Status izbeglice dobilo je ove godine osam porodica sa četrnaest članova, koje su na Kosovo stigle iz Turske, prenosi Reporteri.
Prema nekim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Kosova, oni su među više od 130 ljudi iz Turske, koji su dobili status izbjeglice od 2018. godine.
Prema advokatima, svi oni su povezani sa pokretom Hizmet turskog sveštenika Fetulaha Gulena, koga je zvanična Ankara proglasila terorističkim i optužila da je organizovao pokušaj puča u Turskoj 2016. godine.
Radio Slobodna Evropa je razgovarao sa jednim od ljudi koji su na Kosovu stekli status izbjeglice i on je potvrdio da je politički proganjan u svojoj zemlji, nije želeo više da govori o ovom pitanju i odbio je da bude identifikovan, rekavši da se na Kosovu "ne osjeća bezbjedno".
Kosovo je u martu 2018. uhapsilo i deportovalo šest turskih državljana koji su radili u privatnoj školi "Mehmet Akif" u Prištini.
Ankara je saopštila da su osumnjičeni za veze sa Gulenovim pokretom "Hizmet", koji Turska naziva FETO.
Navodi se da je njihova deportacija izvršena kroz koordinisanu akciju obavještajnih službi Turske i Kosova.
Hapšenju i deportaciji prethodilo je ukidanje njihovih boravišnih dozvola na Kosovu.
Svi pritvorenici su se, u međuvremenu, suočili sa tužbama u Turskoj i na kraju su osuđeni na ukupno 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Njihovo hapšenje i deportacija predmet su istraga i u Specijalnom tužilaštvu Kosova, jer se sumnja da je proces praćen na desetine prekršaja.
Prema zvaničnim podacima, Kosovo je 2020. godine primilo 28 zahtjeva za izbjeglički status od turskih državljana, 2019. godine 27 i 2018. godine 76.
Prema informacijama Radija Slobodna Evropa, neki od ovih ljudi su se izjasnili kao pristalice pokreta Fetulaha Gulena, koji već dugi niz godina živi u egzilu u SAD.
Kosovski advokat Leotrim Syla, koji je pomagao i pravno pomaže građanima Turske, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je od 2018. godine do sada pomogao i savjetovao više od 150 turskih državljana u vezi sa procedurama za dobijanje izbjegličkog statusa.
Neki političari iz turske zajednice na Кosovu, uglavnom iz Demokratske partije Turaka, pozvali su kosovske institucije da Gulenov pokret proglase terorističkim, ali to nije učinjeno.
Prema advokatima, svi oni su povezani sa pokretom Hizmet turskog sveštenika Fetulaha Gulena, koga je zvanična Ankara proglasila terorističkim i optužila da je organizovao pokušaj puča u Turskoj 2016. godine.
Radio Slobodna Evropa je razgovarao sa jednim od ljudi koji su na Kosovu stekli status izbjeglice i on je potvrdio da je politički proganjan u svojoj zemlji, nije želeo više da govori o ovom pitanju i odbio je da bude identifikovan, rekavši da se na Kosovu "ne osjeća bezbjedno".
Kosovo je u martu 2018. uhapsilo i deportovalo šest turskih državljana koji su radili u privatnoj školi "Mehmet Akif" u Prištini.
Ankara je saopštila da su osumnjičeni za veze sa Gulenovim pokretom "Hizmet", koji Turska naziva FETO.
Navodi se da je njihova deportacija izvršena kroz koordinisanu akciju obavještajnih službi Turske i Kosova.
Hapšenju i deportaciji prethodilo je ukidanje njihovih boravišnih dozvola na Kosovu.
Svi pritvorenici su se, u međuvremenu, suočili sa tužbama u Turskoj i na kraju su osuđeni na ukupno 56 godina i sedam i po mjeseci zatvora.
Njihovo hapšenje i deportacija predmet su istraga i u Specijalnom tužilaštvu Kosova, jer se sumnja da je proces praćen na desetine prekršaja.
Prema zvaničnim podacima, Kosovo je 2020. godine primilo 28 zahtjeva za izbjeglički status od turskih državljana, 2019. godine 27 i 2018. godine 76.
Prema informacijama Radija Slobodna Evropa, neki od ovih ljudi su se izjasnili kao pristalice pokreta Fetulaha Gulena, koji već dugi niz godina živi u egzilu u SAD.
Kosovski advokat Leotrim Syla, koji je pomagao i pravno pomaže građanima Turske, rekao je za Radio Slobodna Evropa da je od 2018. godine do sada pomogao i savjetovao više od 150 turskih državljana u vezi sa procedurama za dobijanje izbjegličkog statusa.
Neki političari iz turske zajednice na Кosovu, uglavnom iz Demokratske partije Turaka, pozvali su kosovske institucije da Gulenov pokret proglase terorističkim, ali to nije učinjeno.
