Profesor međunarodnog prava Enver Hasani izjavio je da je sporazum, odnosno dokument koji je 4. septembra u Bijeloj kući potpisao premijer Kosova Avdullah Hoti, obavezujući pravni akt, prenosi Lajmi.
Uprkos neslaganjima ili kritikama političkih partija u Skupštini Kosova zbog sporazuma, prema riječima Hasanija, Kosovo je dužno da ga sprovede.
Međutim, primjena tačaka koje proizilaze iz tog dokumenta biće prilično teška, ne samo za sadašnju vladu, već i u slučaju da u budućnosti bude druga vlada, ocjenila je analitičarka Donika Emini.
Premijer Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su u prisustvu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa 4. septembra u Vašingtonu odvojeno potpisali dokumente za ekonomsku normalizaciju od 16 tačaka, koji se smatraju kao jednostrani sporazumi ili obaveze.
Hasani je istakao za Radio Slobodna Evropa da sporazum u Vašingtonu ima dva aspekta koja pokreću pitanja, prvo, da li je obavezujući i drugo, da li je primjenljiv u obliku utvrđenom u Vašingtonu.
Prema njegovim riječima, ne postoji dilema da je sprovođenje tog dokumenta obaveza vlade, jer predstavlja pravno obavezujući akt.
"Što se tiče primjene, ta međunarodna obaveza preuzeta od strane Kosova, u svom obliku ne može se sprovesti, jer se njene odredbe ne izvršavaju same od sebe. Odnosno, potrebni su drugi pravni akti za sprovođenje te obaveze, a to mogu biti ustavni amandmani, zakoni, drugi međunarodni ugovori, predsjedničke ili uredbe vlade", ocjenio je Hasani.
Istakao je da je potrebno doneti dodatne pravne akte za primjenu tog sporazuma i dodao da dio tih akata, mora biti ratifikovan u Skupštini Kosova.
Tokom izvještaja Hotija u Skupštini Kosova, u vezi sa posjetom i obavezama preuzetim u Bijeloj kući, političke stranke, posebno one opozicione, uputile su mnogo kritika na njegovo obraćanje i zbog sporazuma potpisanog u Vašingtonu.
Pokret Samoopredjeljenje naglasio je da Kosovo nije izašlo kao pobjednik nakon Hotijevog potpisivanja ovog dokumenta i da se tim sporazumom "Kosovo vraća unazad u izgradnji državnosti".
Šef poslaničke grupe Samoopredeljenja Rexhep Selimi rekao je da je u ovom slučaju najveći dobitnik Srbija jer je dobila "pristup Jadranu, suvlasništvo nad Gazivodama, demontiranje državne granice, ostvarenje ideje za 'mini-Šengena'".
Demokratska partija Kosova optužila je Hotija za prihvatanje da se tačka koja je predviđala uzajamno priznanje Kosova i Srbije ukloni iz dokumenta.
Vlada Avdullaha Hotija izglasana je sa 61 glasom u Skupštini Kosova, što je čini krhkom i nemoćnim da podstiče svoje agende u parlamentu, navodi Lajmi.
Emini je istakla za Radio Slobodna Evropa da će biti teško primjeniti tačke proistekle iz sporazuma koji je Hoti potpisao u Vašingtonu, zato što je, prema njenim riječima, vlada i dalje krhka i nema dovoljnu podršku.
"Jedini element koji to može da pogura i to uz velike poteškoće - je samo zato što je potpisan u Vašingtonu i postoji pozitivna klima svih političkih partija prema SAD, osim Pokreta Samoopredjeljenje, da se da podrška nečemu što je potpisano u Vašingtonu. U suprotnom, mislim da će biti velikih poteškoća posebno za Hotijevu vladu cio proces ratifikacije i dobijanja saglasnosti za zakonske promjene koje su potrebne", ukazala je Emini.
Prema njenim riječima, ukoliko se na kraju promjeni vlada ili predsjednik ne podržava ovu političku agendu, mogao bi izbiti još veći problem i da čitav sporazum bude blokiran.
Emini je mišljenja da Kosovo nema političku moć da se odupre vašingtonskom sporazumu, ali prema njenim riječima, ukoliko dođe do eventualnih promjena u američkoj administraciji, onda je vjerovatno da će primjena svih elemenata ovog sporazuma biti preneta na Brisel.
Hasani je, međutim, naveo da eventualna promena američke administracije neće uticati na slabljenje vašingtonskog sporazuma.
"Uvjeren sam da će taj sporazum preživjeti sve promjene u američkoj administraciji. Ovo je dvostranački sporazum. Ustvari sporazumne odražava partijske stavove Republikanske stranke. Dakle, uvjeren sam da će sporazum preživjeti svaku promjenu u američkoj administraciji", ocjenio je Hasani.
Emini je dodala da bi stvaranje prilika za sprovođenje tačaka vašingtonskog sporazuma bilo mnogo lakše kada bi Hoti bio transparentniji u vezi sa procesom i, kako je rekla "ne dovodi Kosovo pred svršen čin".
Kako je navela, ako bi proces bio otvoreniji za politički spektar i za javnost, sporazum bi mogao dobiti veću podršku, ali ne toliko da se smatra historijskim.
"Hoti je monopolizovao proces, ostavivši po strani i partnere u koaliciji. Poznato je da postoje stalni izvještaji o problemima između kosovske strane u nekoliko tačaka sporazuma. To znači da nije bilo transparentnosti. Hoti nije otvorio unutrašnju političku diskusiju u vezi sa sporazumom", poručila je Emini.
Sporazum od 4. septembra u Vašingtonu, za ekonomsku normalizaciju između Kosova i Srbije predviđa sprovođenje niza već postignutih sporazuma, kao što je onaj za auto-put između Kosova i Srbije, i za željeznicu i avio-saobraćaj.
Prema sporazumu, jedna od tačaka predviđa izradu studije izvodljivosti radi dijeljenja jezera Gazivode, kao sigurnog snabdjevača vodom i energijom. Tu studiju izvodljivosti trebalo bi da uradi američko Ministarstvo energetike.
U vašingtonskom sporazumu, Kosovo se takođe obavezalo da će postati dio "mini-Šengena", inicijative za regionalnu ekonomsku saradnju, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija priključile u oktobru prošle godine.
Kosovo će takođe, prema sporazumu, uspostaviti diplomatske odnose sa Izraelom.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
Međutim, primjena tačaka koje proizilaze iz tog dokumenta biće prilično teška, ne samo za sadašnju vladu, već i u slučaju da u budućnosti bude druga vlada, ocjenila je analitičarka Donika Emini.
Premijer Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su u prisustvu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa 4. septembra u Vašingtonu odvojeno potpisali dokumente za ekonomsku normalizaciju od 16 tačaka, koji se smatraju kao jednostrani sporazumi ili obaveze.
Hasani je istakao za Radio Slobodna Evropa da sporazum u Vašingtonu ima dva aspekta koja pokreću pitanja, prvo, da li je obavezujući i drugo, da li je primjenljiv u obliku utvrđenom u Vašingtonu.
Prema njegovim riječima, ne postoji dilema da je sprovođenje tog dokumenta obaveza vlade, jer predstavlja pravno obavezujući akt.
"Što se tiče primjene, ta međunarodna obaveza preuzeta od strane Kosova, u svom obliku ne može se sprovesti, jer se njene odredbe ne izvršavaju same od sebe. Odnosno, potrebni su drugi pravni akti za sprovođenje te obaveze, a to mogu biti ustavni amandmani, zakoni, drugi međunarodni ugovori, predsjedničke ili uredbe vlade", ocjenio je Hasani.
Istakao je da je potrebno doneti dodatne pravne akte za primjenu tog sporazuma i dodao da dio tih akata, mora biti ratifikovan u Skupštini Kosova.
Tokom izvještaja Hotija u Skupštini Kosova, u vezi sa posjetom i obavezama preuzetim u Bijeloj kući, političke stranke, posebno one opozicione, uputile su mnogo kritika na njegovo obraćanje i zbog sporazuma potpisanog u Vašingtonu.
Pokret Samoopredjeljenje naglasio je da Kosovo nije izašlo kao pobjednik nakon Hotijevog potpisivanja ovog dokumenta i da se tim sporazumom "Kosovo vraća unazad u izgradnji državnosti".
Šef poslaničke grupe Samoopredeljenja Rexhep Selimi rekao je da je u ovom slučaju najveći dobitnik Srbija jer je dobila "pristup Jadranu, suvlasništvo nad Gazivodama, demontiranje državne granice, ostvarenje ideje za 'mini-Šengena'".
Demokratska partija Kosova optužila je Hotija za prihvatanje da se tačka koja je predviđala uzajamno priznanje Kosova i Srbije ukloni iz dokumenta.
Vlada Avdullaha Hotija izglasana je sa 61 glasom u Skupštini Kosova, što je čini krhkom i nemoćnim da podstiče svoje agende u parlamentu, navodi Lajmi.
Emini je istakla za Radio Slobodna Evropa da će biti teško primjeniti tačke proistekle iz sporazuma koji je Hoti potpisao u Vašingtonu, zato što je, prema njenim riječima, vlada i dalje krhka i nema dovoljnu podršku.
"Jedini element koji to može da pogura i to uz velike poteškoće - je samo zato što je potpisan u Vašingtonu i postoji pozitivna klima svih političkih partija prema SAD, osim Pokreta Samoopredjeljenje, da se da podrška nečemu što je potpisano u Vašingtonu. U suprotnom, mislim da će biti velikih poteškoća posebno za Hotijevu vladu cio proces ratifikacije i dobijanja saglasnosti za zakonske promjene koje su potrebne", ukazala je Emini.
Prema njenim riječima, ukoliko se na kraju promjeni vlada ili predsjednik ne podržava ovu političku agendu, mogao bi izbiti još veći problem i da čitav sporazum bude blokiran.
Emini je mišljenja da Kosovo nema političku moć da se odupre vašingtonskom sporazumu, ali prema njenim riječima, ukoliko dođe do eventualnih promjena u američkoj administraciji, onda je vjerovatno da će primjena svih elemenata ovog sporazuma biti preneta na Brisel.
Hasani je, međutim, naveo da eventualna promena američke administracije neće uticati na slabljenje vašingtonskog sporazuma.
"Uvjeren sam da će taj sporazum preživjeti sve promjene u američkoj administraciji. Ovo je dvostranački sporazum. Ustvari sporazumne odražava partijske stavove Republikanske stranke. Dakle, uvjeren sam da će sporazum preživjeti svaku promjenu u američkoj administraciji", ocjenio je Hasani.
Emini je dodala da bi stvaranje prilika za sprovođenje tačaka vašingtonskog sporazuma bilo mnogo lakše kada bi Hoti bio transparentniji u vezi sa procesom i, kako je rekla "ne dovodi Kosovo pred svršen čin".
Kako je navela, ako bi proces bio otvoreniji za politički spektar i za javnost, sporazum bi mogao dobiti veću podršku, ali ne toliko da se smatra historijskim.
"Hoti je monopolizovao proces, ostavivši po strani i partnere u koaliciji. Poznato je da postoje stalni izvještaji o problemima između kosovske strane u nekoliko tačaka sporazuma. To znači da nije bilo transparentnosti. Hoti nije otvorio unutrašnju političku diskusiju u vezi sa sporazumom", poručila je Emini.
Sporazum od 4. septembra u Vašingtonu, za ekonomsku normalizaciju između Kosova i Srbije predviđa sprovođenje niza već postignutih sporazuma, kao što je onaj za auto-put između Kosova i Srbije, i za željeznicu i avio-saobraćaj.
Prema sporazumu, jedna od tačaka predviđa izradu studije izvodljivosti radi dijeljenja jezera Gazivode, kao sigurnog snabdjevača vodom i energijom. Tu studiju izvodljivosti trebalo bi da uradi američko Ministarstvo energetike.
U vašingtonskom sporazumu, Kosovo se takođe obavezalo da će postati dio "mini-Šengena", inicijative za regionalnu ekonomsku saradnju, koju su Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija priključile u oktobru prošle godine.
Kosovo će takođe, prema sporazumu, uspostaviti diplomatske odnose sa Izraelom.
Izvor: Kosovo Online/Lajmi
