Političke stranke na Kosovu, koje su predale liste za učešće na izborima, nisu se odrekle starog običaja da kandiduju osobe koje imaju problema sa zakonom, ocjenjuje Ehat Miftaraj sa Kosovskog pravnog instituta u izjavi za Radio Slobodna Evropa.
Upravo to, kaže on, dokazuje odgovor Sudskog savjeta Kosova upućen Centralnoj izbornoj komisiji (CIK), u kome se navodi da od 28 političkih subjekata na Kosovu, koji treba da budu verifikovani za učešće u izbornu trku, njih 15 ima kandidate čija kandidatura nije u skladu sa Zakonom o opštim izborima, odnosno njih 47 je u posljednje tri godine osuđeno pravosanažnom presudom za neko krivično djelo.
U međuvremenu, predsjednica Centralne izborne komisije Kosova Valjdete (Valdete) Daka, saopštila je u četvrtak da joj političke partije otvoreno prijete a u cilju, kako navodi, onemogućavanja sprovođenja zakona i ustavnih pravila.
Kako je dodala, ona i njena porodica su zabrinuti zbog rizičnih zbivanja “bez presedana”. Nije navela ni jedno konkretno ime, niti je odgovorila na pitanje ko su oni koji joj upućuju prijetnje.
Izjava Dake je došla dan nakon što je Ustavni savjet Kosova, telo koje između ostalog imenuje sudije i proverava biografije izbornih kandidata, potvrdilo da je 47 kandidata u problem sa zakonom.
Ehat Miftaraj ocjenjuje da partije i pokreti pokazuju nedostatak političke volje da građanima ponude kandidate za poslanike ili vladu “čistih ruku”.
„To dokazuje da je za političke stranke mnogo zanimljivije nominovati kandidate pod optužnicama, koji imaju problema sa zakonom, ali mogu da donesu glasove. Sa druge strane, takvo ponašanje automatski utiče na povjerenje javnosti, integritet kandidata i institucija, ali i same političke stranke. U normalnoj državi, u državi koja teži da primjeni minimalne standarde dobrog upravljanja, vladavine zakona, takav pristup bi bio neprihvatljiv. Ali na Kosovu je to, nažalost, izgrađeno kao standard“, poručuje Miftaraj.
On podvlači da ovo nije prvi put da političke stranke na svojim izbornim listama imaju kandidate koji imaju problema sa zakonom.
Miftaraj podsjeća na presudu Vrhovnog suda iz 2017. godine, prema kojoj su osobe osuđene za neko krivično djelo ili sa optužnicom, imale pravo da se kandiduju za poslanika u Skupštini Kosova.
Međutim, kako kaže, odluka Ustavnog suda iz decembra 2020. godine menja tu praksu i postavlja nove standarde, to jest svi oni koji su u posljednje tri godine osuđeni pravosnažnom presudom za krivično djelo nemaju pravo da se kandiduju za poslanike.
Florent Spahija iz Kosovskog demokratskog instituta napominje da politički subjekti moraju da djeluju u skladu sa zakonom koji je na snazi, a koji zabranjuje kandidaturu licima osuđenim za krivično djelo u posljednje tri godine.
„Normalno je da je presuda Ustavnog suda dala podsticaj zakonu i podstakla stranke da ga sprovode. Vjerujem da će CIK sprovoditi odluku Ustavnog suda (prilikom verifikacije) u skladu sa preporukama tog suda i u skladu sa zakonom“, kaže Spahija.
Stručnjak iz oblasti prava Ehat Miftaraj navodi da se nezadovoljne strane mogu obratiti ponovo Ustavnom sudu ukoliko njihove žalbe ne uvaži Vrhovni sud Kosova.
„Nakon odluke Vrhovnog suda, ovi kandidati imaju pravo da se obrate Ustavnom sudu i taj sud može dati konačni epilog šta se podrazumijeva posljednjom odlukom koju je objavio i na neki način da objasni javnosti šta je bio cilj i koje kategorije ne mogu da se kandiduju (na izborima) na osnovu najnovije odluke“, kaže on.
Kosovo ove godine očekuju izbori tri puta. Već na početku 2021. godine očekuju vanredni parlamentarni izbori i izbor predsjednika, a i redovni lokalni izbori krajem godine.
Sličnog mišljenja je i Florent Spahija iz Kosovskog demokratskog instituta.
„Ustavni sud može da deluje, da se utvrdi da li su prekršena ljudska prava ili je u suprotnosti sa poglavljem o ljudskim pravima i koje je pravo na izbor i pravo na glasanje. Dakle, to je poseban član u Ustavu koji vam omogućava da budete birani i da birate. U tom smislu može da se podnese žalba Ustavnom sudu”, napominje Spahija.
Inače, period žalbi i odluke u vezi verifikacije kandidata za poslanike u Skupštini Kosova biće zaključen 31. januara, dok će 1. februara biti obavljen žreb za rangiranje političkih subjekata na izborima 14. februara.
Izvor: RSE
U međuvremenu, predsjednica Centralne izborne komisije Kosova Valjdete (Valdete) Daka, saopštila je u četvrtak da joj političke partije otvoreno prijete a u cilju, kako navodi, onemogućavanja sprovođenja zakona i ustavnih pravila.
Kako je dodala, ona i njena porodica su zabrinuti zbog rizičnih zbivanja “bez presedana”. Nije navela ni jedno konkretno ime, niti je odgovorila na pitanje ko su oni koji joj upućuju prijetnje.
Izjava Dake je došla dan nakon što je Ustavni savjet Kosova, telo koje između ostalog imenuje sudije i proverava biografije izbornih kandidata, potvrdilo da je 47 kandidata u problem sa zakonom.
Ehat Miftaraj ocjenjuje da partije i pokreti pokazuju nedostatak političke volje da građanima ponude kandidate za poslanike ili vladu “čistih ruku”.
„To dokazuje da je za političke stranke mnogo zanimljivije nominovati kandidate pod optužnicama, koji imaju problema sa zakonom, ali mogu da donesu glasove. Sa druge strane, takvo ponašanje automatski utiče na povjerenje javnosti, integritet kandidata i institucija, ali i same političke stranke. U normalnoj državi, u državi koja teži da primjeni minimalne standarde dobrog upravljanja, vladavine zakona, takav pristup bi bio neprihvatljiv. Ali na Kosovu je to, nažalost, izgrađeno kao standard“, poručuje Miftaraj.
On podvlači da ovo nije prvi put da političke stranke na svojim izbornim listama imaju kandidate koji imaju problema sa zakonom.
Miftaraj podsjeća na presudu Vrhovnog suda iz 2017. godine, prema kojoj su osobe osuđene za neko krivično djelo ili sa optužnicom, imale pravo da se kandiduju za poslanika u Skupštini Kosova.
Međutim, kako kaže, odluka Ustavnog suda iz decembra 2020. godine menja tu praksu i postavlja nove standarde, to jest svi oni koji su u posljednje tri godine osuđeni pravosnažnom presudom za krivično djelo nemaju pravo da se kandiduju za poslanike.
Florent Spahija iz Kosovskog demokratskog instituta napominje da politički subjekti moraju da djeluju u skladu sa zakonom koji je na snazi, a koji zabranjuje kandidaturu licima osuđenim za krivično djelo u posljednje tri godine.
„Normalno je da je presuda Ustavnog suda dala podsticaj zakonu i podstakla stranke da ga sprovode. Vjerujem da će CIK sprovoditi odluku Ustavnog suda (prilikom verifikacije) u skladu sa preporukama tog suda i u skladu sa zakonom“, kaže Spahija.
Stručnjak iz oblasti prava Ehat Miftaraj navodi da se nezadovoljne strane mogu obratiti ponovo Ustavnom sudu ukoliko njihove žalbe ne uvaži Vrhovni sud Kosova.
„Nakon odluke Vrhovnog suda, ovi kandidati imaju pravo da se obrate Ustavnom sudu i taj sud može dati konačni epilog šta se podrazumijeva posljednjom odlukom koju je objavio i na neki način da objasni javnosti šta je bio cilj i koje kategorije ne mogu da se kandiduju (na izborima) na osnovu najnovije odluke“, kaže on.
Kosovo ove godine očekuju izbori tri puta. Već na početku 2021. godine očekuju vanredni parlamentarni izbori i izbor predsjednika, a i redovni lokalni izbori krajem godine.
Sličnog mišljenja je i Florent Spahija iz Kosovskog demokratskog instituta.
„Ustavni sud može da deluje, da se utvrdi da li su prekršena ljudska prava ili je u suprotnosti sa poglavljem o ljudskim pravima i koje je pravo na izbor i pravo na glasanje. Dakle, to je poseban član u Ustavu koji vam omogućava da budete birani i da birate. U tom smislu može da se podnese žalba Ustavnom sudu”, napominje Spahija.
Inače, period žalbi i odluke u vezi verifikacije kandidata za poslanike u Skupštini Kosova biće zaključen 31. januara, dok će 1. februara biti obavljen žreb za rangiranje političkih subjekata na izborima 14. februara.
Izvor: RSE
