Četvero djece i sedmero odraslih osoba čine posljednju grupu građana koji su se na Kosovo vratili iz ratne zone u Siriji.
Sve odrasle osobe se nalaze u pritvoru i oni će se, pod sumnjom da su bili dio terorističke grupe, u daljem postupku pojaviti na sudu.
Međutim, za vraćenu djecu je planirana integracija u kosovsko društvo a to znači i povratak u školske klupe.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo prosvjete i opštine su institucionalni trougao, koji je odgovoran za rehabilitaciju i integraciju ove djece.
Ministarstvo prosvjete je saopštilo da se integracija djece u obrazovane institucije vrši kroz administrativno uputstvo iz 2020. godine, a koje definiše oblik integracije za sve učenike koji su vraćeni na Kosovo.
Zamjenik ministra obrazovanja Dukađin (Dukagjin) Pupovci za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će djeca, koja su na Kosovo vraćena 17. jula, odmah biti integrisana i dodaje da neće biti problema za upis u škole, imajući u vidu da ih je samo četvero.
Pupovci objašnjava i da će djeca, koja su školu napustila u prvom kvartalu školske godine, biti upisana u isti razred, dok će djeca, koja su školu napustila u drugom ili trećem kvartalu, imati prilike da polažu razredne ispite kako bi mogla da pređu u naredni razred.
„Bilo je slučajeva djece koja su imala 12 ili 13 godina, a koja nisu završila nijedan razred. Pronađena su rješenja i za njih, uvedena su u ubrzani obrazovni sistem, kako bi u optimalnom periodu dostigli obrazovni nivo“, navodi Pupovci, ne precizirajući koliko godina imaju djeca koja se vraćena prošle nedjelje.
Od 74 djece, koja su na Kosovo iz ratnih zona vraćena 2019. godine, njih deset je imalo ispod pet godina, petero djece je bilo predškolskog uzrasta, 25 osnovaca i 34 srednjoškolaca ili studenata.
Grupa djece, koja je na Kosovo vraćena 17. jula ove godine boravila je u kampu „Roj“ u Siriji.
U ovom kampu borave djeca različitih uzrasta.
Šest muškarca i jedna žena, koji su na Kosovo iz Sirije vraćeni 17. jula nalaze se u policijskom pritvoru pod sumnjom da su bili dio neke terorističke grupe.
Mentor (Vrajolli) Vrajoli, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjedonosne studije ističe da se sa povratnicima iz ratnih zona treba pažljivo postupati, te da na samom početku u fokusu treba biti borba protiv ideologije koja je te ljude natjerala da odu u ratne zone.
„Jedan od razloga što su otišli (u ratne zone) je ideologija. Najveća opasnost koja preti od ovih ljudi je što mogu biti radikalni i u trenutku povratka na Kosovo“, napominje Vrajoli i dodaje da su dosadašnji rehabilitacioni programi bili uspešni.
Vrajoli smatra i da je društvo imalo pozitivnu ulogu kada je u pitanju integracija djece, koja su na Kosovo vraćena iz ratnih zona.
„Zajednica je generalno bila veoma osjetljiva na pružanju dobrodošlice tim ljudima“, navodi Vrajoli.
Sa druge strane, sociolog religije Ismajlj (Ismajl) Hasani smatra da kosovske institucije nisu puno učinile po pitanju integracije osoba, koje su vraćene iz ratnih zona.
„Institucije uopšte nisu spremne da urade nešto dobro sa tim ljudima. Ljudi iz struke moraju da rade sa njima. Trebalo bi unaprijed dijagnostikovati stepen traume koju su doživeli“, poručuje Hasani i dodaje da se moraju isključiti sve mogućnosti stigmatizacije povratnika, uključujući i djecu.
Prema posljednjim informacijama Policije Kosova, na Kosovo je do sada iz ratnih zona vraćeno 253 osoba, dok se na konfliktnim područjima nalaze još 82 osobe, od toga 35 muškaraca, 8 žena i 39 djece.
Od 2012. godine, oko 400 građana Kosova, gdje živi većinsko muslimansko stanovništvo, otišlo je da se bori u Siriju i Irak na strani ekstremističke Islamske države.
Kosovo je dio Globalne koalicije za pobjedu militantne grupe Islamska država (IS) od 2014. godine.
Uz pomoć SAD, u aprilu 2019. vraćeno je 110 državljana Kosova, uključujući žene i djecu.
Međutim, za vraćenu djecu je planirana integracija u kosovsko društvo a to znači i povratak u školske klupe.
Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo prosvjete i opštine su institucionalni trougao, koji je odgovoran za rehabilitaciju i integraciju ove djece.
Ministarstvo prosvjete je saopštilo da se integracija djece u obrazovane institucije vrši kroz administrativno uputstvo iz 2020. godine, a koje definiše oblik integracije za sve učenike koji su vraćeni na Kosovo.
Zamjenik ministra obrazovanja Dukađin (Dukagjin) Pupovci za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da će djeca, koja su na Kosovo vraćena 17. jula, odmah biti integrisana i dodaje da neće biti problema za upis u škole, imajući u vidu da ih je samo četvero.
Pupovci objašnjava i da će djeca, koja su školu napustila u prvom kvartalu školske godine, biti upisana u isti razred, dok će djeca, koja su školu napustila u drugom ili trećem kvartalu, imati prilike da polažu razredne ispite kako bi mogla da pređu u naredni razred.
„Bilo je slučajeva djece koja su imala 12 ili 13 godina, a koja nisu završila nijedan razred. Pronađena su rješenja i za njih, uvedena su u ubrzani obrazovni sistem, kako bi u optimalnom periodu dostigli obrazovni nivo“, navodi Pupovci, ne precizirajući koliko godina imaju djeca koja se vraćena prošle nedjelje.
Od 74 djece, koja su na Kosovo iz ratnih zona vraćena 2019. godine, njih deset je imalo ispod pet godina, petero djece je bilo predškolskog uzrasta, 25 osnovaca i 34 srednjoškolaca ili studenata.
Grupa djece, koja je na Kosovo vraćena 17. jula ove godine boravila je u kampu „Roj“ u Siriji.
U ovom kampu borave djeca različitih uzrasta.
Šta bi institucije trebale da učine za djecu povratnike?
Pravosudne institucije Kosova, od 2014. godine krivično gone sve osobe za koje se sumnja da su u bilo kom svojstvu umiješane u rat u Siriji i terorističke organizacije.Šest muškarca i jedna žena, koji su na Kosovo iz Sirije vraćeni 17. jula nalaze se u policijskom pritvoru pod sumnjom da su bili dio neke terorističke grupe.
Mentor (Vrajolli) Vrajoli, izvršni direktor Kosovskog centra za bezbjedonosne studije ističe da se sa povratnicima iz ratnih zona treba pažljivo postupati, te da na samom početku u fokusu treba biti borba protiv ideologije koja je te ljude natjerala da odu u ratne zone.
„Jedan od razloga što su otišli (u ratne zone) je ideologija. Najveća opasnost koja preti od ovih ljudi je što mogu biti radikalni i u trenutku povratka na Kosovo“, napominje Vrajoli i dodaje da su dosadašnji rehabilitacioni programi bili uspešni.
Vrajoli smatra i da je društvo imalo pozitivnu ulogu kada je u pitanju integracija djece, koja su na Kosovo vraćena iz ratnih zona.
„Zajednica je generalno bila veoma osjetljiva na pružanju dobrodošlice tim ljudima“, navodi Vrajoli.
Sa druge strane, sociolog religije Ismajlj (Ismajl) Hasani smatra da kosovske institucije nisu puno učinile po pitanju integracije osoba, koje su vraćene iz ratnih zona.
„Institucije uopšte nisu spremne da urade nešto dobro sa tim ljudima. Ljudi iz struke moraju da rade sa njima. Trebalo bi unaprijed dijagnostikovati stepen traume koju su doživeli“, poručuje Hasani i dodaje da se moraju isključiti sve mogućnosti stigmatizacije povratnika, uključujući i djecu.
Prema posljednjim informacijama Policije Kosova, na Kosovo je do sada iz ratnih zona vraćeno 253 osoba, dok se na konfliktnim područjima nalaze još 82 osobe, od toga 35 muškaraca, 8 žena i 39 djece.
Od 2012. godine, oko 400 građana Kosova, gdje živi većinsko muslimansko stanovništvo, otišlo je da se bori u Siriju i Irak na strani ekstremističke Islamske države.
Kosovo je dio Globalne koalicije za pobjedu militantne grupe Islamska država (IS) od 2014. godine.
Uz pomoć SAD, u aprilu 2019. vraćeno je 110 državljana Kosova, uključujući žene i djecu.
