Predsjednica Kosova Vjosa Osmani rekla je da su institucije Kosova blizu stanja "predstojećeg rješenja" za napetosti na sjeveru zemlje.
Na medijskoj konferenciji u Strasbourgu, nakon govora u Evropskom parlamentu, Osmani je rekla da se Kosovo trenutno suočava s izazovima, ali je dodala da smo "na pravom putu da ih prevladamo".
"Stalno sam u kontaktu sa našim partnerima, sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa našim partnerima iz pojedinačnih država članica Evropske unije, sa institucijama EU, i rekla bih da smo blizu (rješenja). Ima nekih detalja o kojima još treba razgovarati, ali imam puno povjerenje da će ovaj izazov biti prevaziđen jer put koji je pred nama mora biti zajednički put", rekla je Osmani.
Na sjeveru Kosova od 26. maja porasle su tenzije, nakon ulaska u opštinske zgrade novih albanskih gradonačelnika, unatoč protivljenju lokalnih Srba.
Tenzije su kulminirale 29. maja kada su se u Zvečanu srpski demonstranti sukobili s pripadnicima NATO misije na Kosovu KFOR. U sukobima su ozleđeni deseci ljudi s obe strane.
Međunarodna zajednica postavila je Kosovu tri zahtjeva: smirivanje situacije na sjeveru, održavanje lokalnih izbora u četiri opštine na sjeveru i povratak dijalogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, uz posredovanje EU i podršku SAD-a.
Premijer Kosova Albin Kurti predstavio je 13. juna plan u pet tačaka za koji je rekao da će pomoći u smanjenju napetosti.
Predsjednica Osmani je rekla da su zahtjevi međunarodnog faktora i Kosova slični.
"Što se tiče međunarodnih zahteva, blizu smo. Mnoga pitanja koja su naši zahtevi, kao što je vladavina prava, su i njihovi zahtjevi. Dakle, to je uobičajeni zahtev. Zatim, pitanje novih izbora, tu je naravno volja kosovskih institucija", rekla je Osmani.
Inače, da bi se Srbi vratili u kosovske institucije koje su napustili novembra prošle godine, traže da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom.
Ovo pitanje dugi niz godina koči normalizaciju odnosa između dveju strana jer Srbija traži da Srbi na Kosovu kroz Zajednicu dobiju veću autonomiju, što je Kosovo do sada odbijalo.
Predsjednica Osmani je rekla da Kosovo izrađuje nacrt statuta za formiranje ove Zajednice, te dodala da je to obaveza Kosova koja proizilazi iz procesa dijaloga.
"Institucije Republike Kosovo su preuzele obaveze u procesu dijaloga u Briselu, da institucije Kosova pripremaju nacrt statute. Radi se na njemu i on će biti osnova za razgovore u Briselu o Zajednici, uvijek imajući u vidu tri veoma važna perimetra. Prvi je naš Ustav, drugi je odluka Ustavnog suda iz 2015. godine, a treći je američki stav, koji su u pisanoj formi objavili (Derek) Chollet i (Gabriel) Escobar", rekla je Osmani.
Zajednica opština sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije.
Dvije godine kasnije dvije strane su usaglasile principe na osnovu kojih ona treba da bude formirana ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova. Ipak zaključeno je da oni mogu da se usaglase.
"Stalno sam u kontaktu sa našim partnerima, sa Sjedinjenim Američkim Državama, sa našim partnerima iz pojedinačnih država članica Evropske unije, sa institucijama EU, i rekla bih da smo blizu (rješenja). Ima nekih detalja o kojima još treba razgovarati, ali imam puno povjerenje da će ovaj izazov biti prevaziđen jer put koji je pred nama mora biti zajednički put", rekla je Osmani.
Na sjeveru Kosova od 26. maja porasle su tenzije, nakon ulaska u opštinske zgrade novih albanskih gradonačelnika, unatoč protivljenju lokalnih Srba.
Tenzije su kulminirale 29. maja kada su se u Zvečanu srpski demonstranti sukobili s pripadnicima NATO misije na Kosovu KFOR. U sukobima su ozleđeni deseci ljudi s obe strane.
Međunarodna zajednica postavila je Kosovu tri zahtjeva: smirivanje situacije na sjeveru, održavanje lokalnih izbora u četiri opštine na sjeveru i povratak dijalogu za normalizaciju odnosa Kosova i Srbije, uz posredovanje EU i podršku SAD-a.
Premijer Kosova Albin Kurti predstavio je 13. juna plan u pet tačaka za koji je rekao da će pomoći u smanjenju napetosti.
Predsjednica Osmani je rekla da su zahtjevi međunarodnog faktora i Kosova slični.
"Što se tiče međunarodnih zahteva, blizu smo. Mnoga pitanja koja su naši zahtevi, kao što je vladavina prava, su i njihovi zahtjevi. Dakle, to je uobičajeni zahtev. Zatim, pitanje novih izbora, tu je naravno volja kosovskih institucija", rekla je Osmani.
Inače, da bi se Srbi vratili u kosovske institucije koje su napustili novembra prošle godine, traže da se formira Zajednica opština sa srpskom većinom.
Ovo pitanje dugi niz godina koči normalizaciju odnosa između dveju strana jer Srbija traži da Srbi na Kosovu kroz Zajednicu dobiju veću autonomiju, što je Kosovo do sada odbijalo.
Predsjednica Osmani je rekla da Kosovo izrađuje nacrt statuta za formiranje ove Zajednice, te dodala da je to obaveza Kosova koja proizilazi iz procesa dijaloga.
"Institucije Republike Kosovo su preuzele obaveze u procesu dijaloga u Briselu, da institucije Kosova pripremaju nacrt statute. Radi se na njemu i on će biti osnova za razgovore u Briselu o Zajednici, uvijek imajući u vidu tri veoma važna perimetra. Prvi je naš Ustav, drugi je odluka Ustavnog suda iz 2015. godine, a treći je američki stav, koji su u pisanoj formi objavili (Derek) Chollet i (Gabriel) Escobar", rekla je Osmani.
Zajednica opština sa srpskom većinom je dogovorena 2013. u okviru dijaloga Kosova i Srbije.
Dvije godine kasnije dvije strane su usaglasile principe na osnovu kojih ona treba da bude formirana ali je Ustavni sud Kosova utvrdio da neki od njih nisu u skladu sa zakonima Kosova. Ipak zaključeno je da oni mogu da se usaglase.
