Potpredsjednik Demokratskog saveza Kosova Lutfi Haziri ne isključuje mogućnost da premijer Albin Kurti organizuje vanredne parlamentarne izbore pokušavajući da izbjegne odgovornost za formiranje Zajednice srpskih opština i napominje u intervjuu za Ekonomiju onlajn da Kurti ne može biti amnestiran izborima od međunarodnih obaveza koje je preuzeo.
Haziri je kazao da su Evropska unija i Sjedinjene Države jasno stavile do znanja Kurtiju da ne može izbeći ispunjenje obaveza koje je preuzeo, kao i da izbori mogu biti održani u svakom trenutku.
"I u Srbiji su 17. decembra održani izbori, ali je odlučeno da se ukinu i registarske tablice i da se riješi pitanje energetike. Čak ni gospodin Kurti nema amnestiju, može na izbore da ide maskirno ili da bježi od odgovornosti. Izbori će biti održani, ali će obaveze pripasti njemu. Ako ne preuzme obaveze, obaveze ostaju Kosovu", kazao je Haziri.
Dodaje da je najveći "napad" na međunarodno partnerstvo Kurtije ponašanje po pitanju nacrta statuta ZSO koji je predložila Unija i to tako što je Kurti izašao i rekao da ima svoj plan u sedam tačaka.
Na pitanje da li bi LDK u slučaju da osvoje vlast nakon eventualnih izbora bila spremna da raskine sporazum sa Srbijom, Haziri kaže da ne razgovaraju o međunarodnim obavezama.
"Ne dozvoljavamo da Kosovo izgubi unitarni karakter državne organizacije, teritoriju, granicu i suverenitet. Mi pravimo pragmatična rešenja koja ih ispunjavaju. Jedinstvom u Beču dali smo primjer i aktivnim pregovorima stekli simpatije i podršku međunarodne zajednice i postigli 17. februar (proglašenje nezavisnosti). Sada ova vlada ima samo jedan problem, onaj sa Srbijom, koji je najveći, a sporazumom zatvara jaz", navodi.
Podsjeća da ih je sporazum o demarkaciji granica sa Crnom Gorom, ostavio bez vizne liberalizacije šest godina.
"Glavna prepreka bio je protest Samoopredjeljenja u Skupštini", dodaje.
Navodeći da je Kurti nepoštujujući međunarodne obaveze naterao međunarodnog posrednika da dizajnira dokument po principu modela dvije Njemačke, Haziri kaže da taj sporazum nije povoljan za Kosovo jer niko ne bi mogao da kaže koja je Njemačka Kosova, da li savezna ili demokratska.
Haziri dodaje da to otvara i mogućnost da se Srbi sa Kosova mogu prisajediniti sa Srbijom.
Ističe i da je sadržaj sporazuma štetan jer član 2 ne prejudicira politički status Kosova.
"Srbija vjeruje u rezoluciju 1244 koju je u Rambujeu odbacila, a sada je prihvata. Neka to zadrži za sebe, ali postoji i politička volja Kosova, priznata od Međunarodnog suda pravde. Obaveze su stavljene u član 7 koji se odnosi na nacrt dokumenta, zatim član 1 je prepoznavanje simbola. Nama je Srbija priznala lične karte 2011, a kasnije registarske tablice, ali ste ih zaljepili naljepnicama.To je njihov unutrašnji problem i umesto da se zahvale svima koji su radili, pokušavaju da kapitalizuju priznanje građanskih dokumenata iz Španije. Naterali su Španiju da da dodatnu izjavu. Ministarstvo spoljnih poslova nas nije obavjestilo, kao ni Ambasada Španije, ali je Evropska komisija to uradila i oni pokušavaju da to kapitalizuju. Što se tiče energetike, 'Elektroserver' pripada Srbiji, protivnik im je bio gospodin Kurti, ili još gore, de fakto priznanje se prodaje kao uspjeh, što je degradacija, mi smo potencijalno zamrznut problem, ulazimo u države sa zamrznutim problemima", kazao je.
Odgovorajući na pitanje da li bi razmjena teritorija mogla da se vrati za pregovarački sto, Haziri kaže da je za Ameriku prihvatljiv bilo kakav mirovni sporazum, uključujući i opis granica između Kosova i Srbije, ali ne i Balkana.
"Sada u situaciji kada se rat u Ukrajini i rat u Gazi protiv Hamasa odvija preko graničnih linija, teško je zamisliti da bi se na Balkanu potencijalno sa problemima koji su u Bosni i Hercegovini i na Kosovu u odnosu na Srbiju moglo dogoditi jer je tu Srbija problem i jednima i drugima. Osovina zla je Srbija, iza nje je Ruska Federacija koja stvara novi izvor sukoba, osim onoga što se dešava u Gazi", navodi.
Dodaje da ipak nikada ne umire kao ideja jer mirni sporazumi i kompatibilnost dvije zemlje nikada ne umiru, ali problem je ono što danas predstavljaju Albanci sa Istočnog Kosova.
Haziri ističe i da Kosovo nije znalo da iskoristi uopšte događaje u Banjskoj 24. septembra i ukazuje da protiv Srbije nisu uvedene mjere, dok je Kosovo "pod milionskim sankcijama".
Dodaje da je aktuelna Vlada Kosova izazvala napete odnose sa EU, kao i kaznene mjere.
"Imamo i napete odnose sa Natoom. Vi znate da je Nato uzeo neka od bezbjednosnih ovlašćenja i vratio ih nazad, a da ih uopšte nije pitao. Pozvali su predsjednika na sastanak i rekli mu. Napeti su odnosi sa Bijelom kućom i State departmentom. Imaju napete odnose sa svim premijerima regiona, napete odnose sa Albanijom, sa Sjevernom Makedonijom, sa Crnom Gorom, a znate li zašto, jer gospodin Kurti, podržavajući opoziciju, ide u Makedoniju i obračunava se sa opozicijom, ide u Albaniju i obračunava se sa opozicijom, isto u Crnoj Gori", navodi.
Haziri ističe da aktuelna Vlada Kosova nema zasluga ni za viznu liberalizaciju, ni za priznavanje pasoša od strane Španije, ni za energetski sporazum, niti za de fakto priznavanje.
"Nažalost, ova Vlada je donela degradaciju. To je Kosovo učinilo zemljom koju njeni građani manje vole. Prihvatam da u našim vladama ima očaja, političkih grešaka. Ljudi su tražili bolji život van Kosova, ali su tražili posao, bolje obrazovanje nego na Kosovu, bolje zdravstveno osiguranje. Danas traže bolju domovinu, a ne bolji život. Razlika je velika jer se vraćaju oni koji su otišli za boljim životom. Oni koji traže bolju domovinu, ne vraćaju se jer porodica koja ima dete ili dvoje, sa dva zaposlena, krene putem emigracije", kaže.
Dodaje da na Kosovu nema socijalnog dijaloga, da su sindikati isključeni, odnosno da nema sindikalnih razgovora sa Vladom.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"I u Srbiji su 17. decembra održani izbori, ali je odlučeno da se ukinu i registarske tablice i da se riješi pitanje energetike. Čak ni gospodin Kurti nema amnestiju, može na izbore da ide maskirno ili da bježi od odgovornosti. Izbori će biti održani, ali će obaveze pripasti njemu. Ako ne preuzme obaveze, obaveze ostaju Kosovu", kazao je Haziri.
Dodaje da je najveći "napad" na međunarodno partnerstvo Kurtije ponašanje po pitanju nacrta statuta ZSO koji je predložila Unija i to tako što je Kurti izašao i rekao da ima svoj plan u sedam tačaka.
Na pitanje da li bi LDK u slučaju da osvoje vlast nakon eventualnih izbora bila spremna da raskine sporazum sa Srbijom, Haziri kaže da ne razgovaraju o međunarodnim obavezama.
"Ne dozvoljavamo da Kosovo izgubi unitarni karakter državne organizacije, teritoriju, granicu i suverenitet. Mi pravimo pragmatična rešenja koja ih ispunjavaju. Jedinstvom u Beču dali smo primjer i aktivnim pregovorima stekli simpatije i podršku međunarodne zajednice i postigli 17. februar (proglašenje nezavisnosti). Sada ova vlada ima samo jedan problem, onaj sa Srbijom, koji je najveći, a sporazumom zatvara jaz", navodi.
Podsjeća da ih je sporazum o demarkaciji granica sa Crnom Gorom, ostavio bez vizne liberalizacije šest godina.
"Glavna prepreka bio je protest Samoopredjeljenja u Skupštini", dodaje.
Navodeći da je Kurti nepoštujujući međunarodne obaveze naterao međunarodnog posrednika da dizajnira dokument po principu modela dvije Njemačke, Haziri kaže da taj sporazum nije povoljan za Kosovo jer niko ne bi mogao da kaže koja je Njemačka Kosova, da li savezna ili demokratska.
Haziri dodaje da to otvara i mogućnost da se Srbi sa Kosova mogu prisajediniti sa Srbijom.
Ističe i da je sadržaj sporazuma štetan jer član 2 ne prejudicira politički status Kosova.
"Srbija vjeruje u rezoluciju 1244 koju je u Rambujeu odbacila, a sada je prihvata. Neka to zadrži za sebe, ali postoji i politička volja Kosova, priznata od Međunarodnog suda pravde. Obaveze su stavljene u član 7 koji se odnosi na nacrt dokumenta, zatim član 1 je prepoznavanje simbola. Nama je Srbija priznala lične karte 2011, a kasnije registarske tablice, ali ste ih zaljepili naljepnicama.To je njihov unutrašnji problem i umesto da se zahvale svima koji su radili, pokušavaju da kapitalizuju priznanje građanskih dokumenata iz Španije. Naterali su Španiju da da dodatnu izjavu. Ministarstvo spoljnih poslova nas nije obavjestilo, kao ni Ambasada Španije, ali je Evropska komisija to uradila i oni pokušavaju da to kapitalizuju. Što se tiče energetike, 'Elektroserver' pripada Srbiji, protivnik im je bio gospodin Kurti, ili još gore, de fakto priznanje se prodaje kao uspjeh, što je degradacija, mi smo potencijalno zamrznut problem, ulazimo u države sa zamrznutim problemima", kazao je.
Odgovorajući na pitanje da li bi razmjena teritorija mogla da se vrati za pregovarački sto, Haziri kaže da je za Ameriku prihvatljiv bilo kakav mirovni sporazum, uključujući i opis granica između Kosova i Srbije, ali ne i Balkana.
"Sada u situaciji kada se rat u Ukrajini i rat u Gazi protiv Hamasa odvija preko graničnih linija, teško je zamisliti da bi se na Balkanu potencijalno sa problemima koji su u Bosni i Hercegovini i na Kosovu u odnosu na Srbiju moglo dogoditi jer je tu Srbija problem i jednima i drugima. Osovina zla je Srbija, iza nje je Ruska Federacija koja stvara novi izvor sukoba, osim onoga što se dešava u Gazi", navodi.
Dodaje da ipak nikada ne umire kao ideja jer mirni sporazumi i kompatibilnost dvije zemlje nikada ne umiru, ali problem je ono što danas predstavljaju Albanci sa Istočnog Kosova.
Haziri ističe i da Kosovo nije znalo da iskoristi uopšte događaje u Banjskoj 24. septembra i ukazuje da protiv Srbije nisu uvedene mjere, dok je Kosovo "pod milionskim sankcijama".
Dodaje da je aktuelna Vlada Kosova izazvala napete odnose sa EU, kao i kaznene mjere.
"Imamo i napete odnose sa Natoom. Vi znate da je Nato uzeo neka od bezbjednosnih ovlašćenja i vratio ih nazad, a da ih uopšte nije pitao. Pozvali su predsjednika na sastanak i rekli mu. Napeti su odnosi sa Bijelom kućom i State departmentom. Imaju napete odnose sa svim premijerima regiona, napete odnose sa Albanijom, sa Sjevernom Makedonijom, sa Crnom Gorom, a znate li zašto, jer gospodin Kurti, podržavajući opoziciju, ide u Makedoniju i obračunava se sa opozicijom, ide u Albaniju i obračunava se sa opozicijom, isto u Crnoj Gori", navodi.
Haziri ističe da aktuelna Vlada Kosova nema zasluga ni za viznu liberalizaciju, ni za priznavanje pasoša od strane Španije, ni za energetski sporazum, niti za de fakto priznavanje.
"Nažalost, ova Vlada je donela degradaciju. To je Kosovo učinilo zemljom koju njeni građani manje vole. Prihvatam da u našim vladama ima očaja, političkih grešaka. Ljudi su tražili bolji život van Kosova, ali su tražili posao, bolje obrazovanje nego na Kosovu, bolje zdravstveno osiguranje. Danas traže bolju domovinu, a ne bolji život. Razlika je velika jer se vraćaju oni koji su otišli za boljim životom. Oni koji traže bolju domovinu, ne vraćaju se jer porodica koja ima dete ili dvoje, sa dva zaposlena, krene putem emigracije", kaže.
Dodaje da na Kosovu nema socijalnog dijaloga, da su sindikati isključeni, odnosno da nema sindikalnih razgovora sa Vladom.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
