Na Kosovu se liberalizacija viznog režima obećava već deceniju, ali dobijanje liberalizacije ostalo je talac korupcije, dok su borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou identifikovani u Vladinom dokumentu kao neispunjeni zadaci za slobodno kretanje u šengenskom prostoru, prenosi Koha.
Građani Kosova ostaju izolovani zbog korupcije na visokom nivou. Ovu činjenicu je naglasila i sama vlada, koja je u dokumentu priznala da država nije uradila sve „domaće zadatke“ koji su uslov za slobodno kretanje u šengenskom prostoru.
Time je uperen prst u Kosovo kao krivca za izolaciju u kojoj se nalazi, iako je prošla decenija otkako su zvaničnici izjavili da su ispunili sve kriterijume.
To je nacrt vladinog plana rada, koji identifikuje "borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou" kao neispunjeni zadatak za liberalizaciju viznog režima. Kao pokazatelj stepena ispunjenosti kriterijuma uzimaće se mjesečni izvještaji o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
U vladi su četiri dana odbijali da ukažu na osnovu čega su zaključili da ova preporuka nije ispunjena, niti je naznačeno u kojoj mjeri je ovaj uslov ispunjen.
Dokument iz 2013. je definisao šta znači borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Tada je definisano da su subjekti za koje se sumnja da su počinili ovaj prekršaj centralna izvršna vlast i šefovi opština, predsjednik države, predsjednik Skupštine, premijer i članovi kabineta, gradonačelnici i visoki državni službenici, poput generalnog sekretara i zaposlenih na funkcijama odlučivanja. Da bi se kvalifikovalo takvo krivično djelo, odlučeno je da je trebalo prouzrokovati štetu u novčanoj vrijednosti od 500.000 eura i više.
Do sada je pokazana nespretnost u rješavanju takvih zločina.
Sudija Agim Maliqi, koji je koordinator za ciljane slučajeve, pružio je Kohi neke statistike o ciljanim predmetima.
“Trenutno su na sudovima i kod tužioca ukupno 73 slučaja. Postoje 54 slučaja sa optužnicama (na sudovima), dok su ostali na pauzi-suspenziji istrage i u istrazi (u tužilaštvu)“, rekao je sudija Maliqi.
“18 predmeta je nedovršeno i u fazi je glavnog pretresa, dok je 17 predmeta okončano na prvostepenom sudu. Riješeno je 18 slučajeva sa konačnom presudom“, dodao je on.
Ovi statistički podaci jasno izražavaju činjenicu da naše pravosudne institucije imaju značajan broj slučajeva. Međutim, kao što se može vidjeti iz ovih podataka, broj slučajeva tokom 2020. godine dostiže 73, ali se slučajevi visokog profila i dalje suočavaju sa brojnim kašnjenjima, rekla je Reze Hoxha Zhuja iz Grupe za pravne i političke studije.
“Očigledno je da bi ove institucije trebalo da posvete više pažnje suštinskom tretmanu ovih slučajeva, tako da pravni mehanizmi i infrastruktura zaista pronađu praktičnu primjenu, a ne samo teorijsku“, dodala je ona.
Parnice u ovoj kategoriji su stalno odlagane.
Ove srijede, u odjeljenju za teška krivična dijela Osnovnog suda u Mitrovici bilo je planirano održavanje suđenja protiv 18 optuženih za organizovani kriminal. Ročište nije održano. Predsjedavajući sudija Beqir Halili je kao razlog je naveo odsustvo četvorice optuženih. Odsutvovala su i tri advokata.
Prema optužnici podignutoj 30. novembra 2016. godine, mnogi optuženi se terete za izvršenje krivičnih dijela učešća ili organizovanja kriminalne grupe, šverca robe, zabranjene trgovine i neplaćanja obaveznih carinskih tarifa.
Grupa za pravne i političke studije u okviru platforme „Pravda danas“ nadgleda rad sudova, uključujući ciljane slučajeve.
Hoxha Zhuja je kritikovala brzinu rješavanja slučajeva u koje su umiješani političari visokog profila.
“Kosovo se i dalje suočava sa nedostatkom pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije visokog profila, iako je stalno mijenjalo zakone i stvaralo nove mehanizme. Uznemirujuće je što su sudovi zakazali mali broj sudskih ročišta za slučajeve usmjerene na liberalizaciju viznog režima, što dovodi do daljeg odlaganja u vođenju ovih krivičnih predmeta", rekla je Hoxha Zhuja.
Među primjerima slučajeva koji ne dobijaju brz epilog, Hoxha Zhuja je spomenula slučaj „Stenta“ u odjeljenju za teška krivična dijela Osnovnog suda u Prištini.
Za slučaj postoje tri krivična postupka koja se vode pred ovim sudom, ali koja su još uvijek daleko od konačne odluke. Slučaj poznat kao "Stenta 1", gdje je jedan od optuženih bivši ministar zdravlja Ferid Agani, i dalje ostaje u fiokama ovog suda, iako je ove nedjelje prošlo punih godinu dana od vraćanja slučaja na ponovljenom suđenju od Apelacionog suda. Žalba je vraćena na ponovno suđenje 23. decembra prošle godine, ali Odjeljenje za teška krivična dijela Osnovnog suda u Prištini još uvijek nije zakazalo ročište.
Gotovo ista situacija je i sa slučajevima “Stenta 2“ i “Stenta 3“, koji su u glavnoj fazi pretresa.
Osnovni sud u Đakovici bavi se krivičnim predmetom u vezi sa bivšim gradonačelnikom te opštine Palom Lekajem.
Evropska komisija je u julu 2018. godine odobrila preporuku za ukidanje viza za Kosovo, pošto je ocjenjeno da je država sprovela sve obaveze koje proističu iz mape puta za liberalizaciju viznog režima. Ipak, konstantno se kritikuje nivo korupcije u zemlji, a posebno nekažnjavanje osoba visokog profila optuženih za korupciju.
Zemlje koje uporno traže rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou su Francuska, Holandija i Njemačka.
Izvor: Kosovo Online/Koha
Time je uperen prst u Kosovo kao krivca za izolaciju u kojoj se nalazi, iako je prošla decenija otkako su zvaničnici izjavili da su ispunili sve kriterijume.
To je nacrt vladinog plana rada, koji identifikuje "borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou" kao neispunjeni zadatak za liberalizaciju viznog režima. Kao pokazatelj stepena ispunjenosti kriterijuma uzimaće se mjesečni izvještaji o slučajevima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
U vladi su četiri dana odbijali da ukažu na osnovu čega su zaključili da ova preporuka nije ispunjena, niti je naznačeno u kojoj mjeri je ovaj uslov ispunjen.
73 ciljana slučaja, 54 sa optužnicama
Dokument iz 2013. je definisao šta znači borba protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Tada je definisano da su subjekti za koje se sumnja da su počinili ovaj prekršaj centralna izvršna vlast i šefovi opština, predsjednik države, predsjednik Skupštine, premijer i članovi kabineta, gradonačelnici i visoki državni službenici, poput generalnog sekretara i zaposlenih na funkcijama odlučivanja. Da bi se kvalifikovalo takvo krivično djelo, odlučeno je da je trebalo prouzrokovati štetu u novčanoj vrijednosti od 500.000 eura i više.
Do sada je pokazana nespretnost u rješavanju takvih zločina.
Sudija Agim Maliqi, koji je koordinator za ciljane slučajeve, pružio je Kohi neke statistike o ciljanim predmetima.
“Trenutno su na sudovima i kod tužioca ukupno 73 slučaja. Postoje 54 slučaja sa optužnicama (na sudovima), dok su ostali na pauzi-suspenziji istrage i u istrazi (u tužilaštvu)“, rekao je sudija Maliqi.
“18 predmeta je nedovršeno i u fazi je glavnog pretresa, dok je 17 predmeta okončano na prvostepenom sudu. Riješeno je 18 slučajeva sa konačnom presudom“, dodao je on.
Ovi statistički podaci jasno izražavaju činjenicu da naše pravosudne institucije imaju značajan broj slučajeva. Međutim, kao što se može vidjeti iz ovih podataka, broj slučajeva tokom 2020. godine dostiže 73, ali se slučajevi visokog profila i dalje suočavaju sa brojnim kašnjenjima, rekla je Reze Hoxha Zhuja iz Grupe za pravne i političke studije.
“Očigledno je da bi ove institucije trebalo da posvete više pažnje suštinskom tretmanu ovih slučajeva, tako da pravni mehanizmi i infrastruktura zaista pronađu praktičnu primjenu, a ne samo teorijsku“, dodala je ona.
Parnice u ovoj kategoriji su stalno odlagane.
Ove srijede, u odjeljenju za teška krivična dijela Osnovnog suda u Mitrovici bilo je planirano održavanje suđenja protiv 18 optuženih za organizovani kriminal. Ročište nije održano. Predsjedavajući sudija Beqir Halili je kao razlog je naveo odsustvo četvorice optuženih. Odsutvovala su i tri advokata.
Prema optužnici podignutoj 30. novembra 2016. godine, mnogi optuženi se terete za izvršenje krivičnih dijela učešća ili organizovanja kriminalne grupe, šverca robe, zabranjene trgovine i neplaćanja obaveznih carinskih tarifa.
Nema kažnjenih na visokorangiranim funkcijama
Grupa za pravne i političke studije u okviru platforme „Pravda danas“ nadgleda rad sudova, uključujući ciljane slučajeve.
Hoxha Zhuja je kritikovala brzinu rješavanja slučajeva u koje su umiješani političari visokog profila.
“Kosovo se i dalje suočava sa nedostatkom pravosnažnih presuda u borbi protiv korupcije visokog profila, iako je stalno mijenjalo zakone i stvaralo nove mehanizme. Uznemirujuće je što su sudovi zakazali mali broj sudskih ročišta za slučajeve usmjerene na liberalizaciju viznog režima, što dovodi do daljeg odlaganja u vođenju ovih krivičnih predmeta", rekla je Hoxha Zhuja.
Među primjerima slučajeva koji ne dobijaju brz epilog, Hoxha Zhuja je spomenula slučaj „Stenta“ u odjeljenju za teška krivična dijela Osnovnog suda u Prištini.
Za slučaj postoje tri krivična postupka koja se vode pred ovim sudom, ali koja su još uvijek daleko od konačne odluke. Slučaj poznat kao "Stenta 1", gdje je jedan od optuženih bivši ministar zdravlja Ferid Agani, i dalje ostaje u fiokama ovog suda, iako je ove nedjelje prošlo punih godinu dana od vraćanja slučaja na ponovljenom suđenju od Apelacionog suda. Žalba je vraćena na ponovno suđenje 23. decembra prošle godine, ali Odjeljenje za teška krivična dijela Osnovnog suda u Prištini još uvijek nije zakazalo ročište.
Gotovo ista situacija je i sa slučajevima “Stenta 2“ i “Stenta 3“, koji su u glavnoj fazi pretresa.
Osnovni sud u Đakovici bavi se krivičnim predmetom u vezi sa bivšim gradonačelnikom te opštine Palom Lekajem.
Evropska komisija je u julu 2018. godine odobrila preporuku za ukidanje viza za Kosovo, pošto je ocjenjeno da je država sprovela sve obaveze koje proističu iz mape puta za liberalizaciju viznog režima. Ipak, konstantno se kritikuje nivo korupcije u zemlji, a posebno nekažnjavanje osoba visokog profila optuženih za korupciju.
Zemlje koje uporno traže rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou su Francuska, Holandija i Njemačka.
Izvor: Kosovo Online/Koha
