Građani Kosova jedini su iz regiona kojima su potrebne vize da bi putovali po Evropi, iako je Evropska komisija još prije četiri godine potvrdila da je Kosovo ispunilo sve zahtjeve za liberalizaciju viznog režima. Za podizanje ove rampe potrebna je odluka Savjeta EU, a prema ocjeni sagovornika Kosovo onlajna, nje neće biti dok Francuska i Holandija, i još neke članice EU, ne promjene percepciju Kosova i budu zadovoljne funkcionisanjem vladavine prava na Kosovu.
Ministri spoljnih poslova Austrije, Slovenije, Slovačke, Mađarske i Češke pozvali su juče na ubrzavanje procesa liberalizacije viznog režima za Kosovo. I ministarka spoljnih poslova Njemačke Analenna Bearbok rekla je u Prištini početkom marta da je Kosovo uradilo svoj posao u pogledu liberalizacije viznog režima i da sada EU mora da uradi svoj.
Ovakvi apeli su sve glasniji, ali je veliko pitanje imaju li snagu da nadjačaju one članice EU koje Kosovo već godinama blokiraju po pitanju slobodnog kretanja građana u Šengen zoni.
Analitičar sa Kosova Shkelzen Maliqi kaže za Kosovo onlajn da se tema ukidanja viznog režima svake godine pokreće u evropskim krugovima, ali da, iako uvijek bude najava da će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju, neko koči taj proces.
“Uglavnom su Francuska i Holandija, kao i zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova, te koje koče ukidanje viza za građane Kosova“, kaže Maliqi.
Kako navodi, razlog može biti islamska vjeroispovest Albanaca sa Kosova.
“Konzervativne stranke ne prihvataju ni muslimane iz Azije ni one sa Bliskog Istoka. Tako u Holandiji nisu bili poželjni Albanci. Takođe, su protiv toga da radikalni ekstremisti koji su ratovali za ISIS borave u njihovoj državi. U Francuskoj i još nekim zemljama se boje desnice koja je imala nekoliko prodora kako bi zauzela vlast. Evropske zemlje ne žele radikalne islamiste na svojoj teritoriji”, kaže Maliqi.
On ističe da nije tačno da se zemlje Evropske unije pribojavaju da bi veliki broj građana Kosova, ukoliko bi dobili viznu liberalizaciju, krenuli za boljim životom u neku od zemalja EU.
"I da svi građani sa Kosova odu u EU, ne bi ih bilo ni upola koliko je trenutno izbjeglica iz Ukrajine koje traže utočište u zemljama EU”, poručuje Maliqi.
Ambasadorka Francuske u Prištini Marie-Christine Butel izjavila je u februaru da Francuska, zajedno sa nekim drugim državama članicama, smatra da za viznu liberalizaciju još nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. Iako je rekla da ima pozitivnih pomaka, kao što je usvajanje paketa zakona koji imaju za cilj jačanje vladavine prava, primetila je da ti zakoni još nisu "proizveli opipljive i trajne efekte“. Kako je istakla, prate se dešavanja na Kosovu u vezi sa vladavinom prava i na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Milan Igrutinović, saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu, kaže za Kosovo onlajn da je kako za Francusku, tako i za Holandiju, u pogledu oslobađanja od viza sporan organizovani kriminal i veze sa organizovanim kriminalom na Kosovu ili makar percepcija koja se ima o tome, ali i da se u ovim zemljama vodi računa kako bi davanje vizne liberalizacije bilo primljeno u njihovoj javnosti.
"Holandija je u Albaniji sponzorisala reformu pravosuđa i u svojoj Skupštini se detaljno time bavila, a oni Kosovo i Albaniju često posmatraju kao spojene sudove kada je riječ o albanskim mafijaškim grupama. Iz straha od albanskih kriminalnih grupa i neriješenih pitanja iz oblasti vladavine prava holandski parlament je prije nekoliko godina dvotrećinskom većinom čak izglasao da se od Evropske komisije traži da se Albaniji vrati vizni režim. To govori da je široko rasprostranjena percepcija da tamo vlada kriminal i da je bolje da se ljudi odande drže na distaci. Sada se to preliva i na Kosovo i zbog toga su i za njih na snazi uslovi vezani za vladavinu prava“, kaže Igrutinović.
On podsjeća da ljudi sa Kosova traže dokumente drugih država i da su veoma porasli zahtjevi za azil, koji se naročito upućuju Njemačkoj.
"Francuska to motri i ostaje neubeđena da treba da promjeni svoj stav. Njihova politika po ovom pitanju je uhodana. Riječ je o ukorenjenim stavovima i automatizovanom procesu negativnog odgovora. Nešto bi trebalo da se desi da bi je oni promenili”, kaže Igrutinović.
Kao još jedan faktor koji utiče na ovakvu poziciju Francuske, on vidi strah liberalnog političkog mejnstrima od rasta desnice.
"Oni ne žele da rizikuju kako bi tema liberalizacije viza bila prihvaćena u javnosti, pogotovu što su pred predsjedničkim izborima. Ali to ne znači da će se stvari promjeniti poslije izbora. Stav oko viza omekšaće onda kada se promjeni šira slika oko proširenja EU“, kaže Igrutinović, ostavljajući mogućnost da se na tom polju nešto promjeni zbog rata u Ukrajini.
I Maliqi smatra da je novonastala geostrateška situacija pokrenula nove inicijative da Zapadni Balkan što pre postane deo Evropske unije.
“Nekoliko zemalja je već tražilo hitan sastanak o Zapadnom Balkanu i sada je pravo vrijeme da šest zemalja Zapadanog Balkana koje nisu članice EU, to postanu. One su okružene Evropskom unijom, neke su i članice NATO, a novonastala situacija je ponovo pokrenula ideju da prostor Zapadnog Balkana pripada EU. Sada je pravi momenat da Albanija i Sjeverna Makedonija dobiju status kandidata za članstvo, a Srbija da nastavi sa daljim pregovorima”, kaže ovaj analitičar.
Kako dodaje, o viznoj liberalizaciji za Kosovo se u ovom momentu govori više jer je Evropi važno da se suprostavi Rusiji i svijesna je da mora da promjeni politiku prema Zapadnom Balkanu i da pronađe druge mehanizme kako da ubrza proces proširenja.
"Mislim da je ovo posljednji trenutak za ukidanje viznog režima, jer u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, taj proces na Kosovu kasni skoro deset godina. Kosovo je još prije pet godina ispunilo sve uslove“, kaže Maliqi.
Evropska komisija, podsjetimo, potvrdila je u julu 2018. da je Kosovo ispunilo dva preostala zahtjeva za liberalizaciju viznog režima a koja su se ticala ratifikacije sporazuma o demarkaciji s Crnom Gorom i ostvarivanja rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. EK je tada pozvala Evropski parlament i Savjet EU da usvoje predlog o liberalizaciji, što je EP i učinio 28. marta 2019, ali odluka Savjeta EU i dalje nedostaje.
Izvor: Kosovo Online
Ovakvi apeli su sve glasniji, ali je veliko pitanje imaju li snagu da nadjačaju one članice EU koje Kosovo već godinama blokiraju po pitanju slobodnog kretanja građana u Šengen zoni.
Analitičar sa Kosova Shkelzen Maliqi kaže za Kosovo onlajn da se tema ukidanja viznog režima svake godine pokreće u evropskim krugovima, ali da, iako uvijek bude najava da će Kosovo dobiti viznu liberalizaciju, neko koči taj proces.
“Uglavnom su Francuska i Holandija, kao i zemlje koje ne priznaju nezavisnost Kosova, te koje koče ukidanje viza za građane Kosova“, kaže Maliqi.
Kako navodi, razlog može biti islamska vjeroispovest Albanaca sa Kosova.
“Konzervativne stranke ne prihvataju ni muslimane iz Azije ni one sa Bliskog Istoka. Tako u Holandiji nisu bili poželjni Albanci. Takođe, su protiv toga da radikalni ekstremisti koji su ratovali za ISIS borave u njihovoj državi. U Francuskoj i još nekim zemljama se boje desnice koja je imala nekoliko prodora kako bi zauzela vlast. Evropske zemlje ne žele radikalne islamiste na svojoj teritoriji”, kaže Maliqi.
On ističe da nije tačno da se zemlje Evropske unije pribojavaju da bi veliki broj građana Kosova, ukoliko bi dobili viznu liberalizaciju, krenuli za boljim životom u neku od zemalja EU.
"I da svi građani sa Kosova odu u EU, ne bi ih bilo ni upola koliko je trenutno izbjeglica iz Ukrajine koje traže utočište u zemljama EU”, poručuje Maliqi.
Ambasadorka Francuske u Prištini Marie-Christine Butel izjavila je u februaru da Francuska, zajedno sa nekim drugim državama članicama, smatra da za viznu liberalizaciju još nisu ispunjeni svi potrebni uslovi. Iako je rekla da ima pozitivnih pomaka, kao što je usvajanje paketa zakona koji imaju za cilj jačanje vladavine prava, primetila je da ti zakoni još nisu "proizveli opipljive i trajne efekte“. Kako je istakla, prate se dešavanja na Kosovu u vezi sa vladavinom prava i na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Milan Igrutinović, saradnik Instituta za evropske studije u Beogradu, kaže za Kosovo onlajn da je kako za Francusku, tako i za Holandiju, u pogledu oslobađanja od viza sporan organizovani kriminal i veze sa organizovanim kriminalom na Kosovu ili makar percepcija koja se ima o tome, ali i da se u ovim zemljama vodi računa kako bi davanje vizne liberalizacije bilo primljeno u njihovoj javnosti.
"Holandija je u Albaniji sponzorisala reformu pravosuđa i u svojoj Skupštini se detaljno time bavila, a oni Kosovo i Albaniju često posmatraju kao spojene sudove kada je riječ o albanskim mafijaškim grupama. Iz straha od albanskih kriminalnih grupa i neriješenih pitanja iz oblasti vladavine prava holandski parlament je prije nekoliko godina dvotrećinskom većinom čak izglasao da se od Evropske komisije traži da se Albaniji vrati vizni režim. To govori da je široko rasprostranjena percepcija da tamo vlada kriminal i da je bolje da se ljudi odande drže na distaci. Sada se to preliva i na Kosovo i zbog toga su i za njih na snazi uslovi vezani za vladavinu prava“, kaže Igrutinović.
On podsjeća da ljudi sa Kosova traže dokumente drugih država i da su veoma porasli zahtjevi za azil, koji se naročito upućuju Njemačkoj.
"Francuska to motri i ostaje neubeđena da treba da promjeni svoj stav. Njihova politika po ovom pitanju je uhodana. Riječ je o ukorenjenim stavovima i automatizovanom procesu negativnog odgovora. Nešto bi trebalo da se desi da bi je oni promenili”, kaže Igrutinović.
Kao još jedan faktor koji utiče na ovakvu poziciju Francuske, on vidi strah liberalnog političkog mejnstrima od rasta desnice.
"Oni ne žele da rizikuju kako bi tema liberalizacije viza bila prihvaćena u javnosti, pogotovu što su pred predsjedničkim izborima. Ali to ne znači da će se stvari promjeniti poslije izbora. Stav oko viza omekšaće onda kada se promjeni šira slika oko proširenja EU“, kaže Igrutinović, ostavljajući mogućnost da se na tom polju nešto promjeni zbog rata u Ukrajini.
I Maliqi smatra da je novonastala geostrateška situacija pokrenula nove inicijative da Zapadni Balkan što pre postane deo Evropske unije.
“Nekoliko zemalja je već tražilo hitan sastanak o Zapadnom Balkanu i sada je pravo vrijeme da šest zemalja Zapadanog Balkana koje nisu članice EU, to postanu. One su okružene Evropskom unijom, neke su i članice NATO, a novonastala situacija je ponovo pokrenula ideju da prostor Zapadnog Balkana pripada EU. Sada je pravi momenat da Albanija i Sjeverna Makedonija dobiju status kandidata za članstvo, a Srbija da nastavi sa daljim pregovorima”, kaže ovaj analitičar.
Kako dodaje, o viznoj liberalizaciji za Kosovo se u ovom momentu govori više jer je Evropi važno da se suprostavi Rusiji i svijesna je da mora da promjeni politiku prema Zapadnom Balkanu i da pronađe druge mehanizme kako da ubrza proces proširenja.
"Mislim da je ovo posljednji trenutak za ukidanje viznog režima, jer u odnosu na zemlje Zapadnog Balkana, taj proces na Kosovu kasni skoro deset godina. Kosovo je još prije pet godina ispunilo sve uslove“, kaže Maliqi.
Evropska komisija, podsjetimo, potvrdila je u julu 2018. da je Kosovo ispunilo dva preostala zahtjeva za liberalizaciju viznog režima a koja su se ticala ratifikacije sporazuma o demarkaciji s Crnom Gorom i ostvarivanja rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. EK je tada pozvala Evropski parlament i Savjet EU da usvoje predlog o liberalizaciji, što je EP i učinio 28. marta 2019, ali odluka Savjeta EU i dalje nedostaje.
Izvor: Kosovo Online
