Ekspert za politička pitanja Albinot Maloku izjavio da je izbor predsjednika političkih partija samo sa jednim kandidatom za tu funkiciju, kao što je bio slučaj nedavno sa izborima u Pokretu Samoopredjeljenje, praksa štetna po demokratiju i da se kao takva mora promjeniti, prenosi Gazeta express.
Govoreći o izbornom procesu u Pokretu Samoopredjeljenje, Maloku kaže da su ti unutrastranački izbori sprovedeni na nedemokratski način.
Maloku je rekao da je Pokret Samoopredjeljenje poslije pobede na parlamentarnim izborima smatrao da je nepotrebno da nudi novog lidera.
"Posljednji izbori koji su održani u Pokretu Samoopredjeljenje su potpuno nesaglasni sa suštinskim principom demokratije, a to je ponuda alternative. I pored toga što je predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje pobjedio na izborima 14. februara uopšte nije izgledalo da će neko drugi doći na čelo tog pokreta, po uspjehu koji je imao u izbornom procesu. Nedavanje prilike onima koji su željeli da budu dio izbornog procesa za lokalne nivoe bilo je potpuno nesaglasno sa demokratijom", rekao je Maloku.
Maloku navodi da se trka u kojoj nema alternative smatra trkom koja ne ispunjava realne standarde demokratije, a kao rezultat toga, ako se teži demokratiju, pojavljuju se nezadovoljni ljudi za koje, kako je dodao, ne treba smatrati da treba da odu ili odbiju konačno prihvatanja izbornog procesa.
Kako je naglasio, izbori sa samo jednim kandidatom za predsjednika stranke, bez nuđenja alternative, smatraju se nedemokratskim.
"Ako imamo ponudu jednog kandidata i alternativu 'da, ne i uzdržan', smatram da to nije u skladu sa demokratijom", rekao je Maloku.
Univerzitetski profesor Milazim Krasniqi takođe smatra da mora da se prekine praksa nuđenja samo jednog kandidata za predsjednika stranke za koju navodi da je loša i da nije u u okviru demokratskih standarda.
"Možda je i Centralna izborna komisija kriva što nije napravila standard po kome bi trebalo da se prihvataju legitimni i demokratski izbori i u nedostatku tih standarda CIK onda stranke biraju najlakše forme. Normalno, mi smo društvo koje je izašlo iz sukoba, iz poluvijekovnog komunističkog režima, i normalno da su demokratske tradicije poražene i naše društvo i to sa političke tačke gledišta je veoma indiferentno i ceo ovaj kontekst se koristi od strane političkih partija, posebno lidera, to se rješilo lako, bez protivnika i bez programa. Reizbor Albina Kurtija je bio takav slučaj", rekao je Krasniqi.
Krasniqi kaže da iako političke stranke pozivaju na unutarpartijsku demokratiju i slobodu govora, to se ne može primjetiti u trenutku kada bilo koja od njih održava interni izborni proces.
Kaže da u Pokretu Samoopredjeljenje ima mnogo elemenata.
"Bio sam aktivista u teškom periodu okupacije. Istina je da je i u tom periodu bilo više šminkanja a ne pravih izbora. Svaki put kada smo imali unutrašnjih problema u stranci, onog trenutka kada se stvari ne filtriraju kroz izborni proces, onda se u stranke unose elementi, tako da Pokret Samoopredjeljnje danas karakteriše prisustvo socijaldemokrata, anarhista, enverista, islamista. Čim se to ne filtrira, onda imate situaciju da se ti interesi mogu smestiti u opoziciju, ali kada se to prenese na Vladu, onda nastaju problemi jer svako želi da dobije svoj dio", rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Maloku je rekao da je Pokret Samoopredjeljenje poslije pobede na parlamentarnim izborima smatrao da je nepotrebno da nudi novog lidera.
"Posljednji izbori koji su održani u Pokretu Samoopredjeljenje su potpuno nesaglasni sa suštinskim principom demokratije, a to je ponuda alternative. I pored toga što je predsjednik Pokreta Samoopredjeljenje pobjedio na izborima 14. februara uopšte nije izgledalo da će neko drugi doći na čelo tog pokreta, po uspjehu koji je imao u izbornom procesu. Nedavanje prilike onima koji su željeli da budu dio izbornog procesa za lokalne nivoe bilo je potpuno nesaglasno sa demokratijom", rekao je Maloku.
Maloku navodi da se trka u kojoj nema alternative smatra trkom koja ne ispunjava realne standarde demokratije, a kao rezultat toga, ako se teži demokratiju, pojavljuju se nezadovoljni ljudi za koje, kako je dodao, ne treba smatrati da treba da odu ili odbiju konačno prihvatanja izbornog procesa.
Kako je naglasio, izbori sa samo jednim kandidatom za predsjednika stranke, bez nuđenja alternative, smatraju se nedemokratskim.
"Ako imamo ponudu jednog kandidata i alternativu 'da, ne i uzdržan', smatram da to nije u skladu sa demokratijom", rekao je Maloku.
Univerzitetski profesor Milazim Krasniqi takođe smatra da mora da se prekine praksa nuđenja samo jednog kandidata za predsjednika stranke za koju navodi da je loša i da nije u u okviru demokratskih standarda.
"Možda je i Centralna izborna komisija kriva što nije napravila standard po kome bi trebalo da se prihvataju legitimni i demokratski izbori i u nedostatku tih standarda CIK onda stranke biraju najlakše forme. Normalno, mi smo društvo koje je izašlo iz sukoba, iz poluvijekovnog komunističkog režima, i normalno da su demokratske tradicije poražene i naše društvo i to sa političke tačke gledišta je veoma indiferentno i ceo ovaj kontekst se koristi od strane političkih partija, posebno lidera, to se rješilo lako, bez protivnika i bez programa. Reizbor Albina Kurtija je bio takav slučaj", rekao je Krasniqi.
Krasniqi kaže da iako političke stranke pozivaju na unutarpartijsku demokratiju i slobodu govora, to se ne može primjetiti u trenutku kada bilo koja od njih održava interni izborni proces.
Kaže da u Pokretu Samoopredjeljenje ima mnogo elemenata.
"Bio sam aktivista u teškom periodu okupacije. Istina je da je i u tom periodu bilo više šminkanja a ne pravih izbora. Svaki put kada smo imali unutrašnjih problema u stranci, onog trenutka kada se stvari ne filtriraju kroz izborni proces, onda se u stranke unose elementi, tako da Pokret Samoopredjeljnje danas karakteriše prisustvo socijaldemokrata, anarhista, enverista, islamista. Čim se to ne filtrira, onda imate situaciju da se ti interesi mogu smestiti u opoziciju, ali kada se to prenese na Vladu, onda nastaju problemi jer svako želi da dobije svoj dio", rekao je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
