Pandemija koronavirusa ostavila je posljedice i na zdravlje zaposlenih na Infektivnoj klinici u Prištini gdje, prema rezultatima istraživanja, 80 odsto zdravstvenog osoblja ima problema sa anksioznošću i depresijom, zbog umora od posla tokom pandemije, prenosi Ekonomija onlajn.
Vršilac dužnosti direktora Infektivne klinike Izet Sadiku kaže da je prema istraživanju provedenom sa osobljem ove klinike, 40 odsto zdravstvenog osoblja pokazalo spremnost da napusti posao zbog stresa i izolacije tokom pandemije u klinici sa pacijentima.
"Sada je počelo još više da se razgovara o tome da će nakon prolaska pandemije doći do zdravstvenih problema, posebno nivoa mentalnog zdravlja, i naravno, to će se odraziti uglavnom na zdravstveno osoblje koje je 15 mjeseci sa pacijenata sa koronavirusom i koji su imali veći pritisak. Istraživanje sprovedeno prije mjesec dana sa osobljem Infektivne klinike pokazalo je da je 80% njih navelo da ima problema poput anksioznosti, problema sa spavanjem, a oko 40 odsto njih je reklo da vjerovatno više neće raditi na klinici. To ukazuje na ozbiljno stanje i mislim da ću u budućnosti razmišljati o radu sa posebnim programima psihoterapijske obuke za liječenje osoblja koje je radilo u Kovid klinikama", rekao je Sadiku.
On naglašava da je medicinsko osoblje ove klinike u prethodnih 15 mjeseci imalo samo pet slobodnih dana.
Predsjednik Lekarske komore Kosova Pleurat Sejdiu takođe smatra da vlada i zdravstvene ustanove moraju više pažnje posvetiti ovim problemima, kako bi angažovali kliničke psihologe za rad sa zdravstvenim radnicima. U suprotnom, kako kaže, sistem može da pati.
"Prekomjerni umor, preopterećenje, mentalni umor, demoralizacija sve ovo utiče na pad imuniteta što otvara vrata mogućoj infekciji u slučaju da imunitet otkaže bilo da je stečen prirodnim putem ili putem vakcina. Prvi put sam video ljekare, iskusne specijaliste da su plakali zbog prekomernog rada i izolacije od porodice. Bojim se da će, ako imamo četvrti talas, to sigurno naneti štetu čak i u pružanju usluga ili smanjenju broja ljekara koji će pobjeći iz ovih područja sa kojima ću se suočiti. Vlada je učinila vrlo malo u tom pogledu i mislim da je sada posljednji trenutak da zdravstvene ustanove angažuju kliničke psihologe za rad sa ovim zdravstvenim radnicima, jer sistem može da pati", rekao je Sejdiu.
Prema njegovim riječima, ne bi trebalo da dođe do opuštanja, jer postoji najava za novi talas koronavirusa koji je bi trebalo spremno dočekati.
"Ne bi trebalo da se opustimo i mislim da bi institucije trebalo mobilizovati i napraviti analizu propusta koji su mogli biti napravljeni u sistemu. Trebamo biti spremni, jer sada kada talasi postaju sve češći, povećavaju se rizici od iscrpljenosti na nivou pružanja zdravstvenih usluga zdravstveniuh radnika", rekao je Sejdiu.
Specijalista za zarazne bolesti Ilir Tolaj naglasio je da će se zdravstveno osoblje dugo suočavati sa posttraumatskim stresom.
"Zdravstveno osoblje je dio ljudske zajednice, pa su posljedice slične. Svaka pandemija ili svaka vanredna situacija koja zadesi čovječanstvo ostavlja za sobom stres određenih i dugoročnih razmjera, tako da će se i zdravstveno osoblje dugo suočavati sa posttraumatskim stresom", dodao je Tolaj.
On je dodao da je još uvijek rano procjeniti posljedice pandemije pandemije na mentalno zdravlje, a odgovornost onih koji se bave mentalnim zdravljem je "da procene situaciju i preduzmu mjere".
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Sada je počelo još više da se razgovara o tome da će nakon prolaska pandemije doći do zdravstvenih problema, posebno nivoa mentalnog zdravlja, i naravno, to će se odraziti uglavnom na zdravstveno osoblje koje je 15 mjeseci sa pacijenata sa koronavirusom i koji su imali veći pritisak. Istraživanje sprovedeno prije mjesec dana sa osobljem Infektivne klinike pokazalo je da je 80% njih navelo da ima problema poput anksioznosti, problema sa spavanjem, a oko 40 odsto njih je reklo da vjerovatno više neće raditi na klinici. To ukazuje na ozbiljno stanje i mislim da ću u budućnosti razmišljati o radu sa posebnim programima psihoterapijske obuke za liječenje osoblja koje je radilo u Kovid klinikama", rekao je Sadiku.
On naglašava da je medicinsko osoblje ove klinike u prethodnih 15 mjeseci imalo samo pet slobodnih dana.
Predsjednik Lekarske komore Kosova Pleurat Sejdiu takođe smatra da vlada i zdravstvene ustanove moraju više pažnje posvetiti ovim problemima, kako bi angažovali kliničke psihologe za rad sa zdravstvenim radnicima. U suprotnom, kako kaže, sistem može da pati.
"Prekomjerni umor, preopterećenje, mentalni umor, demoralizacija sve ovo utiče na pad imuniteta što otvara vrata mogućoj infekciji u slučaju da imunitet otkaže bilo da je stečen prirodnim putem ili putem vakcina. Prvi put sam video ljekare, iskusne specijaliste da su plakali zbog prekomernog rada i izolacije od porodice. Bojim se da će, ako imamo četvrti talas, to sigurno naneti štetu čak i u pružanju usluga ili smanjenju broja ljekara koji će pobjeći iz ovih područja sa kojima ću se suočiti. Vlada je učinila vrlo malo u tom pogledu i mislim da je sada posljednji trenutak da zdravstvene ustanove angažuju kliničke psihologe za rad sa ovim zdravstvenim radnicima, jer sistem može da pati", rekao je Sejdiu.
Prema njegovim riječima, ne bi trebalo da dođe do opuštanja, jer postoji najava za novi talas koronavirusa koji je bi trebalo spremno dočekati.
"Ne bi trebalo da se opustimo i mislim da bi institucije trebalo mobilizovati i napraviti analizu propusta koji su mogli biti napravljeni u sistemu. Trebamo biti spremni, jer sada kada talasi postaju sve češći, povećavaju se rizici od iscrpljenosti na nivou pružanja zdravstvenih usluga zdravstveniuh radnika", rekao je Sejdiu.
Specijalista za zarazne bolesti Ilir Tolaj naglasio je da će se zdravstveno osoblje dugo suočavati sa posttraumatskim stresom.
"Zdravstveno osoblje je dio ljudske zajednice, pa su posljedice slične. Svaka pandemija ili svaka vanredna situacija koja zadesi čovječanstvo ostavlja za sobom stres određenih i dugoročnih razmjera, tako da će se i zdravstveno osoblje dugo suočavati sa posttraumatskim stresom", dodao je Tolaj.
On je dodao da je još uvijek rano procjeniti posljedice pandemije pandemije na mentalno zdravlje, a odgovornost onih koji se bave mentalnim zdravljem je "da procene situaciju i preduzmu mjere".
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
