U posljednjih šest godina policiji je prijavljeno 225 slučajeva silovanja, a samo 2020. godine 58 slučajeva, prenosi Koha, uz napomenu da je taj broj vjerovatno veći jer mnoge žene nemaju hrabrosti da prijave zlostavljanje.
U Krivičnom zakonu se navodi da se pod seksualnim zlostavljanjem podrazumijeva da osoba rječju ili djelom izražava nedostatak pristanka za izvršenje ili nastavak seksualnog čina ili kada je pristanak žrtve dobijen obmanom, zastrašivanjem ili prijetnjom.
Kosovski institut za sudsku medicinu sprovodi, na godišnjem nivou, do 120 ispitivanja slučajeva sumnje na seksualni napad, kaže Arsim Gërxhaliu, direktor ovog instituta.
"Obično je riječ o mlađim osobama, dok maloljetna starost zlostavljanih prelazi 50 procenata, zbog zlostavljanja djece ili obmane“, kaže Gërxhaliu.
Adelina Berisha iz Mreže kosovskih žena sumnja da je taj broj možda veći, jer sve žrtve seksualnog nasilja ne prijavljuju slučajeve nadležnim vlastima, napominjući da su najveći broj žrtava seksualnog nasilja djevojke između 13 i 16 godina.
"Mislim da je ovo jedan od glavnih problema, izazov prijavljivanja, stigma povezana sa žrtvom seksualnog nasilja, socijalni pritisak koji se može vršiti na maloljetnu djevojku koja je možda seksualno zlostavljana. Sve ovo može uticati na ženu, posebno kada imamo posla sa maloljetnicima, da ćuti i ne prijavljuje slučaj“, naglašava Berisha.
Upravo zbog stigmatizacije žrtava od strane društva, Gërxhaliu naglašava da čak i slučajevi za ispitivanje u Institut ne dolaze na vrijeme.
"Za ovo pitanje potrebna je edukacija, počev od škole do institucija, tako da se slučajevi za koje se sumnja na silovanje odmah šalju Institutu za sudsku medicinu, kako bi se mogli uzeti biološki dokazi. Dakle, jednostavno ih ne treba odlagati, jer imamo kratko vrijeme, u prva 24 sata, treba preduzeti biološke testove“, kaže Gërxhaliu.
Adelina Berisha kaže da je seksualno nasilje na Kosovu i dalje tabu tema i da se u određenim slučajevima žrtva ponovo zlostavlja. Po ovom pitanju, ona smatra da je potrebna dodatna obuka službenika u institucijama koje se bave ovim pitanjem, kako bi razumijeli osjetljivost ovog oblika nasilja.
"Nažalost, ove norme ili vrijednosti, mentalitet sa kojim su odrasli službenici u institucijama, često mogu ometati ovaj posao. Imali smo slučajeva incesta, kada su socijalni radnici preporučili majci da ne prijavljuje muža, oca djevojčice koji je seksualno zlostavljao djevojčicu, jer su mu rekli sutra se niko neće oženiti djevojkom ako se sazna za taj događaj“, rekla je Berisha.
Zlostavljanje djece
Da bi podigao svijest o mogućim situacijama koje ugrožene kategorije izlažu riziku da postanu žrtve seksualnog nasilja, Institut za sudsku medicinu je, kaže Gërxhaliu, prošle godine pokrenuo kampanju „Reci mi na vrijeme“. Ova kampanja, pored svijesti o prevenciji, kaže, između ostalog, ima veze i sa biološkim dokazima, jer ako nema bioloških dokaza, teško je dokazati počinioca.
"Ovu kampanju ne treba zaustaviti, treba čak i nastaviti s kampanjama ove vrste. Seksualno vaspitanje treba započeti u mladosti. Ljudi moraju znati da mogu biti izloženi ovakvoj vrsti nasilja. Ali, takođe je neophodno da sve druge institucionalne strukture znaju ulogu brzine izvođenja predmeta na ispitivanje“, kaže Gërxhaliu.
U 2019. godini za krivično djelo „silovanje i seksualno zlostavljanje“ riješeno je ukupno 58 slučajeva, od čega 12 zatvorskih kazni i tri novčane kazne, dok su ostali procesi završeni oslobađajućom ili odbijenom presudom, rečeno je u odgovoru Savjeta za kosovsko sudstvo. Za 2020. još uvijek nema podataka.
Krivični zakon Kosova kaže da se „svako ko primorava drugu osobu da izvrši seksualno delo bez pristanka druge osobe, kažnjava zatvorom od dvije do deset godina“.
Dok su do 15 godina zatvora, osobe se kažnjavaju ako je djelo praćeno mučenjem ili nečovječnim postupanjem, oružjem ili opasnim sredstvima; i kada počinilac zna da je osoba posebno ranjiva zbog starosti, mentalnog ili fizičkog invaliditeta, poremećaja ili trudnoće.
Berisha iz Mreže kosovskih žena se nada da će kosovske institucije ozbiljnije pristupiti ovom pitanju, posebno otkako je prošlog septembra Skupština Kosova odobrila Istanbulsku konvenciju, koja je postala dio Ustava Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Kosovski institut za sudsku medicinu sprovodi, na godišnjem nivou, do 120 ispitivanja slučajeva sumnje na seksualni napad, kaže Arsim Gërxhaliu, direktor ovog instituta.
"Obično je riječ o mlađim osobama, dok maloljetna starost zlostavljanih prelazi 50 procenata, zbog zlostavljanja djece ili obmane“, kaže Gërxhaliu.
Adelina Berisha iz Mreže kosovskih žena sumnja da je taj broj možda veći, jer sve žrtve seksualnog nasilja ne prijavljuju slučajeve nadležnim vlastima, napominjući da su najveći broj žrtava seksualnog nasilja djevojke između 13 i 16 godina.
"Mislim da je ovo jedan od glavnih problema, izazov prijavljivanja, stigma povezana sa žrtvom seksualnog nasilja, socijalni pritisak koji se može vršiti na maloljetnu djevojku koja je možda seksualno zlostavljana. Sve ovo može uticati na ženu, posebno kada imamo posla sa maloljetnicima, da ćuti i ne prijavljuje slučaj“, naglašava Berisha.
Upravo zbog stigmatizacije žrtava od strane društva, Gërxhaliu naglašava da čak i slučajevi za ispitivanje u Institut ne dolaze na vrijeme.
"Za ovo pitanje potrebna je edukacija, počev od škole do institucija, tako da se slučajevi za koje se sumnja na silovanje odmah šalju Institutu za sudsku medicinu, kako bi se mogli uzeti biološki dokazi. Dakle, jednostavno ih ne treba odlagati, jer imamo kratko vrijeme, u prva 24 sata, treba preduzeti biološke testove“, kaže Gërxhaliu.
Adelina Berisha kaže da je seksualno nasilje na Kosovu i dalje tabu tema i da se u određenim slučajevima žrtva ponovo zlostavlja. Po ovom pitanju, ona smatra da je potrebna dodatna obuka službenika u institucijama koje se bave ovim pitanjem, kako bi razumijeli osjetljivost ovog oblika nasilja.
"Nažalost, ove norme ili vrijednosti, mentalitet sa kojim su odrasli službenici u institucijama, često mogu ometati ovaj posao. Imali smo slučajeva incesta, kada su socijalni radnici preporučili majci da ne prijavljuje muža, oca djevojčice koji je seksualno zlostavljao djevojčicu, jer su mu rekli sutra se niko neće oženiti djevojkom ako se sazna za taj događaj“, rekla je Berisha.
Zlostavljanje djece
Da bi podigao svijest o mogućim situacijama koje ugrožene kategorije izlažu riziku da postanu žrtve seksualnog nasilja, Institut za sudsku medicinu je, kaže Gërxhaliu, prošle godine pokrenuo kampanju „Reci mi na vrijeme“. Ova kampanja, pored svijesti o prevenciji, kaže, između ostalog, ima veze i sa biološkim dokazima, jer ako nema bioloških dokaza, teško je dokazati počinioca.
"Ovu kampanju ne treba zaustaviti, treba čak i nastaviti s kampanjama ove vrste. Seksualno vaspitanje treba započeti u mladosti. Ljudi moraju znati da mogu biti izloženi ovakvoj vrsti nasilja. Ali, takođe je neophodno da sve druge institucionalne strukture znaju ulogu brzine izvođenja predmeta na ispitivanje“, kaže Gërxhaliu.
Do 15 godina zatvora
U 2019. godini za krivično djelo „silovanje i seksualno zlostavljanje“ riješeno je ukupno 58 slučajeva, od čega 12 zatvorskih kazni i tri novčane kazne, dok su ostali procesi završeni oslobađajućom ili odbijenom presudom, rečeno je u odgovoru Savjeta za kosovsko sudstvo. Za 2020. još uvijek nema podataka.
Krivični zakon Kosova kaže da se „svako ko primorava drugu osobu da izvrši seksualno delo bez pristanka druge osobe, kažnjava zatvorom od dvije do deset godina“.
Dok su do 15 godina zatvora, osobe se kažnjavaju ako je djelo praćeno mučenjem ili nečovječnim postupanjem, oružjem ili opasnim sredstvima; i kada počinilac zna da je osoba posebno ranjiva zbog starosti, mentalnog ili fizičkog invaliditeta, poremećaja ili trudnoće.
Berisha iz Mreže kosovskih žena se nada da će kosovske institucije ozbiljnije pristupiti ovom pitanju, posebno otkako je prošlog septembra Skupština Kosova odobrila Istanbulsku konvenciju, koja je postala dio Ustava Kosova.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
