne i šta ima tu loše? Za sada nema Bugara u Prizrenu. Nema. Ne postoji, zvanično nema. To ako neko sakupi 500-600 potpisa i kaže nekome da je Bugarin, to ne pije vodu. Zvaničan podatak je popis. Ako će Bugari da rade na tome neka rade, nemam ništa protiv, ali sa nama imaju saradnju po pitanju ekonomskog razvoja Župe", rekao je Abaz Ademi iz Udruženja za razvoj i integraciju bugraske zajednice na Kosovu.
Ekonomski najnerazvijeniji dio Kosova, Gora, naseljena i Gorancima, autohtonim narodom muslimanske vjeroispovesti, ima ih oko 15.000, a bugarska potpredsjednica Jotova je izjavila da je njihovo porijeklo bugarsko.
"Mnogi su posebno iz Prizrena upućeni na školovanje u Bugarskoj s nadom da će tokom toga ili nakon školovanja možda uspjeti da dođu i do bugarske vize. To su razlozi zbog čega ljudi popunjavaju te obrasce i formulare kojima želje i da se školuju, a i da dobiju pasoš. A inače u tom obrascu, imao sam prilike da ga vidim, u prvoj rečenici stoji da na bugarskom 'Az' taj i taj po imenu 'se bulgarski proishod' dakle Ja sam taj i taj, bugarskog porijekla", naveo je Sadik Idrizi, bivši profesor Univerziteta u Prizrenu.
Zahtjevi bugarskog predsjednika, inače, su priznanje postojanja bugarske manjine na Kosovu, zatim zagarantovano mjesto u veću za zajednice i na kraju Bugari kao ustavna kategorija.
Podsjetimo, Albanija još 2017. godine, na zahtjev Bugarske, uvrstila bugarsku nacionalnu manjinu u Ustav, a razlog zašto Sjeverna Makedonija još uvijek ne počinje pregovore sa Evropskom unijom jeste što još nije ispunila takođe zahtjev iz Sofije, da uvrsti bugarsku nacionalnu manjinu u svoj Ustav.
"Ona je most saradnje između dvije zemlje i vjerujem da ćemo nastaviti da radimo tako, da započenomo praktične zakonske korake da ova zajednica slobodno izražava svoj identitet, da očuva jezik i kulturološke tradicije", rekao je Radev.
Na to je dobio odgovor da na popisu u aprilu svako može da se izjasni kako želi.
"Kosovo je multietničko i njegov Ustav kaže da je ono država Albanaca i ostalih zajednica. Dakle, nema ograničenja i niko nikoga ne sprečava da se samoidentifikuje kojoj zajednici pripada", rekla je Osmani.
A na jugu Kosova, u Prizrenu, kancelariju Udruženja za razvoj i integraciju bugarske zajednice, otvorio je sam predsjednik Radev.
"Ovaj put nam je pružena prilika, predsjednik jedne evropske države koja je priznala Kosovo, naša prijateljska država Bugarska, hoće da nam pomogne i šta ima tu loše? Za sada nema Bugara u Prizrenu. Nema. Ne postoji, zvanično nema. To ako neko sakupi 500-600 potpisa i kaže nekome da je Bugarin, to ne pije vodu. Zvaničan podatak je popis. Ako će Bugari da rade na tome neka rade, nemam ništa protiv, ali sa nama imaju saradnju po pitanju ekonomskog razvoja Župe", rekao je Abaz Ademi iz Udruženja za razvoj i integraciju bugraske zajednice na Kosovu.
Ekonomski najnerazvijeniji dio Kosova, Gora, naseljena i Gorancima, autohtonim narodom muslimanske vjeroispovesti, ima ih oko 15.000, a bugarska potpredsjednica Jotova je izjavila da je njihovo porijeklo bugarsko.
"Mnogi su posebno iz Prizrena upućeni na školovanje u Bugarskoj s nadom da će tokom toga ili nakon školovanja možda uspjeti da dođu i do bugarske vize. To su razlozi zbog čega ljudi popunjavaju te obrasce i formulare kojima želje i da se školuju, a i da dobiju pasoš. A inače u tom obrascu, imao sam prilike da ga vidim, u prvoj rečenici stoji da na bugarskom 'Az' taj i taj po imenu 'se bulgarski proishod' dakle Ja sam taj i taj, bugarskog porijekla", naveo je Sadik Idrizi, bivši profesor Univerziteta u Prizrenu.
Zahtjevi bugarskog predsjednika, inače, su priznanje postojanja bugarske manjine na Kosovu, zatim zagarantovano mjesto u veću za zajednice i na kraju Bugari kao ustavna kategorija.
Podsjetimo, Albanija još 2017. godine, na zahtjev Bugarske, uvrstila bugarsku nacionalnu manjinu u Ustav, a razlog zašto Sjeverna Makedonija još uvijek ne počinje pregovore sa Evropskom unijom jeste što još nije ispunila takođe zahtjev iz Sofije, da uvrsti bugarsku nacionalnu manjinu u svoj Ustav.
