U Posebnom odjelu Osnovnog suda u Prištini održana je prva rasrpava prvog suđenja u odsustvu za ratne zločine protiv optuženog Čedomira Aksića. Optužen je za ratne zločine počinjene od januara do maja 1999. godine na Kosovu.
Na ročištu koje je vodila predsjednica suda Violeta Namani-Hajra kao Akšićev branitelj pojavio se Žarko Gajić.
Tužiteljka Habibe Salihu kazala je da su iskoristili sve zakonske mogućnosti kako bi osigurali prisustvo optuženog, ali to nije postignuto.
"Potvrđena je osnovana sumnja da je optuženik Čedomir Aksić, periodu od januara do maja 1999. godine, u saradnji sa grupom kriminalnih osoba, za sada neidentificiranih, organizovanih, odjevenih u policijske, paravojne, vojne uniforme, nanio teške patnje ili povredu fizičkog integriteta ili zdravlja, zastrašivanje ugroženog civilnog stanovništva, ubistvo, naređivanje raseljavanja civilnog stanovništva iz razloga povezanih s ratnim sukobima, usmjereno namjerno protiv civilnog stanovništva ili protiv određenih civilnih pojedinaca koji ne učestvuju izravno u sukobu ili ratu", rekla je Salihu, čitajući optužnicu protiv Čedomira Aksića.
Prema optužnici, adresa Aksića, koji nije bio na suđenju, je selo Naupare kod Kruševca u Srbiji, dok je njegovo mjesto rođenja Štimlje, centralno Kosovo.
"U ovom trenutku neću ništa navoditi dok u roku od 30 dana ne ispitam sve dokaze", kazao je branilac Čedomira Aksića, advokat Žarko Gajić, nakon što je saslušao optužnicu koju je pročitala tužiteljka.
Na kraju sjednice, sutkinja Violeta Namani-Hajra naložila je obrani optuženih da u roku od 30 dana podnese zahtjev za odbacivanje optužnice ili osporavanje dokaza.
Prema optužnici, u Petrovu kod Štimlja, Čedomir Aksić je pogubio osobu, čija je porodica prethodno bila zatvorena.
Takođe, prema optužnici, Aksić je učestvovao u ubistvu Hajriza Brahima, Hakina Murata, Sabri Murata, Arifa Murata, Ahmeta Mustafe, Sadika Mujote, Skendera Halita i Hanumšaha Mujote, u Račku.
Ured specijalnog tužilaštva Kosovo je otužnicu protiv Aksića podigao 4. maja ove godine.
Ovo je prvi slučaj suđenja u odsustvu s kojim se suočava sud u Prištini, a omogućeno je novim Zakonom o krivičnom postupku Republike Kosovo.
Suđenje se može održati u odsustvu optuženika i to kada su tužilaštvo i sud iscrpili sva sredstva da osiguraju prisustvo optuženika.
Prema Zakonu o krivičnom postupku, članak 303., sudija, odnosno predsjednik vijeća održava ročište radi utvrđivanja razloga izostanka optuženika i ocjene eventualnog pojašnjenja ili iskaza, ako je optuženik dobrovoljno odlučio izostati s glavne rasprave.
Tamo takođe piše da sudac, odnosno predsjednik sudskog vijeća pri donošenju ove odluke uzima u obzir jesu li učinjeni razumni napori da se optuženik pronađe.
"Iako se u početku može činiti da su žrtve zadovoljne pravdom, kasnije većina njih postane razočarana, jer čak i u slučajevima kada netko bude kažnjen, kada žrtve shvate da možda počiniocu zločina neće staviti lisice na ruke, onda se to događa u slučaju da je neko tako kažnjen. To je razočarenje za žrtvu", rekao je Bekim Blakaj iz FDH.
Blakaj je takođe izrazio zabrinutost zbog vremena koje bi moglo biti potrebno za početak i završetak ovih suđenja.
"Opasnost je što je prošlo više od 24 godine od počinjenja ratnih zločina. U većini slučajeva Tužilaštvo se oslanjalo na iskaze svjedoka, nije da je bilo materijalnih ili forenzičkih dokaza. Rizik je da svjedoci umru, ili da će izgubiti pamćenje", rekao je.
Međutim, Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu je za Radio Slobodna Evropa rekao da su suđenja u odsustvu važna za porodice žrtava, "kako bi se otkrili zločini i istina".
!Oni tada mogu koristiti pravo na naknadu iz Fonda za obeštećenje žrtava krivičnih djela, prema zakonu i predviđenom postupku”, kaže.
Specijalno tužilaštvo Kosova do sada je podiglo šest optužnica za ratne zločine uz prijedlog da se suđenje vodi u odsustvu i uz obrazloženje da su iscrpljeni svi pravni napori da se optuženici pronađu.
Vjeruje se da je u ratu 1998.-1999. na Kosovu ubijeno više od 13.000 civila, dok su hiljade drugih nestale. Do danas se više od 1600 ljudi vode kao nestali - većina njih su Albanci.
Tužiteljka Habibe Salihu kazala je da su iskoristili sve zakonske mogućnosti kako bi osigurali prisustvo optuženog, ali to nije postignuto.
"Potvrđena je osnovana sumnja da je optuženik Čedomir Aksić, periodu od januara do maja 1999. godine, u saradnji sa grupom kriminalnih osoba, za sada neidentificiranih, organizovanih, odjevenih u policijske, paravojne, vojne uniforme, nanio teške patnje ili povredu fizičkog integriteta ili zdravlja, zastrašivanje ugroženog civilnog stanovništva, ubistvo, naređivanje raseljavanja civilnog stanovništva iz razloga povezanih s ratnim sukobima, usmjereno namjerno protiv civilnog stanovništva ili protiv određenih civilnih pojedinaca koji ne učestvuju izravno u sukobu ili ratu", rekla je Salihu, čitajući optužnicu protiv Čedomira Aksića.
Prema optužnici, adresa Aksića, koji nije bio na suđenju, je selo Naupare kod Kruševca u Srbiji, dok je njegovo mjesto rođenja Štimlje, centralno Kosovo.
"U ovom trenutku neću ništa navoditi dok u roku od 30 dana ne ispitam sve dokaze", kazao je branilac Čedomira Aksića, advokat Žarko Gajić, nakon što je saslušao optužnicu koju je pročitala tužiteljka.
Na kraju sjednice, sutkinja Violeta Namani-Hajra naložila je obrani optuženih da u roku od 30 dana podnese zahtjev za odbacivanje optužnice ili osporavanje dokaza.
Šta kaže optužnica?
Prema optužnici, Čedomir Aksić je zajedno sa drugim pripadnicima srpskih snaga naredio protjerivanje stanovnika tog naselja u mestu izmedju sela Malopoljče, Račak i Petrovo u opštini Štimlje.Prema optužnici, u Petrovu kod Štimlja, Čedomir Aksić je pogubio osobu, čija je porodica prethodno bila zatvorena.
Takođe, prema optužnici, Aksić je učestvovao u ubistvu Hajriza Brahima, Hakina Murata, Sabri Murata, Arifa Murata, Ahmeta Mustafe, Sadika Mujote, Skendera Halita i Hanumšaha Mujote, u Račku.
Ured specijalnog tužilaštva Kosovo je otužnicu protiv Aksića podigao 4. maja ove godine.
Ovo je prvi slučaj suđenja u odsustvu s kojim se suočava sud u Prištini, a omogućeno je novim Zakonom o krivičnom postupku Republike Kosovo.
Šta propisuje Zakon o krivičnom postupku?
Održavanje suđenja u odsustvu predviđeno je kada se optuženi odrekne prava da prisustvuje sudskim ročištima.Suđenje se može održati u odsustvu optuženika i to kada su tužilaštvo i sud iscrpili sva sredstva da osiguraju prisustvo optuženika.
Prema Zakonu o krivičnom postupku, članak 303., sudija, odnosno predsjednik vijeća održava ročište radi utvrđivanja razloga izostanka optuženika i ocjene eventualnog pojašnjenja ili iskaza, ako je optuženik dobrovoljno odlučio izostati s glavne rasprave.
Tamo takođe piše da sudac, odnosno predsjednik sudskog vijeća pri donošenju ove odluke uzima u obzir jesu li učinjeni razumni napori da se optuženik pronađe.
Šta donose presude u odsustvu?
Ranije je Fond za humanitarna prava u Prištini (FDH) izrazio protivljenje optužnicama i suđenjima u odsustvu."Iako se u početku može činiti da su žrtve zadovoljne pravdom, kasnije većina njih postane razočarana, jer čak i u slučajevima kada netko bude kažnjen, kada žrtve shvate da možda počiniocu zločina neće staviti lisice na ruke, onda se to događa u slučaju da je neko tako kažnjen. To je razočarenje za žrtvu", rekao je Bekim Blakaj iz FDH.
Blakaj je takođe izrazio zabrinutost zbog vremena koje bi moglo biti potrebno za početak i završetak ovih suđenja.
"Opasnost je što je prošlo više od 24 godine od počinjenja ratnih zločina. U većini slučajeva Tužilaštvo se oslanjalo na iskaze svjedoka, nije da je bilo materijalnih ili forenzičkih dokaza. Rizik je da svjedoci umru, ili da će izgubiti pamćenje", rekao je.
Međutim, Ehat Miftaraj iz Kosovskog instituta za pravdu je za Radio Slobodna Evropa rekao da su suđenja u odsustvu važna za porodice žrtava, "kako bi se otkrili zločini i istina".
!Oni tada mogu koristiti pravo na naknadu iz Fonda za obeštećenje žrtava krivičnih djela, prema zakonu i predviđenom postupku”, kaže.
Specijalno tužilaštvo Kosova do sada je podiglo šest optužnica za ratne zločine uz prijedlog da se suđenje vodi u odsustvu i uz obrazloženje da su iscrpljeni svi pravni napori da se optuženici pronađu.
Vjeruje se da je u ratu 1998.-1999. na Kosovu ubijeno više od 13.000 civila, dok su hiljade drugih nestale. Do danas se više od 1600 ljudi vode kao nestali - većina njih su Albanci.
