U izvještaju o svjetskim ljudskim pravima za 2020. godinu, američki State department navodi da su na Kosovu neki od najvažnijih problema u tom pogledu nasilje ili prijetnje nasiljem nad novinarima, korupcija i nekažnjivost u Vladi, kao i napadi na pripadnike etničkih manjina i druge zajednice, prenosi Reporteri.
Vlada Kosova je, navodi se u izvještaju, preduzela korake da identifikuje, istraži, krivično goni i kažnjava zvaničnike koji krše ljudska prava, ali joj nedostaje kontinuitet.
Mnogi ljudi u vladi, opoziciji, civilnom društvu i medijima prijavili su slučajeve visokih zvaničnika koji su umješani u korupciju ili nekažnjeno deluju, ali i pored toga veliki broj korumpiranih zvaničnika i dalje zauzima položaje u javnom sektoru, piše u izvještaju, prenosi Glas Amerike.
Vodeći političari i lideri civilnog društva, posebno boračke organizacije, javno su osudili kosovska Specijalizovana vijeća i kosovsko Specijalno tužilaštvo sa sjedištem u Hagu. To je uključivalo javne proteste, peticiju za ukidanje suda i zakonodavnu inicijativu koju je predložio bivši predsjednik Hashim Thaçi, a koja je mogla da potkopa mandat Specijalnog suda.
Od septembra, vladina Komisija za nestala lica popisala je 1.640 nestalih tokom sukoba 1998-99. i političkog nasilja koje je usljedilo. Po zakonu, vladina baza podataka o nestalim osobama ne uključuje etničku pripadnost nestalih osoba, osim ako ih porodica nije prijavila.
Komisija je nagovjestila da su oko 70 procenata Albanci, dok su 30 procenata Srbi, Romi, Aškalije, Egipćani, Bošnjaci, Goranci, Crnogorci i drugi.
Pouzdani izvještaji insistirali su na tome da su neki javni zvaničnici, političari, preduzeća i vjerske grupe pokušali da zastraše predstavnike medija. Problemi sa finansiranjem takođe su ugrozili nezavisnost medija. Novinari su nailazili na poteškoće u dobijanju informacija od Vlade i javnih institucija.
Američka vlada navodi u izvještaju i da su nezavisni mediji bili aktivni i iznosili su različite stavove, uglavnom bez ograničenja, međutim, da ima primjera da su vladini zvaničnici, neke političke stranke, preduzeća povezana sa vladom, vjerske grupe i nezadovoljni pojedinci vršili pritisak na vlasnike medija, urednike i izvještače da ne objavljuju određeni materijal.
Neki novinari povukli su se iz kritičkog istraživačkog izvještavanja zbog straha i ugrožavanja njihove fizičke sigurnosti ili sigurnosti posla.
Neki novinari žalili su se da su ih vlasnici i menadžeri medija sprečili da objavljuju ili emituju materijale kritične prema Vladi, političkim strankama ili pojedinim zvaničnicima.
Zvaničnici se ponekad nekažnjeno upuštaju u koruptivne radnje. Nedostatak efikasnog sudskog nadzora i opšta slabost vladavine zakona doprinele su ovom problemu.
Nevladine organizacije i međunarodne organizacije aludiraju na brojne propuste pravosuđa u procesuiranju korupcije, napominjući da je vrlo malo slučajeva podnesenih protiv visokih zvaničnika rezultiralo tužbama.
Izricanje presuda visokim zvaničnicima proglašenim krivima za korupciju često je bilo blago. U najmanje četiri slučaja korupcije visokog profila, Vrhovni sud je utvrdio da su niži sudovi prekršili krivični zakon u korist optuženih.
EULEX je primjetio da su sudovi često izricali blaže od zakonskih kazni u slučajevima silovanja i da je sprovođenje zakona rijetko preduzimalo mjere za zaštitu žrtava i svjedoka. Štaviše, apelacioni sud je često dodatno smanjivao kazne.
Tužilaštvo za pomoć žrtvama izvjestilo je o povećanom broju slučajeva nasilja u porodici tokom godine, sa 946 slučajeva u 2019. na 1.145 slučajeva od oktobra.
Žrtve su rijetko prijavljivale seksualno nasilje i silovanje u porodici ili izvan nje, često zbog socijalne stigme ili nedostatka povjerenja u vlasti, navodi se u izvještaju Vlade SAD.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Mnogi ljudi u vladi, opoziciji, civilnom društvu i medijima prijavili su slučajeve visokih zvaničnika koji su umješani u korupciju ili nekažnjeno deluju, ali i pored toga veliki broj korumpiranih zvaničnika i dalje zauzima položaje u javnom sektoru, piše u izvještaju, prenosi Glas Amerike.
Vodeći političari i lideri civilnog društva, posebno boračke organizacije, javno su osudili kosovska Specijalizovana vijeća i kosovsko Specijalno tužilaštvo sa sjedištem u Hagu. To je uključivalo javne proteste, peticiju za ukidanje suda i zakonodavnu inicijativu koju je predložio bivši predsjednik Hashim Thaçi, a koja je mogla da potkopa mandat Specijalnog suda.
Od septembra, vladina Komisija za nestala lica popisala je 1.640 nestalih tokom sukoba 1998-99. i političkog nasilja koje je usljedilo. Po zakonu, vladina baza podataka o nestalim osobama ne uključuje etničku pripadnost nestalih osoba, osim ako ih porodica nije prijavila.
Komisija je nagovjestila da su oko 70 procenata Albanci, dok su 30 procenata Srbi, Romi, Aškalije, Egipćani, Bošnjaci, Goranci, Crnogorci i drugi.
Sloboda izražavanja
Pouzdani izvještaji insistirali su na tome da su neki javni zvaničnici, političari, preduzeća i vjerske grupe pokušali da zastraše predstavnike medija. Problemi sa finansiranjem takođe su ugrozili nezavisnost medija. Novinari su nailazili na poteškoće u dobijanju informacija od Vlade i javnih institucija.
Američka vlada navodi u izvještaju i da su nezavisni mediji bili aktivni i iznosili su različite stavove, uglavnom bez ograničenja, međutim, da ima primjera da su vladini zvaničnici, neke političke stranke, preduzeća povezana sa vladom, vjerske grupe i nezadovoljni pojedinci vršili pritisak na vlasnike medija, urednike i izvještače da ne objavljuju određeni materijal.
Neki novinari povukli su se iz kritičkog istraživačkog izvještavanja zbog straha i ugrožavanja njihove fizičke sigurnosti ili sigurnosti posla.
Neki novinari žalili su se da su ih vlasnici i menadžeri medija sprečili da objavljuju ili emituju materijale kritične prema Vladi, političkim strankama ili pojedinim zvaničnicima.
Korupcija i nedostatak transparentnosti u vladi
Zvaničnici se ponekad nekažnjeno upuštaju u koruptivne radnje. Nedostatak efikasnog sudskog nadzora i opšta slabost vladavine zakona doprinele su ovom problemu.
Nevladine organizacije i međunarodne organizacije aludiraju na brojne propuste pravosuđa u procesuiranju korupcije, napominjući da je vrlo malo slučajeva podnesenih protiv visokih zvaničnika rezultiralo tužbama.
Izricanje presuda visokim zvaničnicima proglašenim krivima za korupciju često je bilo blago. U najmanje četiri slučaja korupcije visokog profila, Vrhovni sud je utvrdio da su niži sudovi prekršili krivični zakon u korist optuženih.
EULEX je primjetio da su sudovi često izricali blaže od zakonskih kazni u slučajevima silovanja i da je sprovođenje zakona rijetko preduzimalo mjere za zaštitu žrtava i svjedoka. Štaviše, apelacioni sud je često dodatno smanjivao kazne.
Tužilaštvo za pomoć žrtvama izvjestilo je o povećanom broju slučajeva nasilja u porodici tokom godine, sa 946 slučajeva u 2019. na 1.145 slučajeva od oktobra.
Žrtve su rijetko prijavljivale seksualno nasilje i silovanje u porodici ili izvan nje, često zbog socijalne stigme ili nedostatka povjerenja u vlasti, navodi se u izvještaju Vlade SAD.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
