Tvrdnja

Prvi potpredsjednik Vlade i šef pregovaračkog tima u dijalogu sa Srbijom Besnik Bislimi tvrdi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na privatnim sastancima u Briselu rekao da razumije da mora da prizna Kosovo, ali da mora da se pripremi teren u Srbiji, prenosi RTK.

"Rekao je da je potrebno vrijeme, a onda u javnosti kaže da ga nikada neće priznati. Uzajamno priznanje bi doprinelo mnogo boljem korišćenju resursa koje Kosovo i Srbija imaju, a koje možemo da ponudimo i Evropi. Ali ono što smo pokušali da dokažemo u Briselu je da napredak Kosova ne zavisi od samog priznanja. Priznanje nam je važno, ono doprinosi do mira, ali Kosovo može da se razvija bez priznanja. Zapravo, mi smo dokumentovali tokom posljednjih 18 mjeseci da u ovom slučaju priznanje i normalizacija doprinose više Srbiji nego Kosovu", rekao je Bislimi.

Prema njegovim riječima prvobitno je bilo planirano da dijalog sa Srbijom traje dvije godine, dok danas ulazimo u 12 godinu ovog procesa.

On je istakao da svako odlaganje u postizanju konačnog rješenja šteti bezbjednosti i miru u regionu i da će najveće posljedice snositi Kosovo i Srbija, odnosno građani njihovi građani.

Kako je rekao Kosovo je već demokratizovano i ima najveći ekonomski rast ikada u regionu.

"Kosovo je napravilo veliki napredak i u vladavini prava, što se ne može reći za Srbiju", rekao je Bislimi i dodao da, ako vidimo uzajamno priznanje kao taoca, onda je Srbija više nego što je Kosovo talac ovog međusobnog priznanja.

Kosovski politički i ekonomski analitičari, kao i opozicija, ne slažu se sa Kurtijevim stavovima o demokratskim uspesima, kao ni sa njegovim tvrdnjama o tome da je za vrijeme njegove vlade napravljen ekonomski progres.

Posebno ističu da je Kosovo u teškoj energetskoj situaciji njegovom krivicom i da je u Evropi prvo uvelo svakodnevne višesatne restrikcije struje za domaćinstva.

Prema izvještaju Svjetske banke inflacija na Kosovu je 19,2 odsto, a predsjednik Demokratske partije Kosova Memli Krasniqi rekao je da je taj izvještaj potvrdio njegov stav da je Kurtijeva vlada upropastila ekonomiju na Kosovu i dodao da zbog toga najviše ispaštaju građani.

Takođe, na Kosovu je školska godina počela sa mjesec dana zakašnjenja zbog štrajka prosvetnih radnika koji traže linearno povećanje zarada od 100 eura na mjesečnom nivou.

Zbog loše ekonomske situacije u zdravstvu brojni ljekari i medicinsko osoblje napuštaju Kosovo, a najavljen je i generalni štrajk.

Nema saglasnosti analitičara ni oko Kurtijevog stava da je Kosovo posebno popravilo svoju poziciju u dijalogu sa Srbijom.

Zamerke se tiču i uskraćivanje osnovnih prava, naročito Srbima, što je na Kosovu svakodnevnica.

Otkad je Kurti došao na vlast značajno je povećan broj napada na pripadnike srpske zajednice. Neriješenih slučajeva fizičkih napada, razbojništava, krađa, uništavanja imovine, privatne i crkvene, je na stotine.

Mnogi apostrofiraju i da na imidž i poziciju Kosova utiče odbijanje da se sprovede odluka Ustavnog suda o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani, kao i odbijanje formiranja Zajednice srpskih opština.

Izvor: Kosovo Online/RTK1