Blokadu dijaloga, dodatne pritiske i moguće sankcije za Kosovo predviđaju poznavaoci političkih prilika, ukoliko premijer Kosova Albin Kurti ne bude poslušao zahtjeve međunarodne zajednice za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
Stvaranje Zajednice opština sa srpskom većinom jedan je od prvih koraka koji traže i američke i diplomate Evropske unije.
Kurti kaže da je spreman da razgovara o ovoj asocijaciji, ali insistira da se prvo mora formalizovati de fakto priznanje Kosova od strane Srbije.
On je zaoštrio odnose sa zvaničnicima EU, optužujući ih za pristrasnost u procesu pregovora između Kosova i Srbije.
Šef spoljne politike EU Josep Borrell, koji posreduje u pregovaračkom procesu, ponovio je ove sedmice da Kosovo treba da formira Asocijaciju "bez preduslova i bez odlaganja".
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Jeffrey Hovenier rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da bi osnivanje Asocijacije trebalo da bude među prvim koracima Vlade Kosova - u suprotnom "biće posljedica".
Čak je i američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao da je došlo vrijeme za "novi pristup" Vlade Kosova dijalogu sa Srbijom.
RSE je uputio pitanje Vladi Kosova kako će odgovoriti na ove pozive i sugestije, ali do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor.
Weber: Kurti neće poslušati pozive zapadnjaka
Bodo Weber, ekspert za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, kaže za Radio Slobodna Evropa da kritike koje stižu sa Kosova na račun zapadnih posrednika "imaju osnova".
Prema njegovim riječima, upravo pristup medijatora u dijalogu je "natjerao Kosovo da kaže 'ne' nekim od njihovih prijedloga".
„Ovdje imamo kombinaciju nesrećne i nestrateške prezentacije kosovskih vlasti, kao i opravdanog razloga za nezadovoljstvo opštim okvirom pregovora i pristupom zapadnih pregovarača. Dakle, svaki metod pritiska koji je vršen na Kosovo, počev od uvođenja sankcija, samo je dolio ulje na vatru”, kaže Weber za Radio Slobodna Evropa.
EU je preduzela nekoliko kaznenih mjera protiv Kosova - uključujući suspenziju finansiranja i sastanke na visokom nivou - zbog visokih tenzija na sjeveru, podstaknutih postavljanjem albanskih gradonačelnika u opštinama sa srpskom većinom.
Weber kaže da bi bilo kakve nove kaznene mjere protiv Kosova imale neproduktivan efekat.
On ne očekuje da će Kurti popustiti pred zahtjevima zapadnih partnera, koji, kako kaže, "nisu reagovali i vršili nikakav pritisak na Beograd".
“Bojim se da ćemo vidjeti nastavak blokade i nastavak pritisaka, koji će donijeti korist tek sljedeće godine. Bojim se da će, eventualno, u zapadnim prijestolnicama priznati da cijelo ovo sadašnje poglavlje političkih razgovora ili političkog dijaloga, kao i cijeli ovaj pristup koji je započeo njemačko-francuskom inicijativom, nije uspio, već je propao”, kaže Weber.
Demhasaj: Dovoljne garancije od SAD, ali Kurti se ne povinuje
Arton Demhasaj, iz nevladine organizacije "Çohu" sa sjedištem u Prištini, ocjenjuje da Vlada Kosova ima tešku komunikaciju sa zapadnim partnerima, kada je u pitanju dijalog za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
*Video iz arhive: Šta traže strane diplomate i šta im Kurti nudi?
Prema njegovim riječima, međunarodni partneri Kosova ne mogu natjerati Kurtija da promijeni pristup, ali mogu povećati kaznene mjere.
„Ako premijer Kurti nastavi da ignoriše sugestije međunarodnih partnera – što može da uradi, jer oni ne mogu da nametnu nešto silom – onda može doći do većih posljedica, većih sankcija, koje mogu blokirati Kosovo i one su ograničene u spoljašnjem aspektu“ , kaže Demhasaj za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da Kurti treba da ima na umu da najpouzdaniji partner Kosova, SAD, podržava deblokadu dijaloga, dajući Kosovu snažne garancije da će Asocijacija biti u skladu sa njenim Ustavom.
„Ovo je dovoljno da uvjeri premijera [Kurtija]. Ali on se ne pokorava. Koliko dugo međunarodni faktor to može tolerisati? Mislim da je to do sada dovoljno tolerisao. Ali to što nema drugih mehanizama da se nešto uradi, možda će to tolerisati još dugo, dok ne završi svoj mandat”, kaže Demhasaj.
U anketi koju je Radio Slobodna Evropa objavio na svom sajtu, na pitanje "Šta očekujete od dijaloga Kosovo-Srbija", većina učesnika je odgovorila: "blokada".
Kako je došlo do svega ovoga?
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održali su prošlog četvrtka novu rundu razgovora u Briselu, ali bez uspjeha.
Nisu se dogovorili o koracima za implementaciju Osnovnog sporazuma za normalizaciju odnosa, postignutog u februaru.
Evropski posrednici procesa, diplomate Josep Borrell i Miroslav Lajčak, kazali su da Kurti nije prihvatio njihov prijedlog o "istovremenom ispunjavanju" obaveza koje proizilaze iz ovog sporazuma.
Kurti je rekao da se "uslovljavanje Srbije" za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "pretočilo u poziciju emisara EU".
On je okrivio Lajčaka za pozicioniranje protiv Kosova i rekao da se Osnovni sporazum ne može primjeniti pod uslovima.
Prema Vučićevim riječima, "jasno je da Kurti izbjegava formiranje Asocijacije".
Za ovu asocijaciju Kosovo i Srbija su 2013. godine postigle sporazum, ali on nikada nije sproveden iz straha da bi mogao uticati na funkcionalnost države.
Kurti je u više navrata govorio da ne može dozvoliti osnivanje jednonacionalnog udruženja, koje bi imalo izvršna ovlašćenja, kako to traži Beograd.
Početkom ove godine njegova Vlada je osmislila takozvani "hrvatski model" za Asocijaciju, ali to nije išlo.
Kurti kaže da je spreman da razgovara o ovoj asocijaciji, ali insistira da se prvo mora formalizovati de fakto priznanje Kosova od strane Srbije.
On je zaoštrio odnose sa zvaničnicima EU, optužujući ih za pristrasnost u procesu pregovora između Kosova i Srbije.
Šef spoljne politike EU Josep Borrell, koji posreduje u pregovaračkom procesu, ponovio je ove sedmice da Kosovo treba da formira Asocijaciju "bez preduslova i bez odlaganja".
Ambasador Sjedinjenih Američkih Država na Kosovu Jeffrey Hovenier rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da bi osnivanje Asocijacije trebalo da bude među prvim koracima Vlade Kosova - u suprotnom "biće posljedica".
Čak je i američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao da je došlo vrijeme za "novi pristup" Vlade Kosova dijalogu sa Srbijom.
RSE je uputio pitanje Vladi Kosova kako će odgovoriti na ove pozive i sugestije, ali do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor.
Weber: Kurti neće poslušati pozive zapadnjaka
Bodo Weber, ekspert za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu, kaže za Radio Slobodna Evropa da kritike koje stižu sa Kosova na račun zapadnih posrednika "imaju osnova".
Prema njegovim riječima, upravo pristup medijatora u dijalogu je "natjerao Kosovo da kaže 'ne' nekim od njihovih prijedloga".
„Ovdje imamo kombinaciju nesrećne i nestrateške prezentacije kosovskih vlasti, kao i opravdanog razloga za nezadovoljstvo opštim okvirom pregovora i pristupom zapadnih pregovarača. Dakle, svaki metod pritiska koji je vršen na Kosovo, počev od uvođenja sankcija, samo je dolio ulje na vatru”, kaže Weber za Radio Slobodna Evropa.
EU je preduzela nekoliko kaznenih mjera protiv Kosova - uključujući suspenziju finansiranja i sastanke na visokom nivou - zbog visokih tenzija na sjeveru, podstaknutih postavljanjem albanskih gradonačelnika u opštinama sa srpskom većinom.
Weber kaže da bi bilo kakve nove kaznene mjere protiv Kosova imale neproduktivan efekat.
On ne očekuje da će Kurti popustiti pred zahtjevima zapadnih partnera, koji, kako kaže, "nisu reagovali i vršili nikakav pritisak na Beograd".
“Bojim se da ćemo vidjeti nastavak blokade i nastavak pritisaka, koji će donijeti korist tek sljedeće godine. Bojim se da će, eventualno, u zapadnim prijestolnicama priznati da cijelo ovo sadašnje poglavlje političkih razgovora ili političkog dijaloga, kao i cijeli ovaj pristup koji je započeo njemačko-francuskom inicijativom, nije uspio, već je propao”, kaže Weber.
Demhasaj: Dovoljne garancije od SAD, ali Kurti se ne povinuje
Arton Demhasaj, iz nevladine organizacije "Çohu" sa sjedištem u Prištini, ocjenjuje da Vlada Kosova ima tešku komunikaciju sa zapadnim partnerima, kada je u pitanju dijalog za normalizaciju odnosa sa Srbijom.
*Video iz arhive: Šta traže strane diplomate i šta im Kurti nudi?
Prema njegovim riječima, međunarodni partneri Kosova ne mogu natjerati Kurtija da promijeni pristup, ali mogu povećati kaznene mjere.
„Ako premijer Kurti nastavi da ignoriše sugestije međunarodnih partnera – što može da uradi, jer oni ne mogu da nametnu nešto silom – onda može doći do većih posljedica, većih sankcija, koje mogu blokirati Kosovo i one su ograničene u spoljašnjem aspektu“ , kaže Demhasaj za Radio Slobodna Evropa.
On dodaje da Kurti treba da ima na umu da najpouzdaniji partner Kosova, SAD, podržava deblokadu dijaloga, dajući Kosovu snažne garancije da će Asocijacija biti u skladu sa njenim Ustavom.
„Ovo je dovoljno da uvjeri premijera [Kurtija]. Ali on se ne pokorava. Koliko dugo međunarodni faktor to može tolerisati? Mislim da je to do sada dovoljno tolerisao. Ali to što nema drugih mehanizama da se nešto uradi, možda će to tolerisati još dugo, dok ne završi svoj mandat”, kaže Demhasaj.
U anketi koju je Radio Slobodna Evropa objavio na svom sajtu, na pitanje "Šta očekujete od dijaloga Kosovo-Srbija", većina učesnika je odgovorila: "blokada".
Kako je došlo do svega ovoga?
Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić održali su prošlog četvrtka novu rundu razgovora u Briselu, ali bez uspjeha.
Nisu se dogovorili o koracima za implementaciju Osnovnog sporazuma za normalizaciju odnosa, postignutog u februaru.
Evropski posrednici procesa, diplomate Josep Borrell i Miroslav Lajčak, kazali su da Kurti nije prihvatio njihov prijedlog o "istovremenom ispunjavanju" obaveza koje proizilaze iz ovog sporazuma.
Kurti je rekao da se "uslovljavanje Srbije" za formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom "pretočilo u poziciju emisara EU".
On je okrivio Lajčaka za pozicioniranje protiv Kosova i rekao da se Osnovni sporazum ne može primjeniti pod uslovima.
Prema Vučićevim riječima, "jasno je da Kurti izbjegava formiranje Asocijacije".
Za ovu asocijaciju Kosovo i Srbija su 2013. godine postigle sporazum, ali on nikada nije sproveden iz straha da bi mogao uticati na funkcionalnost države.
Kurti je u više navrata govorio da ne može dozvoliti osnivanje jednonacionalnog udruženja, koje bi imalo izvršna ovlašćenja, kako to traži Beograd.
Početkom ove godine njegova Vlada je osmislila takozvani "hrvatski model" za Asocijaciju, ali to nije išlo.
