Premijer Kosova Albin Kurti je ocjenio je da je francusko-njemački prijedlog dobra osnova za razgovore, ali ponavlja da je protiv formiranja Zajednice srpskih opština, jer to vidi kao aparthejd, prenosi Deutsche welle.
Kurti rekao je da je posljednji prijedlog sporazuma o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova iza kog su stale Evropska unija i SAD čvrsta platforma za korak napred. On je dodao da za sada nema planova o sastanku s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, ali je izrazio nadu da će se pregovori na visokom nivou nastaviti.
„Prijedlog EU, koji je u principu prihvaćen, treba dalje da se elaborira, jer su mnogi koncepti u prijedlogu generički i moramo dalje da razgovaramo o mehanizmu implementacije, o vremenskom redosljedu implementacije, a posebno o međunarodnim garancijama za ovaj budući sporazum“, rekao je Kurti.
Tražiti ZSO prije priznanja je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice
On je, međutim ponovio da potpuna normalizacija odnosa mora imati uzajamno priznanje kao centralni dio.
„Ne možemo da dozvolimo da kola idu prije konja. Tražiti bilo kakvu vrstu asocijacije prije međusobnog priznanja je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice. Nije moguće“, ocjenio je Kurti.
Za dio Briselskog sporazuma koji predviđa formiranje Zajednice srpskih opština kaže da sadrži rasističke elemente i ponavlja da je kao takav već odbijen od strane Ustavnog suda Kosova.
„To je aparthejd. Ja sam protiv toga. Kad smo prije 15 godina mi proglasili nezavisnost, bilo je 93 odsto Albanaca i rečeno nam je u međunarodnoj zajednici da se Kosovo ne može proglasiti albanskom nezavisnom državom, već́ multietničkom. Insistiranje sada na jednoj etničkoj asocijaciji opština je čudno i neprihvatljivo“, dodaje Kurti.
On je pozvao Srbiju da prva formira "zajednice u Preševskoj dolini ili Sandžaku i pokaže na svom primjeru kako bi taj model trebalo da funkcioniše".
„Ali mislim da to nije ideja za ljude, za povećanje prava za građane, već́ za teritorijalno proširenje. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, Srbija daje stotine miliona eura da se Srbi ne integrišu. Dakle, koncept srpskog sveta kao novog naziva za Veliku Srbiju živi instrumentalizujući Srbe gdje god da su", kaže Kurti.
Na pitanje o tome na koji način planira da vrati Srbe u kosovske institucije, Kurti je rekao da oni gradonačelnici koji su podneli ostavke, više ne mogu da se vrate, već će morati da budu organizovani novi izbori.
„S druge strane, mi smo veoma zainteresovani da što više Srba konkuriše da postanu policajci na Kosovu. Do sada se nije prijavilo dovoljno, ali se broj povećava, tako da se nadamo. Ne želim da zamenjujem Srbe Albancima na sjeveru, ali nećemo ni prestati da sprovodimo vladavinu prava na cijeloj teritoriji“, rekao je Kurti.
On je još jednom pozvao Srbe da veruju Vladi Kosova i prijave se za posao, obećavajući da im za to „neće biti potrebne članske karte Srpski liste“ kao što je to, kako kaže, ranije bio slučaj.
Srbija nije normalna zemlja
Govoreći o 15 godina od proglašenja nezavisnosti, Kurti je ocjenio da je Kosovo dvostruko uspješna priča – o „borbi za oslobođenje jednog naroda“ i izgradnji demokratije praćene ekonomskim razvojem.
Odnosi Srbije i Kosova, međutim, nisu normalni, kaže Kurti, ali smatra da je to posljedica toga što Srbija nije normalna zemlja.
„Kosovo je normalna demokratska zemlja. Srbija nije. Čak i prema Freedom Houseu, Kosovo ima demokratski režim, a Srbija je hibridni režim, što je eufemizam za autokratiju“, kaže on.
On je ponovio optužbe na račun zvaničnog Beograda da je instruisao Srbe da napuste institucije, a „kriminalce na sjeveru“ da skrivaju iza naroda i nacionalnog identiteta.
„Zbog straha od vladavine prava, oni su podigli barikade i isto tako iz straha od vladavine prava, odlučili su neposredno pred Novu godinu da ih uklone. Naša policija nikoga ne juri ni po etničkoj pripadnosti, ni po nacionalnom identitetu, već́ samo prema njihovim postupcima i ponašanju, bilo da je u pitanju pojedinac ili grupa“, dodaje.
Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije
Kurti smatra da ukoliko dogovori propadnu, nije nemoguće da dođe i do novog rata.
„Ne kažem da će nas napasti ove ili sljedeće nedjelje. Ali takođe jačamo naše bezbjednosne i odbrambene kapacitete“, rekao je premijer.
On je podsjetio na bliske veze Srbije i Rusije, posebno u vojnom domenu i rekao da su nakon ruske invazije na Ukrajinu i oni na oprezu. Posebno nakon što je Srbija već rasporedila 48 ofanzivnih operativnih baza na administrativnoj liniji sa Kosovom.
„Vojhih baza je 28, žandarmerijskih 20, sa 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj od ovih ofanzivnih operativnih baza, gdje je viđeno mnogo plaćenika Vagner grupe i Noćnih vukova kako kruže i organizuju se. Neki od njih su došli i na barikade na sjeveru s parolama kojima dominiraju poruke ‘moli se Bogu i drži se Rusije. Zbog toga moramo da budemo oprezni. Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije“, tvrdi premijer Kosova.
Izvor: DW
„Prijedlog EU, koji je u principu prihvaćen, treba dalje da se elaborira, jer su mnogi koncepti u prijedlogu generički i moramo dalje da razgovaramo o mehanizmu implementacije, o vremenskom redosljedu implementacije, a posebno o međunarodnim garancijama za ovaj budući sporazum“, rekao je Kurti.
Tražiti ZSO prije priznanja je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice
On je, međutim ponovio da potpuna normalizacija odnosa mora imati uzajamno priznanje kao centralni dio.
„Ne možemo da dozvolimo da kola idu prije konja. Tražiti bilo kakvu vrstu asocijacije prije međusobnog priznanja je kao tražiti šoljicu kafe bez šoljice. Nije moguće“, ocjenio je Kurti.
Za dio Briselskog sporazuma koji predviđa formiranje Zajednice srpskih opština kaže da sadrži rasističke elemente i ponavlja da je kao takav već odbijen od strane Ustavnog suda Kosova.
„To je aparthejd. Ja sam protiv toga. Kad smo prije 15 godina mi proglasili nezavisnost, bilo je 93 odsto Albanaca i rečeno nam je u međunarodnoj zajednici da se Kosovo ne može proglasiti albanskom nezavisnom državom, već́ multietničkom. Insistiranje sada na jednoj etničkoj asocijaciji opština je čudno i neprihvatljivo“, dodaje Kurti.
On je pozvao Srbiju da prva formira "zajednice u Preševskoj dolini ili Sandžaku i pokaže na svom primjeru kako bi taj model trebalo da funkcioniše".
„Ali mislim da to nije ideja za ljude, za povećanje prava za građane, već́ za teritorijalno proširenje. U Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu, Srbija daje stotine miliona eura da se Srbi ne integrišu. Dakle, koncept srpskog sveta kao novog naziva za Veliku Srbiju živi instrumentalizujući Srbe gdje god da su", kaže Kurti.
Na pitanje o tome na koji način planira da vrati Srbe u kosovske institucije, Kurti je rekao da oni gradonačelnici koji su podneli ostavke, više ne mogu da se vrate, već će morati da budu organizovani novi izbori.
„S druge strane, mi smo veoma zainteresovani da što više Srba konkuriše da postanu policajci na Kosovu. Do sada se nije prijavilo dovoljno, ali se broj povećava, tako da se nadamo. Ne želim da zamenjujem Srbe Albancima na sjeveru, ali nećemo ni prestati da sprovodimo vladavinu prava na cijeloj teritoriji“, rekao je Kurti.
On je još jednom pozvao Srbe da veruju Vladi Kosova i prijave se za posao, obećavajući da im za to „neće biti potrebne članske karte Srpski liste“ kao što je to, kako kaže, ranije bio slučaj.
Srbija nije normalna zemlja
Govoreći o 15 godina od proglašenja nezavisnosti, Kurti je ocjenio da je Kosovo dvostruko uspješna priča – o „borbi za oslobođenje jednog naroda“ i izgradnji demokratije praćene ekonomskim razvojem.
Odnosi Srbije i Kosova, međutim, nisu normalni, kaže Kurti, ali smatra da je to posljedica toga što Srbija nije normalna zemlja.
„Kosovo je normalna demokratska zemlja. Srbija nije. Čak i prema Freedom Houseu, Kosovo ima demokratski režim, a Srbija je hibridni režim, što je eufemizam za autokratiju“, kaže on.
On je ponovio optužbe na račun zvaničnog Beograda da je instruisao Srbe da napuste institucije, a „kriminalce na sjeveru“ da skrivaju iza naroda i nacionalnog identiteta.
„Zbog straha od vladavine prava, oni su podigli barikade i isto tako iz straha od vladavine prava, odlučili su neposredno pred Novu godinu da ih uklone. Naša policija nikoga ne juri ni po etničkoj pripadnosti, ni po nacionalnom identitetu, već́ samo prema njihovim postupcima i ponašanju, bilo da je u pitanju pojedinac ili grupa“, dodaje.
Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije
Kurti smatra da ukoliko dogovori propadnu, nije nemoguće da dođe i do novog rata.
„Ne kažem da će nas napasti ove ili sljedeće nedjelje. Ali takođe jačamo naše bezbjednosne i odbrambene kapacitete“, rekao je premijer.
On je podsjetio na bliske veze Srbije i Rusije, posebno u vojnom domenu i rekao da su nakon ruske invazije na Ukrajinu i oni na oprezu. Posebno nakon što je Srbija već rasporedila 48 ofanzivnih operativnih baza na administrativnoj liniji sa Kosovom.
„Vojhih baza je 28, žandarmerijskih 20, sa 50 do 150 naoružanih ljudi u svakoj od ovih ofanzivnih operativnih baza, gdje je viđeno mnogo plaćenika Vagner grupe i Noćnih vukova kako kruže i organizuju se. Neki od njih su došli i na barikade na sjeveru s parolama kojima dominiraju poruke ‘moli se Bogu i drži se Rusije. Zbog toga moramo da budemo oprezni. Ne isključujemo mogućnost agresivnih napada Srbije“, tvrdi premijer Kosova.
Izvor: DW
