Eksproprijacija zemljišta u opštinama na sjeveru Kosova nije proces usmeren protiv Srba, već kao namenu ima borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i zaštitu granice od pregrupisavanja srpske vojske, rekao je premijer Albin Kurti za RTK2.
"Posmatrajući organizovani kriminal i krijumčarenje u sjevernom dijelu Kosova, počeli smo sa odbranom granice. Kada je ambasador Rusije u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko, zajedno sa Nebojšom Stefanovićem, koji je u to vrijeme bio ministar odbrane Srbije, došao u inspekciju pregrupisavanja srpskih snaga i nad njima je leteo "mig-29" tada smo počeli da razmišljamo, kuda ovo vodi. Što se bezbjednosti na Kosovu tiče, i vlada i cijelo društvo od septembra 2022. godine počeli smo drugačije da razmišljamo“, kaže Kurti.
Istakao je da se eksproprijacija sprovodi zbog krijumčarenja i organizovanog kriminala i korupcije, ali i zbog pregrupisavanja na granici.
"Baze će biti tu dokle god organi sugurnosti tako procjenjuju. Nije bilo nikakvog kršenja ustava ili bilo kog zakona. To nije policija ili baze protiv Srba, nego mi moramo da nadgledamo te ilegalne puteve, koje zatvaramo, a neko drugi ponovo otvara. Mi smo zatvorili 16 ilegalnih puteva, a decembra prošle godine odgovor je bio 16 barikada sa uniformisanim i naoružanim licima, 16 barikada na legalnim putevima. Situacija tamo nije najbolja, ali mi ne možemo da se predamo pred organizovanim kriminalom“, poručio je on.
"Uticaj srpskih medija"
Upitan za etnički motivisane incidente, Kurti je kazao da "to što smo različiti po etničkoj osnovi ne stvara konflikt i incidente, nego, to što postoje različite strukture koje koriste razlike kao instrument za političku ili ekonomsku dobit“.
"To što je neko Srbin, a neko Albanac, naravno da nije dovoljno da dođe do nekakvog obračuna između njih, ali postoje različite instance, a ponekad nisu uopšte političke nego su povezane ili dio organizovanog kriminala, koje upotrebljavaju razlike za svoje interese“, dodao je on.
Kurti je, upitan za najavljeni prioritet „unutrašnjeg dijaloga“ sa Srbima, rekao da ne postoji potrebno povjerenje jer se utisak ne gradi na osnovu direktnog kontakta ili prema onome šta on kaže, nego šta o njemu kažu drugi.
"Mediji iz Srbije se puno slušaju i gledaju na Kosovu, i mene mnogo napadaju ti mediji, odnosno tabloidi, a jedini čovjek koji je možda bio više napadan od mene u nekoliko proteklih nedjelja, bio je ministar Nenad Rašić i njegova savjetnica Rada Trajković. Bombarduje se javnost sa uvredama prema meni, koje se objavljuju na raznim onlajn medijima, na televiziji ili u štampi. Tokom prošle godine imao sam tri sastanka sa nevladinim organizacijama Srba na Kosovu, moji zamjenici Besnik Bislimi i Emilija Redžepi su imali po pet, dok je moja savjetnica za pitanja zajednica imala čak 30 sastanaka“, objasnio je on.
Kurti je, kritikovao Beograd i Srpsku listu, i izrazio uvjerenje da se u današnje vrijeme rađa politički pluralizam kod Srba, što će, smatra, "biti dobro za Srbe, ali i za društvo u celini, jer društvo bez demokratije iščezne".
Pretnja srpskom stanovništvu na Kosovu, ističe, je nedostatak političkog pluralizma.
Upitan za evropski prijedlog Kurti je preneo da je 9. septembra pročitao taj dokument, ali sa "Ipad-a“ Miroslava Lajčaka, da ga nije imao u pisanoj formi i da je odmah primjetio da je dobijen prijedlog za sporazum.
Međutim, on smatra da je od trenutka kada je EU donela svoj prijedlog trebalo da razgovori budu dinamičniji.
Tako kritikuje da je, umjesto održavanja sastanaka, uslijedila "šatl“ diplomatija i da je izgubljeno četiri mjeseca.
"Ahtisaary protiv Koštunice"
Upitan da li je spreman zarad integraciju u EU, a i zarad integracije Srba u kosovsko društvo, da promjeni ustav Kosova, Kurti je rekao da je spreman na razgovore, pregovore o pravima manjina, nevećinskih zajednica.
"Ali morate razumijeti da je veoma važno da oni koji žele veća prava nego što im pruža Ahtisaarijev plan, da snose teret argumentacije – zašto im treba više. Ahtisaary je dobio Nobelovu nagradu za mir. Šta bi to dopunilo Ahtisaarijev plan, koji su to argumenti za njegove nedostatke? Teret argumentacije mora da imaju oni koji traže nešto drugo ili nešto više. S druge strane, prije mjesec i po dana, predsjednik Srbije je prekršio taj sporazum, tačku 14 koja kaže da nećemo postavljati prepreke jedni drugima. Napisao je pisma za pet država koje nisu priznale Kosovo, to nije bilo u redu. Ako želimo međusobno povjerenje, ako želimo "bona fide“ u pregovorima, nije u redu poslati pismo u kome tražiš nepriznavanje aplikacije Kosova. Ustav Kosova je u suštini napisao Ahtisaary, Ahtisaarijev plan je srž našeg Ustava, s druge strane, Ustav Srbije je napisao Vojislav Koštunica, on je bio pravnik, i on se lično bavio time. Sada imamo suočeljavanje dva ustava, to je suočeljavanje između Ahtisaarija i Koštunice, ja mislim da Koštunica treba da se promjeni, jer u drugoj rečenici preambule srpskog Ustava stoji da je Kosovo sastavni dio Srbije“, istakao je Kurti.
Upitan za njegov stav u vezi povratka Srba u institucije Kurti kaže da mu je veoma žao što su oni podneli ostavke, jer smatra da su te ostavke pogrešne.
"U principu ne isključujem nikoga da se vrati, ali nisam nadležan da umjesto profesionalne komisije odlučujem o kriterijumima. Jasno kažem, nemam nikakvu namjeru da taj vakum popunjavam Albancima. Ako su Srbi podneli ostavke, Srbi bi trebalo da budu na tim pozicijama i ja ih sve pozivam da apliciraju. Pod brojem dva, moram priznati da bih više voleo da apliciraju Srbi koji do sada nisu imali šanse, jer nisu imali stranačku knjižicu koja je bila zahtjevana od strane drugih autoriteta u prošlosti“, zaključio je on.
Istakao je da se eksproprijacija sprovodi zbog krijumčarenja i organizovanog kriminala i korupcije, ali i zbog pregrupisavanja na granici.
"Baze će biti tu dokle god organi sugurnosti tako procjenjuju. Nije bilo nikakvog kršenja ustava ili bilo kog zakona. To nije policija ili baze protiv Srba, nego mi moramo da nadgledamo te ilegalne puteve, koje zatvaramo, a neko drugi ponovo otvara. Mi smo zatvorili 16 ilegalnih puteva, a decembra prošle godine odgovor je bio 16 barikada sa uniformisanim i naoružanim licima, 16 barikada na legalnim putevima. Situacija tamo nije najbolja, ali mi ne možemo da se predamo pred organizovanim kriminalom“, poručio je on.
"Uticaj srpskih medija"
Upitan za etnički motivisane incidente, Kurti je kazao da "to što smo različiti po etničkoj osnovi ne stvara konflikt i incidente, nego, to što postoje različite strukture koje koriste razlike kao instrument za političku ili ekonomsku dobit“.
"To što je neko Srbin, a neko Albanac, naravno da nije dovoljno da dođe do nekakvog obračuna između njih, ali postoje različite instance, a ponekad nisu uopšte političke nego su povezane ili dio organizovanog kriminala, koje upotrebljavaju razlike za svoje interese“, dodao je on.
Kurti je, upitan za najavljeni prioritet „unutrašnjeg dijaloga“ sa Srbima, rekao da ne postoji potrebno povjerenje jer se utisak ne gradi na osnovu direktnog kontakta ili prema onome šta on kaže, nego šta o njemu kažu drugi.
"Mediji iz Srbije se puno slušaju i gledaju na Kosovu, i mene mnogo napadaju ti mediji, odnosno tabloidi, a jedini čovjek koji je možda bio više napadan od mene u nekoliko proteklih nedjelja, bio je ministar Nenad Rašić i njegova savjetnica Rada Trajković. Bombarduje se javnost sa uvredama prema meni, koje se objavljuju na raznim onlajn medijima, na televiziji ili u štampi. Tokom prošle godine imao sam tri sastanka sa nevladinim organizacijama Srba na Kosovu, moji zamjenici Besnik Bislimi i Emilija Redžepi su imali po pet, dok je moja savjetnica za pitanja zajednica imala čak 30 sastanaka“, objasnio je on.
Kurti je, kritikovao Beograd i Srpsku listu, i izrazio uvjerenje da se u današnje vrijeme rađa politički pluralizam kod Srba, što će, smatra, "biti dobro za Srbe, ali i za društvo u celini, jer društvo bez demokratije iščezne".
Pretnja srpskom stanovništvu na Kosovu, ističe, je nedostatak političkog pluralizma.
Upitan za evropski prijedlog Kurti je preneo da je 9. septembra pročitao taj dokument, ali sa "Ipad-a“ Miroslava Lajčaka, da ga nije imao u pisanoj formi i da je odmah primjetio da je dobijen prijedlog za sporazum.
Međutim, on smatra da je od trenutka kada je EU donela svoj prijedlog trebalo da razgovori budu dinamičniji.
Tako kritikuje da je, umjesto održavanja sastanaka, uslijedila "šatl“ diplomatija i da je izgubljeno četiri mjeseca.
"Ahtisaary protiv Koštunice"
Upitan da li je spreman zarad integraciju u EU, a i zarad integracije Srba u kosovsko društvo, da promjeni ustav Kosova, Kurti je rekao da je spreman na razgovore, pregovore o pravima manjina, nevećinskih zajednica.
"Ali morate razumijeti da je veoma važno da oni koji žele veća prava nego što im pruža Ahtisaarijev plan, da snose teret argumentacije – zašto im treba više. Ahtisaary je dobio Nobelovu nagradu za mir. Šta bi to dopunilo Ahtisaarijev plan, koji su to argumenti za njegove nedostatke? Teret argumentacije mora da imaju oni koji traže nešto drugo ili nešto više. S druge strane, prije mjesec i po dana, predsjednik Srbije je prekršio taj sporazum, tačku 14 koja kaže da nećemo postavljati prepreke jedni drugima. Napisao je pisma za pet država koje nisu priznale Kosovo, to nije bilo u redu. Ako želimo međusobno povjerenje, ako želimo "bona fide“ u pregovorima, nije u redu poslati pismo u kome tražiš nepriznavanje aplikacije Kosova. Ustav Kosova je u suštini napisao Ahtisaary, Ahtisaarijev plan je srž našeg Ustava, s druge strane, Ustav Srbije je napisao Vojislav Koštunica, on je bio pravnik, i on se lično bavio time. Sada imamo suočeljavanje dva ustava, to je suočeljavanje između Ahtisaarija i Koštunice, ja mislim da Koštunica treba da se promjeni, jer u drugoj rečenici preambule srpskog Ustava stoji da je Kosovo sastavni dio Srbije“, istakao je Kurti.
Upitan za njegov stav u vezi povratka Srba u institucije Kurti kaže da mu je veoma žao što su oni podneli ostavke, jer smatra da su te ostavke pogrešne.
"U principu ne isključujem nikoga da se vrati, ali nisam nadležan da umjesto profesionalne komisije odlučujem o kriterijumima. Jasno kažem, nemam nikakvu namjeru da taj vakum popunjavam Albancima. Ako su Srbi podneli ostavke, Srbi bi trebalo da budu na tim pozicijama i ja ih sve pozivam da apliciraju. Pod brojem dva, moram priznati da bih više voleo da apliciraju Srbi koji do sada nisu imali šanse, jer nisu imali stranačku knjižicu koja je bila zahtjevana od strane drugih autoriteta u prošlosti“, zaključio je on.
