Evropska komisija je u godišnjem izvještaju o napretku Kosova istakla da je dijalog Kosova i Srbije jedan od prioriteta koji utiče na stabilnost čitavog Zapadnog Balkana, zbog čega se od obe strane zahtjeva napredak u procesu dijaloga, čiji je cilj postizanje sveobuhvatnog, pravno obavezujućeg sporazuma za normalizaciju odnosa, prenosi Koha.
Kako se navodi u nacrtu izvještaja u koji je Koha imala uvid, od Kosova se traži da se konstruktivnije angažuje u primjeni do sada postignutih sporazuma u dijalogu, dok je u izvještaju za Srbiju zahtjev za obe strane malo konkretniji.
"Od Kosova i Srbije se sada zahtjeva da se konstruktivno angažuju i unaprede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu za normalizaciju odnosa bez novih odlaganja. Takav sporazum je hitna i ključna potreba kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svom evropskom putu", navodi se u nacrtu izvještaja.
Veliki fokus u izvještaju je posvećen prioritetima koji se odnose na usklađivanje sa politikama EU u nekoliko oblasti, od ekonomske i energetske do digitalizacije i Evropskog plana za investicije na Balkanu.
U nacrtu izvještaja se pominje kako je rat u Ukrajini povećao potrebu za jačanjem angažovanja EU sa zemljama Zapadnog Balkana i međusobne solidarnosti, a procjenjuje se da su se sve zemlje regiona prilagodile stavovima EU.
Navodi se i da Evropska komisija ostaje pri stavu da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za viznu liberalizaciju, kao i da Savjet EU hitno trebalo da se pozabavi ovim pitanjem.
Kako se navodni Kosovu postoji politička stabilnost, zahvaljujući, piše u izvještaju, vladajućoj većini koju je Samoopredjeljenje obezbjedilo na izborima 2021 godine, ali se istovremeno kritikuje Skupština Kosova zbog stagnacije u usvajanju zakona
Ističe se da su čest nedostatak kvoruma u Skupštini, bojkot opozicionih partija uslovili kašnjenje u usvajanju ključnih zakona.
"Na Kosovu je vlada izabrana 2021. godine, uživala političku i institucionalnu stabilnost zahvaljujući solidnoj većini. Ovo je trebalo da pruži Kosovu priliku da ubrza napore za jačanje demokratije i vladavine prava, borbu protiv korupcije i intenziviranje zakonodavnih aktivnosti, uključujući i reforme ka EU. Međutim, čest nedostatak kvoruma u Skupštini, kao i bojkot opozicionih partija, uslovili su kašnjenja u usvajanju ključnih zakona", navodi se u nacrtu izvještaja.
Kako se dodaje "neophodni su napori da se ojača uloga Skupštine kao foruma za konstruktivni politički dijalog i izgradnju konsenzusa, posebno u pogledu reformske agende prema EU".
Prema pisanju Kohe, u nacrtu izvještaja Kosovo ovoga puta nije kritikovano zbog svojih ciljeva za provjeru sudija i tužilaca, ali se pozdravlja činjenica da je Kosovo izrazilo spremnost da u potpunosti primjeni savjet Venecijanske komisije i sarađuje sa EU u ovom pravcu.
Kada se radi o kosovskom pravosuđu u cjelini, smatra se da je ono neefikasno, sporo i podložno nepotrebnim uticajima.
Što se tiče borbe protiv korupcije, ocjenjuje se da je postignut "izvestan napredak" i pominje se donošenje važnih antikorupcijskih zakona.
"Potrebno je da se poboljša primjena opšteg zakonskog okvira. Neophodni su kontinuirani napori da bi se sprovele proaktivnije istrage, konačne sudske odluke i konačna konfiskacija imovine, uprkos dosadašnjim naporima. Postoji potreba za snažnom političkom voljom da se nastavi da se efikasno iskoreni sistemska korupcija i nastavi borba protiv korupcije na visokom nivou" navodi se u nacrtu dokumenta.
Kosovo je "u ranoj fazi" u pogledu ekonomskih kriterijuma i izgradnje funkcionalne tržišne ekonomije. Ceni se da je privreda pokazala otpor tokom pandemijske krize, ali i dalje postoje strukturni izazovi, kao što su neformalna ekonomija, korupcija i slaba vladavina prava, koji ometaju razvoj privatnog sektora.
Komisija u dokumentu izražava zabrinutost zbog energetske situacije na Kosovu.
"Zastarelo i nesigurno snabdevanje energijom na bazi uglja i dalje izaziva zabrinutost. Kosovu još uvijek nedostaje dugoročna energetska strategija", dodaje Evropska komisija.
Očekuje se da će tekstovi paketa proširenja i pojedinačni izvještaji o napretku biti odobreni na sastanku kolegijuma komesara u srijedu 12. oktobra.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
"Od Kosova i Srbije se sada zahtjeva da se konstruktivno angažuju i unaprede pregovore o sveobuhvatnom, pravno obavezujućem sporazumu za normalizaciju odnosa bez novih odlaganja. Takav sporazum je hitna i ključna potreba kako bi Kosovo i Srbija mogli da napreduju na svom evropskom putu", navodi se u nacrtu izvještaja.
Veliki fokus u izvještaju je posvećen prioritetima koji se odnose na usklađivanje sa politikama EU u nekoliko oblasti, od ekonomske i energetske do digitalizacije i Evropskog plana za investicije na Balkanu.
U nacrtu izvještaja se pominje kako je rat u Ukrajini povećao potrebu za jačanjem angažovanja EU sa zemljama Zapadnog Balkana i međusobne solidarnosti, a procjenjuje se da su se sve zemlje regiona prilagodile stavovima EU.
Navodi se i da Evropska komisija ostaje pri stavu da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za viznu liberalizaciju, kao i da Savjet EU hitno trebalo da se pozabavi ovim pitanjem.
Kako se navodni Kosovu postoji politička stabilnost, zahvaljujući, piše u izvještaju, vladajućoj većini koju je Samoopredjeljenje obezbjedilo na izborima 2021 godine, ali se istovremeno kritikuje Skupština Kosova zbog stagnacije u usvajanju zakona
Ističe se da su čest nedostatak kvoruma u Skupštini, bojkot opozicionih partija uslovili kašnjenje u usvajanju ključnih zakona.
"Na Kosovu je vlada izabrana 2021. godine, uživala političku i institucionalnu stabilnost zahvaljujući solidnoj većini. Ovo je trebalo da pruži Kosovu priliku da ubrza napore za jačanje demokratije i vladavine prava, borbu protiv korupcije i intenziviranje zakonodavnih aktivnosti, uključujući i reforme ka EU. Međutim, čest nedostatak kvoruma u Skupštini, kao i bojkot opozicionih partija, uslovili su kašnjenja u usvajanju ključnih zakona", navodi se u nacrtu izvještaja.
Kako se dodaje "neophodni su napori da se ojača uloga Skupštine kao foruma za konstruktivni politički dijalog i izgradnju konsenzusa, posebno u pogledu reformske agende prema EU".
Prema pisanju Kohe, u nacrtu izvještaja Kosovo ovoga puta nije kritikovano zbog svojih ciljeva za provjeru sudija i tužilaca, ali se pozdravlja činjenica da je Kosovo izrazilo spremnost da u potpunosti primjeni savjet Venecijanske komisije i sarađuje sa EU u ovom pravcu.
Kada se radi o kosovskom pravosuđu u cjelini, smatra se da je ono neefikasno, sporo i podložno nepotrebnim uticajima.
Što se tiče borbe protiv korupcije, ocjenjuje se da je postignut "izvestan napredak" i pominje se donošenje važnih antikorupcijskih zakona.
"Potrebno je da se poboljša primjena opšteg zakonskog okvira. Neophodni su kontinuirani napori da bi se sprovele proaktivnije istrage, konačne sudske odluke i konačna konfiskacija imovine, uprkos dosadašnjim naporima. Postoji potreba za snažnom političkom voljom da se nastavi da se efikasno iskoreni sistemska korupcija i nastavi borba protiv korupcije na visokom nivou" navodi se u nacrtu dokumenta.
Kosovo je "u ranoj fazi" u pogledu ekonomskih kriterijuma i izgradnje funkcionalne tržišne ekonomije. Ceni se da je privreda pokazala otpor tokom pandemijske krize, ali i dalje postoje strukturni izazovi, kao što su neformalna ekonomija, korupcija i slaba vladavina prava, koji ometaju razvoj privatnog sektora.
Komisija u dokumentu izražava zabrinutost zbog energetske situacije na Kosovu.
"Zastarelo i nesigurno snabdevanje energijom na bazi uglja i dalje izaziva zabrinutost. Kosovu još uvijek nedostaje dugoročna energetska strategija", dodaje Evropska komisija.
Očekuje se da će tekstovi paketa proširenja i pojedinačni izvještaji o napretku biti odobreni na sastanku kolegijuma komesara u srijedu 12. oktobra.
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
