Vlada Kosova i Ministarstvo spoljnih poslova trebalo bi da rade na lobiraju za priznanje nezavisnosti Kosova, jer Srbija nije prestala da traži povlačenje nezavisnosti, smatraju politički analitičari, prenosi Ekonomija onlajn.
Politički ekspert Shemsi Jashari rekao je da su nakon isteka Vašingtonskog sporazuma institucije krenule u kampanju lobiranja za priznanje i članstvo, ali da to nije dovoljno i da je u ovoj fazi neophodno aktiviranje Ministarstva spoljnih poslova.
Kako je rekao lobiranje Srbije za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova je kontinuirano, uz ćutanje ili u sofisticiranijoj formi, a nakon dogovora koji je u Bijeloj kući postignut između Hotija, Trumpa i Vučića o jednogodišnjem moratorijumu koji je obavezao Kosovo da ne lobira za priznanje Kosova, a Srbiju da ne lobira za povlačenje priznanja.
"Po isteku ovog roka Kosovo je već počelo da sagledava mogućnosti za članstvo u međunarodnim organizacijama, gdje smo nedavno vidjeli prijavu za Savjet Evropa i javni aktivizam Srbije da lobira za povlačenje priznanja nezavisnosti. To nije ništa novo, ali je dodatna obaveza za Vladu Kosova i Ministarstvo spoljnih poslova da bude mnogo aktivnije, da poseti mnogo više zemalja sa predstavljanjem Kosova za ono što jeste i za put koji je Kosovo izabralo", rekao je Jashari.
On je rekao da postoji bojazan da će proces priznavanja uticati na dijalog Kosova i Srbije dodavši daje neophodno da Kosovo jača veze sa SAD, jer je u posljednje vrijeme došlo do slabljenja odnosa i distanciranja, što, prema njegovim riječima, nije dobro.
"Bojim se da je ovaj proces vezan za proces dijaloga između Kosova i Srbije. Zahtjevi koje međunarodna zajednica ima prema Vladi Kosova o nekim temama koje se čine nemogućim, će biti prepreka na putu Kosova ka novim priznanjima ili očuvanju onih priznanja koja smo već vezali za finalizaciju dijaloga. Dijalog je vezan i za sprovođenje odluka Ustavnih sudova u vezi sa manastirom Visoki Dečani i Asocijacijom opština sa srpskom većinom. Sve što nam ostaje je da ojačamo veze sa našim saveznicima u ovom slučaju sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on.
Profesor političkih nauka Dorajet Imeri istakao je da se Srbija stalno zalaže da koči proces konsolidacije kosovske državnosti i podsetio da Kosovo još uvijek nije dobilo sva priznanja.
"Imamo otvoren spor sa Srbijom. Srbija se stalno zalaže da na bilo koji način koči proces konsolidacije kosovske državnosti i u tom pogledu je svakako težak proces priznavanja od strane nekih veoma udaljenih zemalja sa kojima kosovska diplomatija ili njeni partneri teško pristupaju. Dakle, prvo imamo posla sa konceptom koji nije mnogo obrađen u međunarodnom pravu, jer je priznanje nepovratan čin koji države čine svijesno i ono je konstatacija novonastale činjenice. Kosovo nije otišlo unazad, ono nastavlja da bude država koja se izjasnila i održava svoje državljanstvo", naglasio je Imeri.
Kako je dodao, priznanje je izraz političke volje država.
"Ali ne možemo da govorimo o državi koja je konsolidovala svoje državljanstvo, govorimo o problemu Kosova koje nije dio organizacija. Riječ je o Kosovu koje još nije dobilo najveći broj priznanja članica međunarodne zajednice i tu se vide problemi i efekat priznanja“, rekao je Imeri.
Prema njegovim riječima, kroz priznanja koja mogu doći od zemalja koje imaju drugačiji odnos prema situaciji na Kosovu može se oslabiti pozicija Kosovai time sprečiti konsolidacija državnosti.
"Imamo mnogo država u svijetu koje su autoritarne i imaju nedemokratsku političku strukturu koja ne priznaje zapadni koncept državnosti. Oni mogu da napišu i potpišu dokument vođen korupcijom, ucjenama, interesima koji dolaze iz Srbije, i može nam predstavljati problem u tom pogledu", zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Kako je rekao lobiranje Srbije za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova je kontinuirano, uz ćutanje ili u sofisticiranijoj formi, a nakon dogovora koji je u Bijeloj kući postignut između Hotija, Trumpa i Vučića o jednogodišnjem moratorijumu koji je obavezao Kosovo da ne lobira za priznanje Kosova, a Srbiju da ne lobira za povlačenje priznanja.
"Po isteku ovog roka Kosovo je već počelo da sagledava mogućnosti za članstvo u međunarodnim organizacijama, gdje smo nedavno vidjeli prijavu za Savjet Evropa i javni aktivizam Srbije da lobira za povlačenje priznanja nezavisnosti. To nije ništa novo, ali je dodatna obaveza za Vladu Kosova i Ministarstvo spoljnih poslova da bude mnogo aktivnije, da poseti mnogo više zemalja sa predstavljanjem Kosova za ono što jeste i za put koji je Kosovo izabralo", rekao je Jashari.
On je rekao da postoji bojazan da će proces priznavanja uticati na dijalog Kosova i Srbije dodavši daje neophodno da Kosovo jača veze sa SAD, jer je u posljednje vrijeme došlo do slabljenja odnosa i distanciranja, što, prema njegovim riječima, nije dobro.
"Bojim se da je ovaj proces vezan za proces dijaloga između Kosova i Srbije. Zahtjevi koje međunarodna zajednica ima prema Vladi Kosova o nekim temama koje se čine nemogućim, će biti prepreka na putu Kosova ka novim priznanjima ili očuvanju onih priznanja koja smo već vezali za finalizaciju dijaloga. Dijalog je vezan i za sprovođenje odluka Ustavnih sudova u vezi sa manastirom Visoki Dečani i Asocijacijom opština sa srpskom većinom. Sve što nam ostaje je da ojačamo veze sa našim saveznicima u ovom slučaju sa Sjedinjenim Američkim Državama", rekao je on.
Profesor političkih nauka Dorajet Imeri istakao je da se Srbija stalno zalaže da koči proces konsolidacije kosovske državnosti i podsetio da Kosovo još uvijek nije dobilo sva priznanja.
"Imamo otvoren spor sa Srbijom. Srbija se stalno zalaže da na bilo koji način koči proces konsolidacije kosovske državnosti i u tom pogledu je svakako težak proces priznavanja od strane nekih veoma udaljenih zemalja sa kojima kosovska diplomatija ili njeni partneri teško pristupaju. Dakle, prvo imamo posla sa konceptom koji nije mnogo obrađen u međunarodnom pravu, jer je priznanje nepovratan čin koji države čine svijesno i ono je konstatacija novonastale činjenice. Kosovo nije otišlo unazad, ono nastavlja da bude država koja se izjasnila i održava svoje državljanstvo", naglasio je Imeri.
Kako je dodao, priznanje je izraz političke volje država.
"Ali ne možemo da govorimo o državi koja je konsolidovala svoje državljanstvo, govorimo o problemu Kosova koje nije dio organizacija. Riječ je o Kosovu koje još nije dobilo najveći broj priznanja članica međunarodne zajednice i tu se vide problemi i efekat priznanja“, rekao je Imeri.
Prema njegovim riječima, kroz priznanja koja mogu doći od zemalja koje imaju drugačiji odnos prema situaciji na Kosovu može se oslabiti pozicija Kosovai time sprečiti konsolidacija državnosti.
"Imamo mnogo država u svijetu koje su autoritarne i imaju nedemokratsku političku strukturu koja ne priznaje zapadni koncept državnosti. Oni mogu da napišu i potpišu dokument vođen korupcijom, ucjenama, interesima koji dolaze iz Srbije, i može nam predstavljati problem u tom pogledu", zaključio je on.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
