Jedan od nadzornika u Metalurškom kombinatu "Trepča Jug" Agim Rulani ukazao je na težak položaj rudara u tom preduzeću, navodeći da polovina radnika ima polomljene šlemove, da čizme kupuju sami, kao i da nisu dobili rukavice ni odjeću, preneo je Telegrafi.
Od preduzeća, navodi, radnici dobijaju samo dio alata.
"Sijalica i šlem", kaže Liridon Hajdari, koji u rudniku radi 12 godina.
"Čizme, odjeću, rukavice obezbjeđujemo sami. I, bolje ih je kupiti sam, nego raditi bez njih“, dodaje on.
Lična oprema nije jedini problem rudara, koji često moraju da idu i do 800 metara ispod površine zemlje.
Čak su i alati za rad veoma zastareli, kaže predsjednik Sindikata rudara Ibrahim Jonuzi.
"Zbog nedostatka kapitalnih ulaganja i ulaganja u alat, rudari su u teškoj situaciji i uslovi za rad su izuzetno teški", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Još jedan radnik "Trepče Jug" istakao je da nije zadovoljan platom koju prima. Plaćen je oko 750 eura mesečno i kaže da je taj iznos nedovoljan u odnosu na težinu njegovog posla.
"U prostoru u kojem radim veoma je težak vazduh, ima mnogo gasova, koji nastaju od dima, prašine i vlage", kaže rudar.
Jonuzi kaže da situaciju zaposlenih u ovom pogledu otežava i visoka inflacija, koja više od godinu dana pogađa Kosovo.
"Ranije je plata bila bolja, ali s obzirom na rast inflacije i cijena, plata rudara je nedovoljna“, kaže on.
Štaviše, dodaje Jonuzi, rudari su često pogođeni bolestima uzrokovanim njihovom profesijom i nemaju ni zdravstveno ni životno osiguranje.
Policija Kosova je ove nedjelje potvrdila smrt radnika u prostorijama "Trepče jug". Policijski istražitelji, po ovlašćenju tužioca, vrše uviđaj radi utvrđivanja i rasvetljavanja okolnosti slučaja, ali o tome još nema informacija.
S vremena na vrijeme ima i incidenata tehničke prirode. Krajem prošlog septembra, zbog kvara na struji u rudniku Stanterg više od 120 radnika bilo je zarobljeno na neko vrijeme na dubini većoj od 800 metara ispod zemlje.
Ali, prema riječima Jonuza, najveća diskriminacija rudara se dešava nakon odlaska u penziju.
Većina njih prima penziju od 100 eura mjesečno, jer nemaju upisan sav potreban radni staž. Radno iskustvo i obrazovna kvalifikacija su glavni kriterijumi za kategorizaciju nivoa penzionera na Kosovu.
Prema Zakonu o penzijskim šemama, lica koja su navršila 65 godina i imaju najmanje 15 godina radnog iskustva prije 1999. godine imaju pravo na penziju zasnovanu na doprinosima na Kosovu. Jonuzi kaže da je većina rudara 1998. i 1999. godine imala radni staž do devet godina.
I, dodaje, to je razlog zašto rudari završavaju sa starosnom penzijom koja iznosi oko 100 eura mjesečno.
Metalurški kompleks Trepča je do 90-ih godina prošlog vijeka, kada se politička situacija pogoršala, važio za jedno od najvećih preduzeća ne samo na Kosovu, već i na teritoriji bivše Jugoslavije.
Sa oko 20.000 radnika, opisan je kao glavni stub privrede Kosova i bivše Jugoslavije.
Prema podacima kosovskih institucija, od 1945. do perioda prije 1990. godine iz rudnika Trepče vađeno je oko 600.000 tona rude godišnje.
Očekuje se da će "Trepča jug" preći pod Fond Vlade Kosova, od kojeg se očekuje da preuzme vlasništvo nad svim strateškim sredstvima Kosova, da bi potom investirao u povećanje njihove vrijednosti. U toku ove godine očekuje se usvajanje Zakona o državnom fondu.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
"Sijalica i šlem", kaže Liridon Hajdari, koji u rudniku radi 12 godina.
"Čizme, odjeću, rukavice obezbjeđujemo sami. I, bolje ih je kupiti sam, nego raditi bez njih“, dodaje on.
Lična oprema nije jedini problem rudara, koji često moraju da idu i do 800 metara ispod površine zemlje.
Čak su i alati za rad veoma zastareli, kaže predsjednik Sindikata rudara Ibrahim Jonuzi.
"Zbog nedostatka kapitalnih ulaganja i ulaganja u alat, rudari su u teškoj situaciji i uslovi za rad su izuzetno teški", kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Još jedan radnik "Trepče Jug" istakao je da nije zadovoljan platom koju prima. Plaćen je oko 750 eura mesečno i kaže da je taj iznos nedovoljan u odnosu na težinu njegovog posla.
"U prostoru u kojem radim veoma je težak vazduh, ima mnogo gasova, koji nastaju od dima, prašine i vlage", kaže rudar.
Jonuzi kaže da situaciju zaposlenih u ovom pogledu otežava i visoka inflacija, koja više od godinu dana pogađa Kosovo.
"Ranije je plata bila bolja, ali s obzirom na rast inflacije i cijena, plata rudara je nedovoljna“, kaže on.
Štaviše, dodaje Jonuzi, rudari su često pogođeni bolestima uzrokovanim njihovom profesijom i nemaju ni zdravstveno ni životno osiguranje.
Policija Kosova je ove nedjelje potvrdila smrt radnika u prostorijama "Trepče jug". Policijski istražitelji, po ovlašćenju tužioca, vrše uviđaj radi utvrđivanja i rasvetljavanja okolnosti slučaja, ali o tome još nema informacija.
S vremena na vrijeme ima i incidenata tehničke prirode. Krajem prošlog septembra, zbog kvara na struji u rudniku Stanterg više od 120 radnika bilo je zarobljeno na neko vrijeme na dubini većoj od 800 metara ispod zemlje.
Ali, prema riječima Jonuza, najveća diskriminacija rudara se dešava nakon odlaska u penziju.
Većina njih prima penziju od 100 eura mjesečno, jer nemaju upisan sav potreban radni staž. Radno iskustvo i obrazovna kvalifikacija su glavni kriterijumi za kategorizaciju nivoa penzionera na Kosovu.
Prema Zakonu o penzijskim šemama, lica koja su navršila 65 godina i imaju najmanje 15 godina radnog iskustva prije 1999. godine imaju pravo na penziju zasnovanu na doprinosima na Kosovu. Jonuzi kaže da je većina rudara 1998. i 1999. godine imala radni staž do devet godina.
I, dodaje, to je razlog zašto rudari završavaju sa starosnom penzijom koja iznosi oko 100 eura mjesečno.
Metalurški kompleks Trepča je do 90-ih godina prošlog vijeka, kada se politička situacija pogoršala, važio za jedno od najvećih preduzeća ne samo na Kosovu, već i na teritoriji bivše Jugoslavije.
Sa oko 20.000 radnika, opisan je kao glavni stub privrede Kosova i bivše Jugoslavije.
Prema podacima kosovskih institucija, od 1945. do perioda prije 1990. godine iz rudnika Trepče vađeno je oko 600.000 tona rude godišnje.
Očekuje se da će "Trepča jug" preći pod Fond Vlade Kosova, od kojeg se očekuje da preuzme vlasništvo nad svim strateškim sredstvima Kosova, da bi potom investirao u povećanje njihove vrijednosti. U toku ove godine očekuje se usvajanje Zakona o državnom fondu.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
