Obećano pet garantovanih mjesta
Kada je Kosovo osnovalo Ministarstvo za dijasporu 2011. godine, predstavnicima iz dijaspore obećano je najmanje pet zagarantovanih mjesta u Skupštini Kosova, ali se to nije dogodilo, jer zahtjeva promjenu Ustava, koju nikada nijedna politička stranka nije pokrenula, piše Lajmi.
Ustav Kosova može se promjeniti samo dvostrukim glasanjem, što znači glasanje dvije trećine broja poslanika Skupštine Kosova u cjelini i glasova dvije trećine poslanika iz nevećinskih zajednica.

Skupština Kosova ima 120 mjesta, od kojih je 20 zagarantovano za nevećinske zajednice, odnosno deset za srpsku zajednicu i isto toliko za ostale zajednice.

Na prijevremenim parlamentarnim izborima 14. februara, glasao je rekordan broj birača iz dijaspore. U toku je proces brojanja glasova  pristiglih poštom. U zakonom propisanom roku, do 12. februara 2021. godine u Centralnu  izbornu komisiju stiglo je rekordan broj od 43.447 koverata sa glasačkim listićima iz dijaspore.

Na Kosovu su rijetko kandidati za poslanike iz dijaspore uspjeli da uđu u skupštinu. Qibrije Hoxha je jedna od bivših poslanica, u drugom sazivu koja je predstavljala dijasporu 2004. godine.

Hoxha smatra neophodnim da Skupština Kosova pokrene postupke za ustavne promjene, kako bi predstavnici iz dijaspore imali zagarantovana mjesta.

„Izborni sistem je takav da može izostaviti iz reprezentacije našu veliku dijasporu koja, uprkos izostanku u kosovskim institucijama, nikada nije prestala da doprinosi Kosovu, čak i finansijski“, rekla je Hoxha za Radio Slobodna Evropa.

Dodala je da promjena ustava neće biti bez učešća dijaspore u razvoju i demokratizaciji Kosova, što je neophodno u svim sferama života.

“Najstarija i najmlađa dijaspora Kosova, koja se obrazuje u prestižnim obrazovnim institucijama, stvorila je izvanredna iskustva u demokratiji i konsolidovala se, za napredak Kosova, posebno u demokratizaciji. Dijaspora ima znanje, kapacitet i volju da pomogne, ali nažalost nije joj se pružila prilika", rekla je Hoxha.

Nevladina organizacija „Germin“, koja se godinama bavi dijasporom, zalaže se za zagarantovana mjesta za  dijaspori u skupštini.

Istraživač i politički analitičar toj NVO rekao je da političke stranke nisu imale interesa da se pozabave tim pitanjem, da nije bilo političke volje.

“Za sada je zastupanje interesa građana Kosova koji žive u inostranstvu u institucijama donošenja odluka na Kosovu nije moguće. Postoje neka pitanja koja čekaju neposredna rješenja, kao što su: olakšavanje postupaka glasanja, rješavanje problema granične bezbjednosne politike (zelena karta), kulturni centri i unapređenje dopunskog obrazovanja u dijaspori, povećanje ekonomske saradnje preko doznaka", naveo je Krasniqi.

Na osnovu izvještaja Agencije za statistiku Kosova, procjenjuje se da ima oko 800.000 građana Kosova u inostranstvu. Većina njih živi u Njemačkoj, Švicarskoj, Francuskoj, itd.

Zastupljenost dijaspore ukosovskim institucijana smatra se neophodnom, s obzirom na doprinos iz dijaspore ekonomskom razvoju.

Kosovo je jedna od zemalja sa najvišim nivoom transfera novca iz dijaspore, koji je prošle godine dostigao blizu 900 miliona eura.

Izvor: Kosovo online/Lajmi.net