Integracija sjevernog dijela u kosovski sistem nastavlja da bude izazov za svaku vladu na Kosovu. Iako je vladajuća partija Pokret Samoopredjeljenje u tom dijelu proklamovala ideju unutrašnjeg dijaloga sa Srbima, on još uvijek nije počelo.
Bivši predsjednik ovog entiteta Visar Imeri rekao je za Ekonomiju onlajn da bi ova ideja PS trebala da se sprovede, ali ističe da to ne bi trebalo da se dešava nasilno.
„Mislim da je Pokret Samoopredjeljenje jedna od retkih političkih partija koja već duže vrijeme ima ideju unutrašnjeg dijaloga. I ovaj unutrašnji dijalog između javnih institucija i pripadnika manjinskih zajednica, posebno srpske manjine, je ideja koja treba treba da se održi i treba da se sprovode jer imamo izuzetan problem neintegracije Srba sa sjevera u institucionalni politički život Kosova i u tom pogledu mislim da ne mogu da ga riješe silom, ali moraju da ga riješe dijalogom i diskusijom."
Takođe, prema njegovim riječima, cijela ova situacija ima veze sa skoro potpunim nedostatkom želje institucija Kosova, da ima sveobuhvatniji pristup integraciji Srba sa sjevera Kosova u kako kaže sistem zemlje.
„Ali, prvi kontakt sa njima nije trebalo da bude policija, već razgovor. Ne razumem zašto premijer Kosova ne vodi nikakav razgovor, ma koliko mali, sa Srbima koji žive na sjeveru, sa njihovim predstavnicima politike i civilnog društva. Veliki je znak pitanja da li Vlada ima plan za sjever, da li znamo šta ćemo sa sjeverom i šire. Važno je da Srbima na sjeveru pokažemo šta planiramo da uradimo sa sjeverom, odnosno šta Republika Kosovo nudi za njihovo dobro“, rekao je Imeri.
Predsjednik Pokreta za jedinstvo Valon Murati kaže da probleme sa tim dijelom treba rešavati političkim sredstvima, dok bi suprotno moglo da donese ozbiljne posljedice.
„Mislim da na sjeveru kosovske institucije funkcionišu na veoma osnovnom nivou, zbog napete situacije koja postoji sa Srbijom i sjeverom, a problem na sjeveru je dubok politički problem i to se može riješiti samo političkim sredstvima, a ko misli drugačije, to nije u redu, a jedini način da se ti problemi riješe su politički dogovori“, rekao je Murati i dodao da Kosovo treba da riješi problem sa Srbijom i da bi reciprocitet koji važi za sjever Kosova, trebalo da važi i za Preševsku dolinu.
Dok ekspert za pitanja bezbjednosti Nuredin Ibishi kaže da bi međunarodni faktor trebalo više da radi na ovom pitanju i da se raznim projektima poveže sa centralnom i lokalnom vlašću, kako bi taj dio integrisao.
„Posebno ova dva posljednja slučaja koja smo vidjeli, posebno reakcija srpskih ekstremista koje je Beograd terao da reaguju tim akcijama, posebno drugi slučaj kada je preduzeta akcija u borbi protiv kriminala i korupcije. Tako da ova pitanja ne bi trebalo da postane tabu tema kada se takve akcije preduzmu, već je potrebna potpuna transformacija sjevera i Srba u državnim organima Kosova. Međunarodni faktor mora da radi i da se raznim projektima povezuje sjever sa centralnom i lokalnom vlašću, kako bi se integrisao“, rekao je on.
„Mislim da je Pokret Samoopredjeljenje jedna od retkih političkih partija koja već duže vrijeme ima ideju unutrašnjeg dijaloga. I ovaj unutrašnji dijalog između javnih institucija i pripadnika manjinskih zajednica, posebno srpske manjine, je ideja koja treba treba da se održi i treba da se sprovode jer imamo izuzetan problem neintegracije Srba sa sjevera u institucionalni politički život Kosova i u tom pogledu mislim da ne mogu da ga riješe silom, ali moraju da ga riješe dijalogom i diskusijom."
Takođe, prema njegovim riječima, cijela ova situacija ima veze sa skoro potpunim nedostatkom želje institucija Kosova, da ima sveobuhvatniji pristup integraciji Srba sa sjevera Kosova u kako kaže sistem zemlje.
„Ali, prvi kontakt sa njima nije trebalo da bude policija, već razgovor. Ne razumem zašto premijer Kosova ne vodi nikakav razgovor, ma koliko mali, sa Srbima koji žive na sjeveru, sa njihovim predstavnicima politike i civilnog društva. Veliki je znak pitanja da li Vlada ima plan za sjever, da li znamo šta ćemo sa sjeverom i šire. Važno je da Srbima na sjeveru pokažemo šta planiramo da uradimo sa sjeverom, odnosno šta Republika Kosovo nudi za njihovo dobro“, rekao je Imeri.
Predsjednik Pokreta za jedinstvo Valon Murati kaže da probleme sa tim dijelom treba rešavati političkim sredstvima, dok bi suprotno moglo da donese ozbiljne posljedice.
„Mislim da na sjeveru kosovske institucije funkcionišu na veoma osnovnom nivou, zbog napete situacije koja postoji sa Srbijom i sjeverom, a problem na sjeveru je dubok politički problem i to se može riješiti samo političkim sredstvima, a ko misli drugačije, to nije u redu, a jedini način da se ti problemi riješe su politički dogovori“, rekao je Murati i dodao da Kosovo treba da riješi problem sa Srbijom i da bi reciprocitet koji važi za sjever Kosova, trebalo da važi i za Preševsku dolinu.
Dok ekspert za pitanja bezbjednosti Nuredin Ibishi kaže da bi međunarodni faktor trebalo više da radi na ovom pitanju i da se raznim projektima poveže sa centralnom i lokalnom vlašću, kako bi taj dio integrisao.
„Posebno ova dva posljednja slučaja koja smo vidjeli, posebno reakcija srpskih ekstremista koje je Beograd terao da reaguju tim akcijama, posebno drugi slučaj kada je preduzeta akcija u borbi protiv kriminala i korupcije. Tako da ova pitanja ne bi trebalo da postane tabu tema kada se takve akcije preduzmu, već je potrebna potpuna transformacija sjevera i Srba u državnim organima Kosova. Međunarodni faktor mora da radi i da se raznim projektima povezuje sjever sa centralnom i lokalnom vlašću, kako bi se integrisao“, rekao je on.
