U izvještaju State departmenta o terorizmu, za 2021. godinu, navodi se da se Kosovo protiv terorizma bori u tesnoj saradnji sa Sjedinjenim Državama i da pripada Globalnoj koaliciji protiv Islamske države. I pored pozitivnog izvještaja, podaci policije i mišljenja bezbjednosnih stručnjaka pokazuju da Kosovo nije imuno na pojavu nasilnog ekstremizma i terorizma, prenosi Euronews.
Naime, prema podacima policije, od 2013. godine na Kosovu je uhapšeno oko 200 osoba osumnjičenih za krivična djela terorizma, uglavnom zbog učešća u borbama u zoni sukoba na Bliskom istoku, kao i da je do sada iz tih područja, na Kosovo vraćeno 130 učesnika.
Akademija za političke studije u Albaniji u svom izvještaju pokazuje da su ekstremisti prisutni na Kosovu i da je samo od 2012. do 2017. godine, oko 400 građana Kosova otputovalo u zone sukoba u Siriji i Iraku, gde je oko 80 ubijeno.
"Na Kosovu je veliki potencijal za nasilni ekstremizam i nasilni radikalizam. To je identifikovano i u Nacionalnoj strategiji za borbu protiv nasilnog radikalizma i terorizma. Prijetnje koje su identifikovane u ovoj Strategiji, kao i od strane raznih radnih grupa ukazuju da Kosovo ima veliki potencijal da se razne ekstremističke struje razviju", kazao je za Euronews Srbija novinar Kreshnik Gashi.
Ekspert za bezbednost Nuredin Ibishi Leka rekao je da je usvajanjem zakona 2015. godine prekinut tok prisustva građana Kosova na ratištima u Siriji ali ujedno je, dijelom zbog predizetih mjera i hapšenja od strane bezbjednosnih organa, pogotovu policije, tužilaštva i sudstva, prekinut taj lanac na Kosovu.
Ipak, da li je lanac zaista prekinut, koliko ih je još u zoni sukoba, koliko ih je na Bliski istok otišlo preko zemalja Evropske unije, koliko je migranata povezano sa terorizmom i koliko je navodno nevladinih organizacija ustvari teroristička ili desničarska ćelija, nije poznato.
"Znamo da smo od 1999. do kraja 2010. godine ponekada imali sumnjive nevladine organizacije, ali u trenutku kada se država time pozabavila, većina takvih organizacija je zatvoreno. Ne mogu sada da navedem približno broj, jer nemam spisak onih koji su zatvorene, ali to su organizacije koje su bile dio propagande desnih krila, poput ISIS-a, vehabizma i slično", kazao je stručnjak za bezbjednost Drizan Shala za Euronews.
Većina regrutivanih Albanaca u desničarske ili terorističke organizacije ima od 15 do 30 godina, najviše ih dolazi iz siromašnijih slojeva društva, a oko 30 procenata su se odlučili na taj korak zbog verske propagande.
Američki novinar i publicista Rasel Gordon u svojoj knjizi "Iza fasade" Kosova, ukazuje na jačanje islamskog vahabističkih opredeljenja kod Albanaca i dela Roma i Aškalija i da su brojni radikalni islamisti u zapadnim zemljama poreklom sa Kosova. Kako Gordon piše, osim pripadnika Al Nusre i ISISA, dokazano je da na Kosovu postoje i proislamističke organizacije "Abu Bekir Sadik" iz Južne Mitrovice, "Alahova vojska" i "Selafisti", iz Prizrena.
Kako navodi novinar Kreshnik Gashi, prvi razlog zašto bi se jedna radikalna, desničarska struja mogla razviti je nedostatak obrazovanja.
"Kosovo je društvo u kojem u obrazovnom sistemu postoje veliki problemi u izgradnji kritičkog mišljenja i situacija u kojoj obrazovni sistem ne promoviše kritičko mišljenje", kazao je Gashi.
Srbi na Kosovu, kod kojih zvanično nije registrvana ekstremna desnica, uglavnom su neinformisani o ovoj temi.
"Čula sam da na Kosovu postoje različiti vidovi desničarskih organizacija, kao što su ISIS i Vehabije. Nisam upućena da li postoje neke druge registrovane desničarske organizacija, ali ono što znam, a to je da su građani vrlo malo informisani o postojanju takvih organizacija na Kosovu", kaže Dušica Vasić Kostić iz Gračanice.
"Čuo sam putem medija za ISIS i Vehabije, ali nisam nešto puno upoznat sa tim. Ono što sam pročitao na internetu i na Facebooku, samo to, ništa više od toga. Strah naravno postoji, u svijetu se dešavaju razne stvari, tako da, ne bi me začudilo da bude i na teritoriji Kosova", za Euronews navodi Lazar Jovanović iz Radeva.
Veroljub Petronić, istraživač u oblasti bezbjednosti i konsultant u NVO "Humani centar Mitrovica" rekao je da je tokom ranijh godina bilo ljudi sa Kosova na ratištu u Siriji i da je njih oko 80 stradalo, a 150 se vratilo.
Kako kaže, policija je efikasno reagovala i saznala za moguće terorističke akcije na fudbalskoj utakmici Albanija - Izrael 2016. godine.
"Policija Kosova ne izlazi sa podacima da li je neko otišao u Siriju, ali ima povratnika koji se procesuiraju, ali ne znamo tačan broj Albanaca sa Kosova koji su otišli u EU i promjenili identitet, a onda otišli u Siriju, učlanici se u Isis", kaže Petronić za Euronews Srbija.
Zbog aktuelne situacije, Petronić navodi da postoji šansa da pojedinci sa Kosova odu na ratište u Ukrajini.
"Postoji šansa da pojedinci odu na ratište u Ukrajini, Sirji, neki zbog ideologije, neki za novac. Glavni faktori su ili lični ili kolektivni, mogu biti kriza identiteta, nezaposlenost, siromaštvo, nerad institucija, slab sistem obrazovanja, korupcija, nedostatak aktivnost za mlade", izjavio je Petronić.
Izvor: Euronews Srbija
Akademija za političke studije u Albaniji u svom izvještaju pokazuje da su ekstremisti prisutni na Kosovu i da je samo od 2012. do 2017. godine, oko 400 građana Kosova otputovalo u zone sukoba u Siriji i Iraku, gde je oko 80 ubijeno.
"Na Kosovu je veliki potencijal za nasilni ekstremizam i nasilni radikalizam. To je identifikovano i u Nacionalnoj strategiji za borbu protiv nasilnog radikalizma i terorizma. Prijetnje koje su identifikovane u ovoj Strategiji, kao i od strane raznih radnih grupa ukazuju da Kosovo ima veliki potencijal da se razne ekstremističke struje razviju", kazao je za Euronews Srbija novinar Kreshnik Gashi.
Ekspert za bezbednost Nuredin Ibishi Leka rekao je da je usvajanjem zakona 2015. godine prekinut tok prisustva građana Kosova na ratištima u Siriji ali ujedno je, dijelom zbog predizetih mjera i hapšenja od strane bezbjednosnih organa, pogotovu policije, tužilaštva i sudstva, prekinut taj lanac na Kosovu.
Ipak, da li je lanac zaista prekinut, koliko ih je još u zoni sukoba, koliko ih je na Bliski istok otišlo preko zemalja Evropske unije, koliko je migranata povezano sa terorizmom i koliko je navodno nevladinih organizacija ustvari teroristička ili desničarska ćelija, nije poznato.
"Znamo da smo od 1999. do kraja 2010. godine ponekada imali sumnjive nevladine organizacije, ali u trenutku kada se država time pozabavila, većina takvih organizacija je zatvoreno. Ne mogu sada da navedem približno broj, jer nemam spisak onih koji su zatvorene, ali to su organizacije koje su bile dio propagande desnih krila, poput ISIS-a, vehabizma i slično", kazao je stručnjak za bezbjednost Drizan Shala za Euronews.
Većina regrutivanih Albanaca u desničarske ili terorističke organizacije ima od 15 do 30 godina, najviše ih dolazi iz siromašnijih slojeva društva, a oko 30 procenata su se odlučili na taj korak zbog verske propagande.
Američki novinar i publicista Rasel Gordon u svojoj knjizi "Iza fasade" Kosova, ukazuje na jačanje islamskog vahabističkih opredeljenja kod Albanaca i dela Roma i Aškalija i da su brojni radikalni islamisti u zapadnim zemljama poreklom sa Kosova. Kako Gordon piše, osim pripadnika Al Nusre i ISISA, dokazano je da na Kosovu postoje i proislamističke organizacije "Abu Bekir Sadik" iz Južne Mitrovice, "Alahova vojska" i "Selafisti", iz Prizrena.
Kako navodi novinar Kreshnik Gashi, prvi razlog zašto bi se jedna radikalna, desničarska struja mogla razviti je nedostatak obrazovanja.
"Kosovo je društvo u kojem u obrazovnom sistemu postoje veliki problemi u izgradnji kritičkog mišljenja i situacija u kojoj obrazovni sistem ne promoviše kritičko mišljenje", kazao je Gashi.
Srbi na Kosovu, kod kojih zvanično nije registrvana ekstremna desnica, uglavnom su neinformisani o ovoj temi.
"Čula sam da na Kosovu postoje različiti vidovi desničarskih organizacija, kao što su ISIS i Vehabije. Nisam upućena da li postoje neke druge registrovane desničarske organizacija, ali ono što znam, a to je da su građani vrlo malo informisani o postojanju takvih organizacija na Kosovu", kaže Dušica Vasić Kostić iz Gračanice.
"Čuo sam putem medija za ISIS i Vehabije, ali nisam nešto puno upoznat sa tim. Ono što sam pročitao na internetu i na Facebooku, samo to, ništa više od toga. Strah naravno postoji, u svijetu se dešavaju razne stvari, tako da, ne bi me začudilo da bude i na teritoriji Kosova", za Euronews navodi Lazar Jovanović iz Radeva.
Veroljub Petronić, istraživač u oblasti bezbjednosti i konsultant u NVO "Humani centar Mitrovica" rekao je da je tokom ranijh godina bilo ljudi sa Kosova na ratištu u Siriji i da je njih oko 80 stradalo, a 150 se vratilo.
Kako kaže, policija je efikasno reagovala i saznala za moguće terorističke akcije na fudbalskoj utakmici Albanija - Izrael 2016. godine.
"Policija Kosova ne izlazi sa podacima da li je neko otišao u Siriju, ali ima povratnika koji se procesuiraju, ali ne znamo tačan broj Albanaca sa Kosova koji su otišli u EU i promjenili identitet, a onda otišli u Siriju, učlanici se u Isis", kaže Petronić za Euronews Srbija.
Zbog aktuelne situacije, Petronić navodi da postoji šansa da pojedinci sa Kosova odu na ratište u Ukrajini.
"Postoji šansa da pojedinci odu na ratište u Ukrajini, Sirji, neki zbog ideologije, neki za novac. Glavni faktori su ili lični ili kolektivni, mogu biti kriza identiteta, nezaposlenost, siromaštvo, nerad institucija, slab sistem obrazovanja, korupcija, nedostatak aktivnost za mlade", izjavio je Petronić.
Izvor: Euronews Srbija
