Skupština Kosova o dijalogu

Kako je i najavljeno, u Prištini je danas održana sjednica skupštine sa jednom tačkom na dnevnom redu, a to je rasprava poslanika o dijalogu koji u Briselu Priština vodi sa Beogradom, uz posredstvo Evropske unije. Današnju sjednicu zatražio je Ramush Haradinaj ispred svoje stranke AAK, koji je prije dva dana skupštini uputio prijedlog – nacrt za „konačan sporazum Kosova i Srbije“. U skupštinskoj sali danas je i glavni pregovarač za dijalog sa Beogradom, Besnik Bislimi.

Ove nedjelje organizovana je nova runda tehničkih razgovora u Briselu, uz najavu da bi uskoro moglo da dođe do novog susreta. Istovremeno, izostaje dijalog na visokom političkom nivou između Albina Kurtija i Aleksandra Vučića, ali i trilaterala upravo na nivou glavnih pregovarača – Petra Petkovića i Besnika Bislimija. Dvojica se uzajamno optužuju o krivici što nema ovog susreta takođe mjesecima.

Bislimi: Šest principa za dijalog sa Srbijom

Bislimi je na današnjoj skupštini ponovio da je u Briselu postignut značajan napredak u pronalaženju konačnog rješenja za energetiku kada je u pitanju Sjever Kosova, ali i podsjetio da radne grupe za pronalazak trajnog rješenja za registarske tablice trenutno rade na tome.

„U okviru dosadašnjih obaveza, napravili smo značajan napredak u pronalaženju konačnog rješenja za energetiku na sjeveru. Ovo pitanje se rješava u okviru dijaloga od 2013. godine, ali do sada nije riješeno. O ovoj temi se razgovaralo sa EU na prošlom sastanku, a naša očekivanja su da će to vrlo brzo biti finalizovano. Time bi se otvorio put za ulazak u pravni sistem svih korisnika energije uspostavljanjem principa ravnopravnosti“, rekao je on.

Poslanike je danas upoznao sa tim da se trenutno radi i na obezbjeđivanju uslova za dogovaranje sljedećeg sastanka na visoko političkom nivou na kojem bi se razgovaralo o elementima sveobuhvatnog sporazuma.

Istovremeno, predstavio je šest principa za dijalog sa Srbijom.

„Ovaj sporazum bi trebalo da se bavi neriješenim pitanjima između država i da se gradi oko uzajamnog priznavanja kao svog ključnog elementa. Ni u kom slučaju neće biti riječi o pitanjima koja dovode u pitanje suverenitet zemlje, poštovanje ustavnosti i funkcionalnosti vlasti“, kazao je Bislimi.

Takođe, naglasio je da unutrašnji poslovi Kosova neće biti stavljeni na pregovarački sto kao što se dešavalo ranije, „gdje su strane razgovarale o projektovanju mostova preko kosovskih rijeka“.

Dodao je i da je tema nestalih osoba izdvojena iz ovih principa zbog, kako je istakao, svoje hitnosti i o njoj se raspravljalo tokom svake runde pregovora.

Bislimi je potom naveo i temu registarskih tablica, koja je kako je objasnio razmatrana van okvira zbog zaključenja predugovora – neophodnosti da se pitanje postavi na nivo punog reciprociteta i prve mogućnosti da ova tema rezultira konačnim rješenjem.

„Naša posvećenost je pomno pratila i mandat posrednika Lajčaka, što znači da je okvir njegovog mandata da podrži i implementira preliminarne sporazume za isti razmatran samo bilateralno sa EU. Na trilateralnom forumu razgovaralo se o njegovom mandatu da posreduje u konačnom sporazumu“, dodao je on.

Takođe, naveo je i da je kosovska strana svojim aktivnim pristupom i predlozima uticala na percepciju zemalja EU o konstruktivnosti strana u dijalogu.

Bislimi je na ovoj sjednici poslanike i javnost upoznao sa tim, da je, kako je rekao, više puta na sastancima u Briselu pokretao i pitanje prava Albanaca u Vranjskoj kotlini.

Haradinaj: Ne nastavljajte „cirkus tehničara“

Sjednica se potom nastavila raspravom opozicionih i vladajućih stranaka o dijalogu, odnosno posljednjem sastanku u Briselu.

Tako je lider AAK, Ramush Haradinaj, još jednom zatražio od Vlade Kosova da obustavi tehnički dijalog i ujedno je kritikovao Kurtija zbog toga što nije uspio da uspostavi „istinski dijalog“.

Predložio je parlamentu prijedlog o postavljanju okvira vladi od koje bi se tražilo da se ne nastavlja sa tehničkim dijalogom, već da se postigne konačan dogovor.

Ujedno je kazao da Kurtijeva vlada ignoriše stavove njegove stranke te da je Samoopredjeljenje uvijek učinilo suprotno od onog što AAK predlaže kao „rješenja za važne teme“.

„Ne dozvolite da se vaš cirkus dijaloga tehničara nastavi“, poručio je Haradinaj.

Potom je i poslanik LDK i bivši premijer, Avdullah Hoti, vladi predložio da se ne fokusira na tehnička pitanja u dijalogu sa Srbijom, već isključivo na konačni sporazum o međusobnom priznanju.

„Vlast ima veliku neizvesnost u ovom procesu prema opoziciji i građanima, jer se okrenula tehničkim pitanjima koja su možda važna, ali se skreće sa teme međusobnog priznavanja. Vlada mora da bude oprezna u tom pogledu, jer je samo ovo važno za rešavanje pitanja sa Srbijom“, rekao je on.

Kurti: Kosovo ne zavisi od toga da li će Srbija da ga prizna

Njima je odgovorio premijer, Albin Kurti, naglasivši da Kosovo ne zavisi od toga da li će Srbija da ga prizna i da dijalog u Briselu niko od prethodnih vlasti nije tako ozbiljno shvatio kao njegova vlada.

„Dokazali smo da, ne samo da je Kosovo uspješno, već da istovremeno i ne zavisi od priznanja Srbije. Kosovo nije problem, ali Kosovo ima problem unutar korupcije i u odnosu na Srbiju problem je što Srbija ne priznaje Kosovo“, rekao je Kurti.

Kurti im je poručio takođe da je jedan od načina pomognu dijalogu je da ne pričaju o međusobnom priznavanju, koje će završiti taj proces.

„Veoma jasan način da pomognete je da ne pričamo o međusobnom priznavanju, čime se proces završava, kako je rekao jedan od lidera opozicionih partija, ili kako je rekao drugi, ‘sveobuhvatni pravno obavezujući sporazum koji ima epilog međusobnog priznavanja’. Ovo je veoma pogrešno. Ovim nalazima ste narušili moju pregovaračku poziciju. Od prošle godine došlo je do tektonskog pomjeranja, u diplomatskom smislu, u našem odnosu sa Srbijom kroz razgovore sa Briselom“, rekao je on.

Haradinaju je poručio da je u vrijeme dok je on bio premijer, prepustio dijalog Hashimu Thaçiju.

„Ozbiljni smo u dijalogu, u razgovorima, hitno se bavimo pitanjem nestalih tokom rata. Vi ste bili premijer, prepustili ste dijalog tadašnjem predsjedniku. Dali ste ostavku jer ste tada želeli da postanete predsjednik. Predsjednik je Vjosa Osmani. Stoga, ne mogu da vas shvatim ozbiljno“, poručio mu je Kurti.

Kurti je danas naveo i da smatra da opozicija želi da njegova vlada u Briselu bude predstavljena kao destruktivna, i da im je potreban neko poput Richarda Grenella, kako bi srušili sadašnju vladu.

„‘Kurti 1’ je imao ‘Grenella 1’. Sada ste svi ste zabrinuti što ‘Kurti 2’ nema ‘Grenella 2’. Vi navijate da budem nekonstruktivna strana u Briselu. Svi ste radili na rušenju demokratske vlasti i evo vas. Nemate dovoljan broj glasova da me uklonite, pa vam je potreban ‘Grenell 2′“, kazao je.

Kusari Lila i Hoxhaj o Rusiji i Ukrajini

Na sjednici se govorilo situaciji na istoku te je Mimoza Kusari Lila, ispred Samoopredjeljenja kazala da bi svi poslanici trebalo da se ujedine i osude napad Rusije na Ukrajinu.

„Očekujemo da se dijalog Srbija završi uzajamnim priznanjem, ali mimo očekivanja koje imamo kao država, ovaj proces ima veze sa mirom na Balkanu. Ovo su teški dani za Evropu za Balkan jer smo bili žrtve politike u kojoj su granice morale biti iscrtane tenkovima. Imamo strateške partnere, ali imamo i velikog protivnika, a to su Rusija i Putin“, rekao je Hoxhaj.

Ovaj poslanik je ujedno na današnjoj sjednici, govoreći o situaciji u Ukrajini, kazao da „kada je Rusija agresivna u istočnoj Evropi, Srbija će biti još agresivnija na Balkanu“, uputivši ujedno poziv vladi da „ozbiljno prati situaciju“.