Iako su važne za sprečavanje infekcije virusa kovid-19, maske izazivaju zdravstvene probleme sa plućima, respiratornim opstrukcijama, alergijama, piše Gazeta Express.
Štaviše, smatra se da nošenje maske duži vremenski period, ljudima i djeci, koji imaju zdravstvenih problema sa plućima veoma škodi.
Kosovski zdravstveni stručnjak u Njemačkoj i Koordinator za pandemiju u nemačkom Institutu za zdravlje u Foršajmu Halil Krasniqi, rekao je za Gazeta Express da nošenje maske za ljude sa plućnim bolestima i djecu može da izazove poremećaje u ravnoteži kiseonika i ugljen-dioksida.
Prema njegovim riječima, dugo nošenje maski može izazvati alergije, ometanje disanja i povratak ugljen-dioksida u pluća. Dok kod pacijenata sa kardiorespiratornim problemima može izazvati gušenje i nesvjestice.
„Duža upotreba maski zahtjeva posebnu pažnju. Ljudi lošeg zdravlja i djeca treba da uklanjaju maske sa lica svakih sat ili pola sata, kako bi pluća mogla da snabdjevaju kiseonikom. Imam dva savjeta za ovo. Prvi; ako teško dišete, važno je da dišete mirno i kontrolisano i drugi; s vremena na vrijeme skidajte masku“, rekao je Krasniqi.
Istakao je da ljudi koji pate od hroničnih plućnih i kardiopulmonalnih bolesti, nisu obavezni da nose masku jer im je zdravlje narušeno, ali da treba da budu oprezni sa socijalne distance i duže ostaju u kući.
Naglasio je da treba biti oprezan kada su u pitanju maske sašivene od tekstila, za višekratnu upotrebu, jer nisu sigurna zaštita od bakterijskih virusnih infekcija,
„Prednost se daje bijelom pamučnom materijalu, koje se treba redovno čistiti na temperaturi od 60 do 95 stepeni Celzijusa“, rekao je Krasniqi.
Pulmolog Flamur Marku ističe da ljudi sa plućnim bolestima treba da izbjegavaju mjesta na kojima su maske obavezne, ali da ne nošenje maski nije rješenje.
„Pacijenti sa oštećenim plućnim problemima nemaju dovoljno kiseonika i nošenje maske je problem sam po sebi. Trebalo bi da izbjegavaju što je više moguće prostore u kojima je nošenje maske obavezno. Nije izbor ne nositi masku zbog problema sa plućima i ponovo se zaraziti, onda bi došlo do mnogo većih komplikacija, rekao je Marku.
Krasniqi je istakao da sve maske i za jednokratnu i višekatnu upotrebu treba tretirati prema namjeni.
Prema njegovim riječima poželjno je da se hirurške maske ili maske za jednokratnu upotrebu koriste samo za jednu upotrebu, ali u posebnim slučajevima mogu da se koriste i nekoliko puta.
„Korišćenje hirurške maske dozvoljeno je jedan dan i ako se nekoliko puta tokom dana uklanja i vraća natrag, treba je prevući dezinfikovanim rukama i samo u konektor maske, a ne sa površine ispred ili unutar maske . Ako je maska mokra, jer se usled disanja stvara vlaga, treba je ukloniti, osušiti i ako će se ponovo koristiti, tekstilne maske se peru u mašini za pranje veša na 60 do 95 stepeni Celzijusa i ponovo koriste“, rekao je Marku.
Dodao je da djeca do šest godina ne moraju da nose maske.
„Ovdje moramo biti vrlo oprezni jer su maske veće od dječjih lica i zato način korišćenja maski kod djece treba redovno provjeravati i ne smeju ih koristiti duže vrijeme jer se ugljen-dioksid koji se oslobađa iz usta i nosa može obnoviti, a onda pluća nemaju dovoljno kiseonika", dodao je Marku.
Postoje različita mišljenja o upotrebi maski. Njihov plasman tokom pandemije kovid-19 smatra se veoma važnim u sprečavanju infekcije, ali nošenje maski duži vremenski period nije poželjno.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
Kosovski zdravstveni stručnjak u Njemačkoj i Koordinator za pandemiju u nemačkom Institutu za zdravlje u Foršajmu Halil Krasniqi, rekao je za Gazeta Express da nošenje maske za ljude sa plućnim bolestima i djecu može da izazove poremećaje u ravnoteži kiseonika i ugljen-dioksida.
Prema njegovim riječima, dugo nošenje maski može izazvati alergije, ometanje disanja i povratak ugljen-dioksida u pluća. Dok kod pacijenata sa kardiorespiratornim problemima može izazvati gušenje i nesvjestice.
„Duža upotreba maski zahtjeva posebnu pažnju. Ljudi lošeg zdravlja i djeca treba da uklanjaju maske sa lica svakih sat ili pola sata, kako bi pluća mogla da snabdjevaju kiseonikom. Imam dva savjeta za ovo. Prvi; ako teško dišete, važno je da dišete mirno i kontrolisano i drugi; s vremena na vrijeme skidajte masku“, rekao je Krasniqi.
Istakao je da ljudi koji pate od hroničnih plućnih i kardiopulmonalnih bolesti, nisu obavezni da nose masku jer im je zdravlje narušeno, ali da treba da budu oprezni sa socijalne distance i duže ostaju u kući.
Naglasio je da treba biti oprezan kada su u pitanju maske sašivene od tekstila, za višekratnu upotrebu, jer nisu sigurna zaštita od bakterijskih virusnih infekcija,
„Prednost se daje bijelom pamučnom materijalu, koje se treba redovno čistiti na temperaturi od 60 do 95 stepeni Celzijusa“, rekao je Krasniqi.
Pulmolog Flamur Marku ističe da ljudi sa plućnim bolestima treba da izbjegavaju mjesta na kojima su maske obavezne, ali da ne nošenje maski nije rješenje.
„Pacijenti sa oštećenim plućnim problemima nemaju dovoljno kiseonika i nošenje maske je problem sam po sebi. Trebalo bi da izbjegavaju što je više moguće prostore u kojima je nošenje maske obavezno. Nije izbor ne nositi masku zbog problema sa plućima i ponovo se zaraziti, onda bi došlo do mnogo većih komplikacija, rekao je Marku.
Opasnost od nepravilnog i dugog korišćenja maske
Krasniqi je istakao da sve maske i za jednokratnu i višekatnu upotrebu treba tretirati prema namjeni.
Prema njegovim riječima poželjno je da se hirurške maske ili maske za jednokratnu upotrebu koriste samo za jednu upotrebu, ali u posebnim slučajevima mogu da se koriste i nekoliko puta.
„Korišćenje hirurške maske dozvoljeno je jedan dan i ako se nekoliko puta tokom dana uklanja i vraća natrag, treba je prevući dezinfikovanim rukama i samo u konektor maske, a ne sa površine ispred ili unutar maske . Ako je maska mokra, jer se usled disanja stvara vlaga, treba je ukloniti, osušiti i ako će se ponovo koristiti, tekstilne maske se peru u mašini za pranje veša na 60 do 95 stepeni Celzijusa i ponovo koriste“, rekao je Marku.
Dodao je da djeca do šest godina ne moraju da nose maske.
„Ovdje moramo biti vrlo oprezni jer su maske veće od dječjih lica i zato način korišćenja maski kod djece treba redovno provjeravati i ne smeju ih koristiti duže vrijeme jer se ugljen-dioksid koji se oslobađa iz usta i nosa može obnoviti, a onda pluća nemaju dovoljno kiseonika", dodao je Marku.
Postoje različita mišljenja o upotrebi maski. Njihov plasman tokom pandemije kovid-19 smatra se veoma važnim u sprečavanju infekcije, ali nošenje maski duži vremenski period nije poželjno.
Izvor: Kosovo Online/Gazeta express
